Akademski stupanj
doktor znanosti
Zvanje
Redoviti profesor
Organizacijska jedinica
Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
Konzultacije
Dan i vrijeme konzultacija provjerite na Web stranici Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti
Soba
E-320
Telefon
01/4092365
E-mail
rvrana@ffzg.unizg.hr

Diplomirao 1996. godine informacijske znanosti i engleski jezik i književnost. Na istom je fakultetu 1999. godine magistrirao, a zatim 2003. i obranio doktorsku disertaciju, oba rada u području društvenih znanosti. Od 1996. godine zaposlen je na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prvo kao znanstveni novak, a potom od 2004. godine kao viši asistent. 2006. godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta, a 2011. u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. Od 1998. godine aktivno sudjeluje u nastavi Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u više kolegija diplomskog studija poput Knjižnično poslovanje i upravljanje, Uvod u informacijske djelatnosti i Informacijska služba u knjižnici prvo kao znanstveni-novak asistent, a zatim i kao i viši asistent. Nakon izbora u znanstveno-nastavno zvanje docenta nositelj je kolegija Osnove komunikacijske tehnologije, Digitalne zbirke (oba kolegija na preddiplomskom studiju informacijskih znanosti), Internetska kultura i Knjižnično upravljanje (diplomski studij informacijskih znanosti). Od 2008. godine na poslijediplomskom doktorskom studiju informacijskih znanosti nositelj je kolegija Izvori i karakteristike umrežene znanosti. Sudjelovao je i u izvođenju nastave na izvanrednom studiju bibliotekarstva na kolegijima Vježbe iz knjižničnog poslovanja i upravljanja (do 2007.) i Informacijska tehnologija I (do 2002.) i Informacijska tehnologija II, dok je u novom, reformiranom izvanrednom studiju bibliotekarstva nositelj kolegija Internetska kultura i Knjižnično upravljanje. U Hrvatskom knjižničarskom društvu član je Komisije za teoriju i znanstveni rad. Uz navedene aktivnosti, od 1996. do veljače 2009. bio je član uredništva Vjesnika bibliotekara Hrvatske. Tijekom godina sudjelovao je u više znanstvenih projekata: Opća teorija kulturne baštine (glavni istraživač prof. dr. Aleksandar Stipčević), Organizacija, očuvanje i uporaba hrvatske knjižne baštine (glavni istraživač prof. dr. Tatjana Aparac-Jelušić), a od 2007. godine sudjeluje kao istraživač u znanstvenom projektu Organizacija, upravljanje i razmjena znanja u elektroničkom obrazovnom okruženju (glavni istraživač prof. dr. Jadranka Lasić-Lazić). Svoje znanstvene i stručne radove izlagao je na brojnim znanstvenim i stručnim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu, a ti su radovi redovito objavljivani u znanstvenim časopisima i zbornicima radova. Po-dručja interesa u znanstvenom i stručnom radu kojima se bavi su raznovrsna, a među njima su: digitalne zbirke i knjižnice, informacijska tehnologija u knjižnicama kao potpora knjižničnim službama i uslugama, upravljanje knjižnicama i znanstveno komuniciranje. Od 2002. godine redovito aktivno sudjeluje u radu Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara koji djeluje u sklopu Nacionalne i sveučilišne knjižnice predavanjima i vježbama pod naslovom Izgradnja digitalnih zbirki i Uporabljivost – temelj izgradnje mrežnih mjesta. U više navrata bio je član organizacijskih i programskih odbora znanstvenih i stručnih konferencija i seminara održanih u Hrvatskoj. 2000. godine dodijeljena mu je nagrada Eva Verona, koja se dodjeljuje mladim knjižničarima, članovima Hrvatskoga knjižničarskog društva, za posebno zalaganje u radu, inovacije i promicanje knjižničarske struke. Godine 2002. dodijeljena mu je nagrada za najbolju prezentaciju rada na CARNetovoj konferenciji CUC.

Razdoblje Naziv Uloga
2022 - 2024 SLIDE: Service-Learning as a pedagogy to promote Inclusion, diversity and Digital Empowerment Suradnik

Ključni istraživački interes
  • digitalne knjižnice
  • digitalni repozitoriji
  • upravljanje knjižnicama
  • znanstveno komuniciranje
  • Otvoreni pristup znanstvenim informacijama
  • Otvoreni podaci
  • E-učenje
Članstva u profesionalnim udruženjima, stručnim i građanskim udrugama i javnim tijelima
  • American Society for Information Science and Technology (Redovni član)
  • Hrvatsko knjižničarsko društvo (HKD) (Redovni član, Predsjednik komisije za teoriju i znanstveni rad 2018.-2020.)
  • Zagrebačko knjižničarstvo društvo, Zagrebačko knjižničarstvo društvo (Član)
Članstva u organizacijskim odborima skupova
  • 2020. 45. Skupština Hrvatskog knjižničarskog društva, Hrvatsko knjižničarsko društvo (-, -)
Nagrade i priznanja
  • 2000. Eva Verona, koja se dodjeljuje mladim knjižničarima, članovima Hrvatskoga knjižničarskog društva, za posebno zalaganje u radu,

Opis znanstvene djelatnosti
Početkom 1997. upisao sam znanstveni postdiplomski studij informacijskih znanosti pod nazivom "Organizacija znanja i teorija kulturne baštine" na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Propisane kolegije i druge obaveze iz programa postdiplomskog studija položio sam s prosječnom ocjenom 5,0. 1999. godine obranio sam magistarski rad pod naslovom "Načela i postupci oblikovanja digitalne knjižnice", čime sam stekao akademski stupanj magistra društvenih znanosti u znanstvenom polju informacijskih znanosti.

Doktorsku disertaciju pod naslovom "Utjecaj mrežnih izvora informacija na razvoj znanstvene komunikacije u društvenim znanostima u Hrvatskoj" uspješno sam obranio 2003. godine, čime sam stekao akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, u znanstvenom polju informacijskih znanosti.

U srpnju 1996. godine zaposlen sam na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao znanstveni novak na znanstvenom projektu pod nazivom "Organizacija, očuvanje i uporaba hrvatske pisane baštine" (voditelj prof. dr. Aleksandar Stipčević) do 2002. godine

Od 2002. godine kao znanstveni novak i istraživač na znanstvenom projektu "Organizacija, očuvanje i uporaba hrvatske knjižne baštine" (voditeljica: prof. dr. Tatjana Aparac-Jelušić) do 2007. godine. (šifra projekta: 0122027)

Od 2007. Godine do danas sudjelujem kao istraživač na znanstvenom projektu „Organizacija, upravljanje i razmjena znanja u elektroničkom obrazovnom okruženju“ (voditeljica: prof. dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić) (šifra projekta 130-1301799-1755)

Provodio sam brojna istraživanja o otvorenosti i dostupnosti digitalnih knjižnica za potrebe izrade magistarskog rada pod naslovom "Načela i postupci oblikovanja digitalne knjižnice" (1997.-1999.).

Provodio sam istraživanja znanstvenika u znanstvenom području društvenih znanosti za potrebe izrade doktorske disertacije pod naslovom "Utjecaj mrežnih izvora informacija na razvoj znanstvene komunikacije u društvenim znanostima u Hrvatskoj" (2000.-2003.).

Sudjelovanje u provedbi "Istraživanja informatizacije visokoškolskih ustanova – segment znanstveno nastavno osoblje" Ministarstva znanosti i tehnologije, Uprave za informatiku (1999.) anketiravši djelatnike svih fakulteta u gradu Osijeku.

Osim navedenih znanstveni projekata, provodio sam istraživanja za potrebe brojnih znanstvenih radova navedenih u popisu objavljenih radova u sljedećim tematskim područjima:
1. Poslovanje knjižnica
2. Upravljanje knjižnicama
3. Digitalne zbirke i digitalne knjižnice
4. Otvoreni pristup znanstvenim informacijama
5. Digitalni repozitoriji znanstvenih informacija (oblikovanje i upravljanje)
6. E-učenje

Rezultate znanstvenog rada redovito sam predstavljao na međunarodnim konferencijama, simpozijima i seminarima u Hrvatskoj i inozemstvu.

Područja interesa prema kojima su usmjerena moje znanstvene aktivnosti:
• Razvoj i upravljanje digitalnim zbirkama i digitalnim knjižnicama
• Informacijska i komunikacijska tehnologija i njena primjena u obrazovanju
• Znanstveno komuniciranje s posebnim naglaskom na znanstveno komuniciranje u umreženoj informacijskoj okolini
• Knjižnično upravljanje



Znanstvena djelatnost u sklopu znanstvenih projekata (detaljno):



Znanstvene aktivnosti u najvećoj su mjeri povezane sa sudjelovanjem u znanstvenim projektima "Organizacija, očuvanje i uporaba hrvatske knjižne baštine" i "Organizacija, upravljanje i razmjena znanja u elektroničkom obrazovnom okruženju". Oba projekta odobrilo je i financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH.
• Rad na znanstvenom projektu "Organizacija, očuvanje i uporaba hrvatske knjižne baštine" (glavni istraživač prof. dr. Tatjana Aparac-Jelušić) kojeg je odobrilo Ministarstvo znanosti i tehnologije RH (šifre projekta: 130759 i 0122027) do 2007. godine
◦ U ovome znanstvenom projektu sudjelovao sam kao istraživač o aspektu digitalizacije hrvatske knjižne baštine i objavio više radova
◦ Popis radova objavljenih na ovom projektu nalazi se na adresi: http://bib.irb.hr/lista-radova?sif_proj=0122027
• Rad na znanstvenom projektu "Organizacija, upravljanje i razmjena znanja u elektroničkom obrazovnom okruženju" kojeg je odobrilo Ministarstvo znanosti, prosvjete i sporta RH (šifra projekta: 130-1301799-1755) kao istraživač (voditeljica prof. dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić) – istraživanje uloge digitalnih znanstvenih izvora informacija i mogućnosti njihove integracije u visokoškolsko obrazovanje.
◦ U sklopu drugog projekta koji još uvijek traje bavim se istraživanjem izvora znanstvenih informacija i mogućnostima njihove primjene u obrazovanju. U sklopu toga projekta također sam objavio više radova
◦ Popis radova objavljenih na ovom projektu nalazi se na adresi: http://bib.irb.hr/lista-radova?sif_proj=130-1301799-1755)
◦ Sažetak teme projekta: Trend korištenja e-učenja prisutan je u Hrvatskoj i pokazuje tendenciju rasta. Iskustva iz prijašnjeg projekta OIZEOO potvrdila su da je gradnja sustava poželjna i ostvariva, i u skromnijim ekonomskim uvjetima. Pristup pojedinačnim zbirkama obrazovnog materijala često je ograničen na najuži krug korisnika određene aplikacije. Proizvodnja obrazovnih sadržaja za e-učenje unutar pojedinih izoliranih sustava dostupnih na tržištu rezultira nepotrebnim ponavljanjem i slabom iskoristivošću na razini obrazovnog sustava u cjelini. Danas kad interoperibilnost na razini tehnologije nije nikakva prepreka suočavamo se s problemom standardizacije na razini samih sadržaja,njihova pedagoškog i fizičkog opisa,prezentacije,formata,prava pristupa itd. presudnih za njihovo pretraživanje i pronalaženje.EU prepoznaje važnost u okupljanju i interoperabilnosti obrazovnih sadržaja kroz projekt Learning Interoperability Framework for Europe.Jedan od osnovih problema u korištenju međunarodnih standarda u tom području jest njihova neutralnost u odnosu na specifičnosti pojedinog nac.sustava,koji se nužno moraju izraziti unutar opisa obrazovnog materijala.Cilj ovog projekta stoga je analiza i prilagodba međunarodnih standarda za prezentaciju i opis obrazovnog materijala koji bi bili primjenjivi u bilo kojoj aplikaciji za e-učenje u Hrvatskoj i omogućili jednostavno objedinjavanje i pretraživost sadržaja u okviru mogućeg budućeg nac.portala obrazovanja.Koristeći pedagošku i tehnološku, te ekspertizu u organizaciji znanja stečenu prethodnim projektom,novi projekt bi ponudio model za izradu aplikacijskog profila i okupljanje jedinstvenog opisa sadržaja na nac.razini koji bi istovremeno bio kompatibilan i iskoristiv međunarodno.Razlozi ovih istraživanja su dvojaki,s jedne strane doprinose boljem očuvanju hrv.identiteta i specifičnosti hrv.obrazovnog sustava u periodu približavanja i ulaska u EU,a s druge strane to postaje doprinos cjelokupnoj europskoj baštini i znanju.U okviru zajedničkoga programa projekt će ponuditi modele i rješenja za iskoristivost,ali i promidžbu vlastitoga znanja u europski korpus znanja.Ovo je sukladno reformskim nastojanjima u području visokog obrazovanja koja su usmjerena na potpunu integraciju ICT-a u obrazovnu praksu svih sudionika akademskog obrazovnog procesa.Bez kvalitetne infrastrukture digitalnih obrazovnih izvora reformske se težnje neće moći u cijelosti ostvariti,zbog čega se izrada smjernica i strategija za njenu izgradnju nameću kao neophodni zadatak.

Uz navedeno sudjelovanje na dva znanstvena projekta koje je financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH, proveo sam veći broj istraživanja čije sam rezultate objavio u znanstvenim i stručnim radovima objavljenim u časopisima i zbornicima radova znanstvenih i stručnih skupova, a koji su navedeni u popisu objavljenih radova.

Rezultate svojih istraživanja redovito sam predstavljao na međunarodnim konferencijama, međunarodnim simpozijima, te seminarima u Hrvatskoj i u inozemstvu u obliku cjelovitih radova i postera. Ti se radovi upotrebljavaju kao obavezni ili izborni nastavni tekstovi u preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj nastavi.

Europski projekti:

Uz sudjelovanje u domaćim znanstvenim projektima, sudjelovao sam i u europskom projektu „IP Library, Information and Cultural Management – Academic Summer School - IP LibCMASS“ u sklopu programa ERASMUS (detalji na: http://libcmass.unibit.bg/) u dvije dionice projekta.

Prva projektna dionica bila he održana u rujnu 2012. godine u Zagrebu na kojoj sam održao predavanje i seminar pod naslovom „Internet services as a support to library services“,

Sažetak: Internet ima važnu ulogu u oblikovanju i radu odabranih knjižničnih usluga. Web 2.0 i društveni softver obogatili su online komunikaciju između knjižničara i korisnika knjižnica na internetu te predstavili nove knjižnične usluge podržane društvenim softverom. Korisnicima je pružena mogućnost upotrebe knjižnice uz pomoć novih internetskih servisa. Internetski servisi također su pomogli knjižnicama u predstavljanju postojećih usluga i razvoju novih usluga uz alata Weba 2.0. U predavanju će biti predstavljeni poznati internetski servisi koje je moguće upotrijebiti kao podršku ili proširenje postojećih knjižničnih usluga i koji mogu biti od pomoći u stvaranju novih knjižničnih usluga. Svrha ovog predavanje je upoznati studente s ulogu interneta u transformaciji knjižnice pod utjecajem interneta i paradigme sudjelovanja u upotrebi knjižničnih usluga u digitalnom svijetu.

Druga dionica projekta bila je održana u Ankari (Turska) godinu dana kasnije, u rujnu 2013. u kojoj sam također sudjelovao s predavanjem i seminarom pod naslovom „Internet services as a support to marketing of information services and products in libraries“.

Sažetak: Računalna revolucija pokrenula je mnoge promjene u upravljanju knjižnicama i radu knjižničnih službi. Mlađe generacije korisnika knjižnica informacije traže na internetu na kojemu međusobno komuniciranju koristeći društvene mreže ili slične internetske servise. Kako bi predstavile svoje informacijske usluge i proizvode svojim korisnicima i nekorisnicima, knjižnice se služe marketinškim alatima nadajući da će okolina u kojoj postoje prepoznati knjižnične usluge i proizvode koje mogu koristiti. Jedna od najvažnijih marketinških aktivnosti je promocija. Promocija knjižničnih usluga pomoći će učini knjižnične usluge vidljivijima i dostupnijima korisnicima. Ovo predavanje usredotočit će se na odabrane internetske servise (uglavnom servise Weba 2.0) kao podršku marketingu informacijskih usluga i proizvoda. Svrha ovog predavanja je upoznati studente s ulogom interneta u marketinškim aktivnostima u knjižnici.