Naziv
Talijanska književnost humanizma i renesanse (II. skupina)
Organizacijska jedinica
Odsjek za talijanistiku
ECTS
5
Šifra
198897
Semestri
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju

Cilj
Upoznavanje strukturalnih, kompozicijskih, metričkih i poetičkih značajki te književno-povijesnoga konteksta važnih talijanskih književnih djela iz 15. i prve polovice 16. stoljeća; čitanje, parafraziranje i tumačenje tekstova u izvorniku; usvajanje i promišljanje sekundarne literature u povijesnoj perspektivi.
Sadržaj
  1. Humanizam i renesansa: uvodno predavanje. Poggio Bracciolini: poslanice.
  2. Leon Battista Alberti: Libri della famiglia.
  3. Angelo Poliziano: Stanze per la giostra.
  4. Angelo Poliziano: Fabula di Orfeo.
  5. Luigi Pulci: Morgante.
  6. Matteo Maria Boiardo: Orlando innamorato.
  7. Iacopo Sannazaro: Arcadia.
  8. Kolokvij.
  9. Niccolò Machiavelli: Il Principe.
  10. Niccolò Machiavelli: Mandragola.
  11. Ludovico Ariosto: Orlando furioso (prvi dio).
  12. Ludovico Ariosto: Orlando furioso (drugi dio).
  13. Baldassarre Castiglione: Libro del Cortegiano.
  14. Pietro Aretino: Dialogo. Angelo Beolco: Parlamento de Ruzante. Teofilo Folengo: Baldus.
  15. Kolokvij.

Ishodi učenja
  1. nabrojiti najvažnije autore i djela talijanske književnosti od petnaestoga do prve polovice šesnaestoga stoljeća
  2. povezati pojedina djela s temeljnim spoznajama o razmatranom književnopovijesnom razdoblju te ih analizirati u tom kontekstu
  3. upotrijebiti znanje o književnim rodovima, vrstama i žanrova, metričkim i versifkacijskim obrascima te stilskim figurama u analizi književnih tekstova od petnaestoga do prve polovice šesnaestoga stoljeća
  4. sažeti, izraziti svojim riječima na talijanskom jeziku te protumačiti osobitosti djela talijanske književnosti od petnaestoga do prve polovice šesnaestoga stoljeća
Metode podučavanja
Nastava se odvija u obliku predavanja (koja uključuju power-point prezentacije) i seminara. Pohađanje nastave je obvezatno. Sudjelovanje u seminarskome dijelu nastave vrednuje se kao dio ispita, a podrazumijeva sudjelovanje u čitanju zadanih tekstova primarne literature te izradu seminarskog rada na temu koja se dogovara s nastavnicom.
Metode ocjenjivanja
Završna ocjena odražava angažiranje tijekom semestra, kvalitetu seminarskog rada, uspjeh na kolokvijima i na završnom usmenom ispitu.

Obavezna literatura
  1. Marco Santagata, Laura Carotti, Alberto Casadei, Mirko Tavoni, Il filo rosso. Antologia e storia della letteratura italiana ed europea, Laterza , Bari, 2006.
Dopunska literatura
  1. A. Asor Rosa, Storia europea della letteratura italiana. I. Le origini e il Rinascimento, Einaudi, Torino, 2009.
  2. G. Ferroni, Storia della letteratura italiana. I. Dalle origini al Quattrocento, Milano, Einaudi, Torino, 1991.
  3. G. Ferroni, Storia della letteratura italiana. II. Dal Cinquecento al Settecento, Milano, Einaudi, Torino, 1991.
  4. M. Santoro, Ariosto e il Rinascimento, Liguori, 1989.