Akademski stupanj
doktor znanosti
Zvanje
redoviti profesor u trajnom zvanju
Organizacijska jedinica
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
Konzultacije
utorak, 11:00-12:00
Soba
C-003
Telefon
014092128
E-mail
mcerneli@ffzg.hr

BIOGRAFIJA Milana Černelić rođena je 11. kolovoza 1954. u Osijeku. Diplomirala je godine 1980. engleski jezik i književnost (A1) i etnologiju (A2) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od godine 1980. zaposlena je kao stručni suradnik na Odsjeku za etnologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. 1989. godine izabrana je u zvanje asistenta. Magistarski rad s naslovom „Tradicije svatovskih časti, njihovi nazivi i uloge, s osobitim obzirom na pojavu i uloge staćela“ obranila je 1988. godine, a doktorsku disertaciju s naslovom „Odabrane pojave iz svadbenih običaja bunjevačkih Hrvata kao izvor za proučavanje njihove etnogeneze“ 1997. godine. Izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje viši asistent 1998., u znanstveno-nastavno zvanje docenta 2001. 2006. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora, 2012. u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i 2017. godine u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju. Od 2003.- 2007. bila je predstojnica Katedre za nacionalnu etnologiju. Članica je Katedre za manjinske kulture i zajednice. Koristila je istraživačke stipendije u Mađarskoj 1983. i 2012. Autorica je četiri znanstvene knjige, stručna je suurednica jedne knjige, suurednica je jednog kataloga izložbe, suurednica triju znanstvenih monografija, dvaju zbornika radova i glavna urednica jedne znanstvene monografije. Sudjeluje u nastavi u okviru koje je kreirala samostalne kolegije do uvođenja bolonjskog programa studija: „Svadbeni običaji slavenskih naroda“ (od 1989./1990.), „Komparativna istraživanja običaja“ (od 1998/1999) i „Seminar iz opće etnologije“ (od 2001./02), koji je izrastao iz fakultativne terenske nastave. U nastavi poslijediplomskoga studija etnologije sudjelovala je od tečaja 1996./1998., u kolegiju „Načela istraživanja materijalne kulture“. Nakon uvođenja bolonjskog programa studija kreirala je nove kolegije koje nadalje izvodi. Mentorski rad u okviru terenske nastave (kolegiji „Seminar iz opće etnologije“ i „Prakse terenskog istraživanja“) obuhvaća više od sto studentskih objavljenih radova u znanstveno-stručnim časopisima, znanstvenim monografijama i u zbornicima radova. Više desetaka studenata čije je radove mentorirala kroz više generacija (2006.-2018.) za svoje su radove primili nagradu Filozofskog fakulteta, a pojedini među njima i nagradu Hrvatskog etnološkog društva za studentski rad i Rektorovu nagradu za znanstveni rad. Od 1981. nadalje sudjeluje u organiziranom znanstvenom radu u okviru znanstvenih projekata: „Seljačke obiteljske zadruge (Zadruge u Hrvata u 19. i 20. stoljeću“, „Izradba filmske dokumentacije“, „Združivanja i njihovi etnološki pokazatelji“, „Tematska etnološka istraživanja“, „Uništena baština zapadne Slavonije“. Od 2002. - 2006. godine voditeljica je znanstvenog projekta „Identitet i etnogeneza primorskih Bunjevaca“, a od 2008. - 2013. znanstvenog projekta „Identitet i etnokulturno oblikovanje Bunjevaca“. Organizirala je zajedno sa svojim suradnicima na projektu domaći znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu (20. - 23. studeni 2012.) na kojemu je sudjelovalo preko 40 sudionika, osim eminentnih znanstvenika sudjelovali su i studenti etnologije i kulturne antropologije. Bila je suradnica na domaćem projektu „Triplex Confinium: hrvatska riječna višegraničja i na dva međunarodna znanstvena projekta: Mostovi: Triplex Confinium: hrvatska višegraničja u euromediteranskom kontekstu 1500. – 1800., Odsjek za povijest Filozofski fakultet (2004. – 2010.)“ i „Janković Castle: historic site, generating sustainable development of the Ravni Kotari region“, Sveučilište u Zagrebu (2012. - 2014.) Na poziv Kulturno zavičajnoga udruženja “Napredak” iz Gornje Lastve bila je voditeljica projekta etnoloških terenska istraživanja u Gornjoj Lastvi i drugim hrvatskim naseljima u Boki Kotorskoj (2009). Bila je koautorica izložbe „Iz baštine bačkih Hrvata – Bunjevaca“ koja je ostvarena 1998. u suradnji s Društvom vojvođanskih podunavskih Hrvata i Etnografskim muzejom u Zagrebu. Za knjigu Bunjevačke studije Milana Černelić dobila je 2008. godine godišnju nagradu „Milovan Gavazzi“ HED-a u kategoriji znanstveni i nastavni rad, a 2010. nagradu u istoj kategoriji ko suurednica 2. i 3. sv. znanstvene monografije Živjeti na Krivom Putu. 2012. godine dobila je Povelju grada Senja za etnološka istraživanja senjskog zaleđa. Zajedno suradnicama na projektu dobila je 2012. godine Povelju grada Senja za osobite uspjehe i ostvarenja u etnološkim istraživanjima senjskog zaleđa. Za suuredništvo u zborniku Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu dobila je dvije nagrade Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata: nagradu Emerik Pavić za najbolju knjigu u 2014. godini i trijenalnu nagradu za najbolju knjigu u području znanosti i publicistike Tomo Vereš za razdoblje od 2013. – 2015. 2017. godine dobila je nagradu „Milovan Gavazziˮ za životno djelo Hrvatskog etnološkog društva za 2016. godinu za iznimna postignuća na području znanstvenoga i nastavnoga rada, te doprinos ugledu etnološke i kulturnoantropološke struke. Članica je Hrvatskog etnološkog društva (HED), Societé Internationale d´Ethnologie et de Folklore( SIEF), Matice hrvatske, Društva sveučilišnih nastavnika i Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata (DVPH). Uže područje znanstvenog interesa su pojave iz duhovne i društvene kulture: običaji, obitelj, uloga etnologa u razvoju ruralnog turizma, problemi etničkih grupa – napose hrvatske (sub)etničke grupe Bunjevci i pitanja njihove etnogeneze i oblikovanja njihovog etnokulturnog identiteta te revitalizacije tradicijske baštine Hrvata u Vojvodini. BIBLIOGRAFIJA http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=098466

Uže područje znanstvenog interesa pristupnice pojave su iz duhovnog i društvenog života: običaji, obitelj - zadruge, etnokulturni identitet hrvatske (sub)etničke skupine Bunjevci. Posebice se u svojim istraživanjima bavila proučavanjem svadbenih običaja. Provodila je terenska istraživanja u raznim krajevima Hrvatske (Slavonija, Lika, Primorje, Dalmacija), kao i izvan nje, kod Hrvata u Podunavlju (u Vojvodini, u Mađarskoj). U prvom redu bavila se istraživanjem na temelju kojega nastoji kroz svoje radove utvrditi povijesne okolnosti u kojima su Bunjevci nastali, oblikovali se i razvili u prepoznatljivu etničku grupu s izgrađenom sviješću o svom etničkom identitetu, kao i sudbinu njihove tradicijske baštine na svim područjima koja su naselili i gdje im ima traga u prošlosti i u sadašnjosti. Pored toga istražuje i etnokulturne procese koji su utjecali na to da se sačuvaju i revitaliziraju pojedini segmenti njihove tradicijske kulture, koji postupno postaju simboli njihova identiteta u uvjetima multietničkoga okruženja u Bačkoj (često u vrlo nepovoljnim povijesnim i političkim prilikama, osobito tijekom 20. stoljeća sve do danas) i na bunjevačkim područjima u Hrvatskoj (Lika, Primorje, Gorski kotar, Dalmacija).
Magistarski rad s naslovom "Tradicije svatovskih časti, njihovi nazivi i uloge, s osobitim obzirom na pojavu i uloge staćela" obranila je 1988. godine, a disertaciju s naslovom "Odabrane pojave iz svadbenih običaja bunjevačkih Hrvata kao izvor za proučavanje njihove etnogeneze" 1997. godine.
Sudjelovala je na šezdesetak domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova u Hrvatskoj i u inozemstvu. Autorica je tri znanstvene knjige, osamdesetak znanstvenih radova, preko dvadeset stručnih članaka, prikaza i recenzija.
Od godine 1981. sudjeluje u organiziranom znanstvenom radu u okviru znanstvenih projekata (matični broj istraživača: 098466), i to u projektima "Seljačke obiteljske zadruge (Zadruge u Hrvata u 19. i 20. stoljeću)","Izradba filmske dokumentacije", "Združivanja i njihovi etnološki pokazatelji", "Tematska etnološka istraživanja", "Uništena baština zapadne Slavonije". Od 2002.-2006. godine bila je voditeljica projekta "Identitet i etnogeneza primorskih Bunjevaca". Od 2008.-2013. godine bila je voditeljica je znanstvenog projekta "Identitet i etnokulturno oblikovanje Bunjevaca", koji se nastavlja na prethodni.
Od 2002. godine nadalje najvažnije rezultate znanstvenoga rada postizala je u okviru rada na istraživačkim projektima, što je rezultirao mnogim objavljenim radovima. Za njegova trajanja započela je i istraživačka suradnja s projektom Triplex Confinium: hrvatska višegraničja u euromediteranskom kontekstu, 1500.-1800., voditelja prof. dr. sc. Drage Roksandića (Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta) na interdisciplinarnomu projektu Mostovi, u okviru kojega su 2005. i 2006. godine obavljena sustavna terenska istraživanja na području Gornjih Ravnih kotara, a u 2010. godini objavljen je i Zbornik radova o tradicijskoj baštini i primjenljivosti iste u revitalizaciji regionalnoga područja. Projekt "Identitet i etnokulturno oblikovanje Bunjevaca" nastavlja se na projekt iz protekloga razdoblja. Rezultat rada na projektu je i objavljivanje tri sveska znanstvene monografije "Živjeti na Krivom Putu", čija je suurednica. Rezultati prethodnog projekta značajno su doprinijeli nastavku istraživanja na novome projektu: proširivanjem istraživanja na sve bunjevačke ogranke omogućen je cjelovitiji pristup istraživanju bunjevačke problematike, potkrepljuju se postojeći, te ustvrđuju novi, dokazi. Novi projekt bio je umrežen u znanstveni program Triplex Confinium: hrvatska višegraničja u euromediteranskom kontekstu 1500-1800, voditelja prof. dr. Drage Roksandića, s kojim je uspostavljena suradnja još za trajanja prethodnoga projekta, a koji je fokusiran na problematiku inter- i transdisciplinarnog kompleksnog vrednovanja hrvatske baštine u euromediteranskom kontekstu te na problematiku revitalizacije hrvatske baštine u teorijskom i praktičnom smislu. Organizirala je zajedno sa svojim suradnicima na projektu domaći znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem "Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu" (20. - 23. studeni 2012.) na kojemu je sudjelovalo preko 40 sudionika, osim eminentnih znanstvenika sudjelovali su i studenti etnologije i kulturne antropologije. 2014. godine objavljen je istoimeni Zbornik radova sa ovoga skupa, čija je suurednica. Ovaj Zbornik prvi je u kojemu se problematika hrvatske (sub)etničke skupine, koja se tijekom povijesti podijelila u tri prepoznatljiva ogranka te danas čini dio hrvatske dijaspore u Mađarskoj i Srbiji, razmatra interdisciplinarno s povijesnog, jezičnog, identitetskog, etnološkog i kulturno-antropološkog motrišta u njezinim suvremenim i povijesnim kontekstima. Glavna je urednica znanstvene monografije "Tradicijska baština i etnokulturni identitet podunavskih Hrvata Bunjevaca" (2014).
Bila je suradnica na domaćem projektu Triplex Confinium: hrvatska riječna višegraničja i na dva međunarodna znanstvena projekta: Mostovi: Triplex Confinium: hrvatska višegraničja u euromediteranskom kontekstu 1500. – 1800., Odsjek za povijest Filozofski fakultet (2004. – 2010.) i Janković Castle: historic site, generating sustainable development of the Ravni Kotari region, Sveučilište u Zagrebu od 2011. - 2014. Na poziv Kulturno zavičajnoga udruženja "Napredak" iz Gornje Lastve 2009. godine sudjelovala je u istraživanja predloženih etnoloških tema u svojstvu voditeljice projekta "Etnološka istraživanja Hrvata u Boki kotorskoj".
Početkom 2018. godine objavila je knjigu za stranog izdavača Scholars’ Press (imprint of OmniScriptum GmbH & Co. KG) na engleskom jeziku s naslovom: " Bunjevci - Migrations, Traditional Heritage, Identities".
Za knjigu "Bunjevačke studije" dobila je Godišnju nagradu Hrvatskog etnološkog društva "Milovan Gavazzi" u kategoriji znanstveni i nastavni rad u 2008. godini, a u 2010. u istoj kategoriji za suuredništvo sveska 2 i 3. monografije Živjeti na Krivom Putu. 2012. godine dobila je Povelju grada Senja za etnološka istraživanja senjskog zaleđa. Za suuredništvo u zborniku radova "Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu" dobila je je dvije nagrade Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici: nagradu "Emerik Pavić" za najbolju knjigu u 2014. godini i trijenalnu nagradu "Tomo Vereš" za najbolju knjigu u području znanosti i publicistike za razdoblje 2013. – 2015.2017. godine dobila je nagradu „Milovan Gavazziˮ za životno djelo Hrvatskog etnološkog društva za 2016. godinu za iznimna postignuća na području znanstvenoga i nastavnoga rada, te doprinos ugledu etnološke i kulturnoantropološke struke.