Naziv
Filozofija povijesti
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS bodovi
4
Šifra
37078
Semestri izvođenja
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Uvodno će se razmotriti filozofija povijesti kao filozofska disciplina. Na toj podlozi, u drugom tematskom krugu, izvest će se Löwithovo tumačenje svjetske povijesti kroz usporedbu kršćanske eshatologije i ideje napretka, s posebnim naglaskom na Löwithovo promišljanje povijesti u djelima Burckhardta, Marxa, Hegela, Comtea, Vicoa, Boussueta i Joachima te Augustina i Orosiusa. U završnom krugu rasprave, uz osvrt na suvremenu svjetskopovijesnu situaciju “zapadanja u antropocentrizam” (K. Löwith) koja je vođena paradigmom shvaćanja znanja kao moći, studenti će se upoznati s Löwithovim konceptom filozofije svijeta kao moguće alternative sadašnjem tehno-znanstvenom pokušaju podvrgavanja svijeta čovjeku.
Sadržaj
  1. Upoznavanje. Uvodne napomene o ciljevima predavanja i načinu rada. Kratak opis osnovne ideje i svrhe predavanja s obzirom na naslov kolegija.
  2. Filozofija povijesti kao filozofska disciplina
  3. Filozofija povijesti u povijesnom prikazu i sistematskom pregledu: temeljni modeli filozofijsko-povijesnih objašnjenja: linearni, ciklički, konstelacijski.
  4. Napredak nasuprot providnosti.
  5. Burchkardtovo negiranje filozofije povijesti.
  6. Marxovo shvaćanje povijesti. Historijski materijalizam i kršćanska eshatologija.
  7. Hegelova filozofija povijesti kao teodiceja.
  8. Ideja napretka. Comteovo pozitivno tumačenje povijesti.
  9. Vicova Nova znanost kao racionalni dokaz božje providnosti u socijalnoj povijesti.
  10. Bossuetova i Joachimova filozofija povijesti.
  11. Augustinova i Orosiusova filozofija kao početak teološkog razumijevanja filozofije povijesti.
  12. Grčko shvaćanje povijesti. Usporedba grčkog i kršćanskog shvaćanja povijesti.Logos kozmosaumjesto boga povijesti.
  13. Epohe kao svjetskopovijesne cjeline i etape svjetskopovijesnog razvoja. Zasnivanje epoha na dominantnom tipu znanja. Novovjekovna paradigmaznanjakao moći (F. Bacon), razvoj znanosti i ovladavanje prirodom.
  14. Suvremena svjetskopovijesna situacija: “zapadanje u antropocentrizam” (K. Löwith).
  15. Löwithovo dokidanje filozofije povijesti i utemeljivanje filozofije svijeta.

Ishodi učenja
  1. kritički prosuditi filozofijske pojmove i probleme u kontekstu njihova povijesnog razvoja
  2. kritički prosuđivati klasične i suvremene filozofijske tekstove
  3. ustanoviti sličnosti i razlike između različitih filozofijskih stajališta unutar iste filozofijske grane
  4. kritički prosuditi filozofijske pojmove i probleme u kontekstu njihova povijesnog razvoja
Metode podučavanja
Predavanje, kratki pisani osvrti na zadane teme tokom semestra.
Metode ocjenjivanja
Studentska evaluacija, provjera znanja tokom predavanja, konzultacije sa studentima, ispit znanja.

Obavezna literatura
  1. Karl Löwith, Od Hegela do Nietzschea. Revolucionarni prelom u mišljenju devetnaestog vijeka: Marx i Kierkegaard, Sarajevo: Veselin Masleša, 1988.
  2. Karl Löwith,Svjetska povijest i događanje spasa, Zagreb: August Cesarec, 1990.
Dopunska literatura
  1. Aurelije Augustin, O državi Božjoj, sv. I-III, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1995.
  2. Francis Bacon, Noviorganon, Zagreb: Naprijed, 1986.
  3. Jacques Bénigne Bossuet, Discours sur l`historie universelle, a M.gr Le Dauphin; pour expliquer la suite de la Religion et les changemens des Empires, depuis le commencement du monde jusqu’a l’empire de Cherlemagne, knj. I-II, A Lyon : J. B. Kindelem, 1813.
  4. Jacob Burckhardt, Razmišljanja o svjetskoj povijesti, Zagreb: Prosvjeta, 1999.
  5. Auguste Comte,Kurs pozitivne filozofije, Crna Gora: Centar za istraživačko-izdavačku djelatnost RK SSO, 1989.
  6. Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Filozofija povijesti, Zagreb: Naprijed, 1966.
  7. Martin Heidegger: “Pitanje o tehnici”, u: Martin Heidegger,Kraj filozofije i zadaća mišljenja. Rasprave i članci, Zagreb: Naprijed / Brkić i sinovi, 1996., str. 219–247.
  8. Karl Marx, Ohistorijskom materijalizmu: izbor tekstova, Zagreb: Školska knjiga, 1974.
  9. Giambattista Vico, Načela nove znanosti : o zajedničkoj prirodi nacija, Zagreb: Naprijed, 1982.