Naziv
Sistematska pedagogija
Organizacijska jedinica
Odsjek za pedagogiju
ECTS bodovi
5
Šifra
35974
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju

Cilj
Sinteza i analiza osnovnih pojmova pedagogije kao sustavno izvedene znanosti Uviđanje teorijsko-praktičke pozicije pedagogije kao znanosti Spoznaja i uviđanje bića odgoja i obrazovanja Upućivanje studenata na poziciju samoobrazovanja
Sadržaj
  1. Pitanje o biti pedagogije, te biti odgoja i obrazovanja kao temeljnih pojmova pedagogije.
  2. Promišljanje smisla i sistematske pozicije pojma svrhe odgoja i obrazovanja.
  3. Čovjek kao bivanje. Ideja slobode. Ideja uma. Nietzsche. "Ekscentrična pozicionalnost".
  4. Uvod u osnovne ideje Herbartove opće pedagogije.
  5. Sistematska pedagogija na primjeru djela Pavla Vuk-Pavlovića.
  6. Pedagogijske ideje Gjure Arnolda, Vladimira Filipovića, Stjepana Matičevića.
  7. Pozitivistički i funkcionalistički pojam pedagogije kao fundamentalno antipedagogijski pogled.
  8. Ideja univerziteta naspram sveučilišta kao heteronomne, performativne i funkcionalne institucije. Kant - spor fakulteta. W. von Humboldt.
  9. Pedagogijsko konstituiranje kulture na primjeru Vuk-Pavlovića i Fichtea.
  10. Razlika filozofijskog i znanstvenog pojma teorije. Pedagogijska teorija kao filozofijska teorija.
  11. Pojam prakse i pedagoške prakse.
  12. Određivanje općih i posebnih grana pedagogijske znanosti u sistemu pedagogijske znanosti, te izvođenje njihovog proizlaženja jednih iz drugih.
  13. Rekapitulacija kolegija, sistematski pregled i ekspliciranje veza pojediih tema.
  14. Rasprava i pitanja.
  15. Rasprava i pitanja.

Ishodi učenja
  1. Prepoznati koncepte pedagogije kao znanosti
  2. Apstrahirati odgojno-obrazovne zorove na razinu pedagogijskih pojmova
  3. Kritički prosuđivati i problematizirati svrhe odgoja i obrazovanja postavljene na specifičnim teorijskim promišljanjima čovjeka, društva i kulture
  4. Objasniti odnos svrhe odgoja i obrazovanja te sistematski formulirane pedagogijske znanosti
  5. Usporediti i procijeniti heteronomno i autonomno konstituirane svrhe odgoja i obrazovanja
  6. Pokazati na konkretnim povijesnim odgojno-obrazovnim strukturama koji pedagogijski ili pseudopedagogijski koncepti ih konstituiraju
  7. Analizirati, komentirati i komparirati paradigmatske povijesne, već ozbiljene sistematske/opće pedagogije u njihovim bitnim momentima, na temelju analize povijesno-teorijski bitnih tekstova
  8. odrediti posebnosti pedagogije kao znanosti, opisati sustav pedagogijskih disciplina i staviti pedagogiju u odnos sa srodnim znanostima
  9. analizirati pedagogijske teorijske diskurse i ustanoviti sličnosti i razlike među njima
  10. opisati i interpretirati najvažnije ideje, pravce i razdoblja u razvoju pedagogije
Metode podučavanja
Izlaganje, Dijalog, Analitičko čitanje tekstova
Metode ocjenjivanja
individualno praćenje, seminarski rad, kvaliteta sudjelovanja u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit

Obavezna literatura
  1. Herbart, J.F. (2015), The science of education : its general principles deduced from its aim and the aesthetic revelation of the world, London : FB & Ltd.
  2. Liessmann, K. P. (2008), Teorija neobrazovanosti - zablude društva znanja, Jesenski i Turk, Zagreb
  3. Vuk-Pavlović, P. (1932), Ličnost i odgoj, Zagreb: Tipografija
Dopunska literatura
  1. Benner, D. (1993), Die pädagogik Herbarts : eine problemgeschichtliche einführung in die systematik neuzeitlicher pädagogik, Juventa, München
  2. Benner, D. (2010), Allgemeine Pädagogik : Eine systematisch-problemgeschichtliche Einführung in die Grundstruktur pädagogischen Denkens und Handelns, Juventa, München
  3. Despot, B. (1970), Filozofija Đure Arnolda, Zagreb : Kolo Matice hrvatske
  4. Arnold, G. (1879), Etika i poviest, Zagreb: Tisak dioničke tiskare
  5. Arnold, G. (1909), O psihologiji bez duše, Zagreb: Knjižara jugoslavenske akademije
  6. Kant, I. (1991), Spor fakulteta, u: Ideja univerziteta (ur. Branko Despot), Zagreb: Globus
  7. Nietzsche, F. (2003), Schopenhauer kao odgajatelj, Zagreb: Matica hrvatska
  8. Vuk-Pavlović, P. (1939), Uzgoj, odgoj i obrazovanje, Zagreb: s. n.
  9. Ehrmantraut, M. (2010), Heidegger’s philosophic pedagogy, New York: CIPG
  10. English, A. (2013), Discontinuity in learning: Dewey, Herbart and Education as Transformation, Cambridge University Press
  11. Hufnagel, E. (2002), Filozofija pedagogike: studije o Kantovom, Natorpovom i Hoenigswaldovom temeljnom pedagogičkom nauku, Zagreb: Demetra
  12. Platon (1996), Eros i filia (dijalog Symposion), Zagreb: Demetra
  13. Platon (1979), Teetet ili o znanju, Zagreb: Naprijed
  14. Komar, Z. (2012), Teorija pedagogije s obzirom na pojam svrhe, doktorska disertacija
  15. Heitger, M. (2004), Bildung als Selbstbestimming, Paderborn: Ferdinand Schöningh
  16. Heitger, M. (2003), Systematische Pädagogik – Wozu?, Paderborn: Ferdinand Schöningh
  17. Herbart, J. F. (2015), ABC of sense-perception and minor pedagogical works. London: FB & Ltd.
  18. Herbart, J. F. (2015), Letters and lectures on education, London: FB & Ltd.
  19. Herbart, J. F. (2015), Outlines of educational doctrine, London: FB & Ltd.
  20. Herbart, J. F. (2012), The application of psychology to the science of education, Memphis: General books LLC
  21. English, A. (2013), Discontinuity in learning: Dewey, Herbart and Education as Transformation, Cambridge University Press
  22. Palekčić, M. (2015), Pedagogijska teorijska perspektiva : značenje teorije za pedagogiju kao disciplinu i profesiju, Zagreb: Erudita

Obavezan predmet na studijima
  1. Pedagogija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  2. Pedagogija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2. semestar