Naziv
Povijest filozofije - seminar: Heidegger, Pismo o "humanizmu"
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS bodovi
3
Šifra
184201
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
hrvatski
Nastavnici
Satnica
Seminar
30

Cilj
Humanizam kao filozofijsku koncepciju, duhovni pokret, svjetonazor ili obrazovni ideal po Heideggeru treba prevladati utoliko što on ne samo da ne dopire pojma biti čovjeka, nego štoviše sprječava da se čovjek razvije u punini mogućnosti svojega bitka. Svaki se humanizam po Heideggeru tijekom cijele povijesti bitka temelji u nekoj metafizici ili sebe čini temeljem neke metafizike. Svako određenje biti čovjeka koje već pretpostavlja određeno izlaganje bitka bića bez prethodnog postavljanja pitanja istine bitka u osnovi je metafizičko. Stoga se u načinu na koji se određuje bit čovjeka pokazuje i ono osobito neke metafizike. Potreba nadilaženja metafizike stoga nužno za sobom povlači i potrebu nadilaženja humanizma. Heideggerova kritika humanizma kao posljedice metafizike međutim nije antihumanizam, nego kritika koja se poduzima poradi dostojanstva čovjeka, koje je humanizmom podcijenjeno. Humanizam je kroz cijelu svoju povijest, od Cicerona i njegovog određenja homo est animal rationale, što je prijevod Aristotelovog određenja anthropos zoon logon echon, pa sve do danas, antropocentrički polazio od čovjeka da bi ga odredio, ne promišljajući da je čovjek uklopljen u širu svezu iz koje se treba razumjeti njegova bit i njegovo poslanje. Radi se prije svega o odnosu čovjeka prema bitku, to jest o odnosu mišljenja i bitka. Čuvanje istine bitka događa se prije svega u mišljenju. Mišljenje u svojoj biti međutim nije ni teoretsko ni praktičko, nego prethodi toj razlici. Ono je utoliko mišljenje na bitak ili spomen bitka (das Andenken), koji je kroz povijest metafizike, zajedno s biti čovjeka, pao u zaborav. Čovjek je u svojoj biti jedino ek-sistirajuće biće, tj. biće koje kao tu-bitak iz-stoji u biti bitka, tako da može čuvati istinu bitka i dopustiti da se i bića pojave u svojoj istini. Tako se pri određenju čovječnosti čovjeka kao eksistencije radi o tome da je ono prvotno bitak kao dimenzija onog ekstatičkog. Heideggerovo promišljanje biti čovjeka ide preko humanistički shvaćenog čovjeka, koje počiva na razlikovanju prirode i duha, osjetilnosti i umnosti, tijela i duše itd., tako da razumije čovjeka polazeći od istine bitka i povijesnog usuda bitka (das Seinsgeschick). Kao što se čovjek ne da reducirati na biće, budući da je tu-bitak (das Da-sein), tako se i sam bitak ne shvaća polazeći od bića, nego se pokazuje kao ono čemu čovjek treba odgovoriti, izvršavajući svoju povijesno poslanje. Taj temeljni odnos odvija se u onome što Heidegger naziva događajem (das Ereignis). U njemu se i bitak i čovjek osvajaju u svojoj svojini, odnosno dospijevaju u svoju bit.
Sadržaj

Ishodi učenja
Metode podučavanja
studentsko seminarsko izlaganje na zadanu temu i zajednička rasprava povodom toga izlaganja, zajedničko čitanje i tumačenje Heideggerova teksta pod vodstvom nastavnika, rasprava i razgovor na osnovi proučenog teksta pod vodstvom nastavnika
Metode ocjenjivanja
pregled seminarskih radova i konzultacije između nastavnika i studenata o seminarskim radovima, praćenje seminarskog izlaganja, praćenje pripremljenosti studenata za seminar kroz tumačenje Heideggerova teksta, raspravu i razgovor pod vodstvom nastavnika

Obavezna literatura
  1. Heidegger, M., Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Zagreb, 1996.
Dopunska literatura
  1. Barbarić, D., Zrcalna igra četvorstva, Zagreb, 2008.
  2. Batovanja, V., Martin Heidegger: mišljenje koje se više ne razumije kao metafizika, Zagreb, 2007.
  3. Sutlić, V., Kako čitati Heideggera, Zagreb, 1987.
  4. Vučković, A., Dimenzija slušanja u Heideggera, Zagreb, 1993.

Izborni predmet na studijima
  1. Nederlandistika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 5. semestar
  2. Češki jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  3. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
  4. Filozofija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5., 7. semestar
  5. Filozofija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5., 7. semestar
  6. Indologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  7. Informacijske znanosti, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  8. Informacijske znanosti, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  9. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  10. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  11. Lingvistika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  12. Pedagogija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  13. Pedagogija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
  14. Psihologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  15. Slovački jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  16. Sociologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  17. Sociologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  18. Turkologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  19. Ukrajinski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
  20. Judaistika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  21. Talijanistika, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  22. Antropologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 3., 5. semestar
  23. Rumunjski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 3., 5. semestar
  24. Hungarologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 5. semestar
Fakultetska ponuda
  • Preddiplomski studij: Zimski semestar