Naziv
Uvod u opću i luzitansku lingvistiku
Organizacijska jedinica
Odsjek za romanistiku
ECTS bodovi
5
Šifra
117658
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
15
Seminar
30

Cilj
Stjecanje spoznaja o osnovnim lingvističkim pojmovima i jezikoslovnim teorijama, uz uvid u specifičnosti iberskog i luzitanskog govornog područja, u smislu upoznavanja jezičnog razvoja i smjerova suvremenih jezikoslovnih istraživanja te izgrađivanja temelja znanstvenog pristupa jeziku i jezičnim problemima.
Sadržaj
  1. Uvodne obavijesti – opis kolegija, dogovor o načinu rada tijekom semestra, obvezama studenata i načinu provjere znanja, odnosno ispitu, pregled primarne i sekundarne literature. Dogovor o seminarskim radovima koje će studenti usmeno izlagati kao pojedine nastavne jedinice tijekom semestra (teme radova i izvori).
  2. Određenje predmeta lingvistike kao znanosti. Osnovni lingvistički pojmovi. Razgraničavanje pojmova lingvistika – filologija – gramatika. Formalni i funkcionalni pristupi proučavanju jezika.
  3. Problematika horizontalne i vertikalne raznolikosti (varijanata) unutar jednog jezičnog sustava i izvanjezični čimbenici koji na nju utječu. Pojam «norme», odnosno «standardnog jezika». Pojmovi varijeteta, dijalekta, sociolekta, idiolekta. «Nastanak» norme europskog portugalskog (povijesni čimbenici).
  4. Osnovni pojmovi lingvističke geografije, odnosno dijalektologije. Pokušaji tipološke klasifikacije jezika. Jezična mapa Portugala. // Geodistribucija portugalskog jezika. Europski i brazilski portugalski kao dvije norme unutar istog sustava. Status i osnovne specifičnosti portugalskog jezika u afričkim luzofonskim zemljama.
  5. Kontaktni jezici. Pojam kreolskog jezika. Kreolski jezici na osnovi portugalskog.
  6. Kratka povijest «predznanstvenog» i znanstvenog promišljanja o jeziku (Grci i Rimljani, Srednji vijek, renesansa; «filozofska» razmatranja o jeziku; prve pisane gramatike i pravopisi u Portugalu). Korijeni lingvistike kao samostalne znastvene discipline. Poredbeno-povijesni pristupi jeziku u 18. i 19. stoljeću.
  7. Razvoj lingvistike u 20. stoljeću: strukturalizam – «revolucija» u jezikoslovlju. Ferdinand de Saussure (jezična djelatnost i dihotomija jezik/govor; sinkronija/dijakronija; paradigmatski i sintagmatski odnosi; priroda jezičnog znaka). // Američki strukturalizam. Leonard Bloomfield.
  8. Transformacijsko-generativna gramatika Noama Chomskog (načela «univerzalne gramatike» i parametri varijacije kao čimbenici jezične raznolikosti). // Kognitivna lingvistika.
  9. Lingvističke discipline (naglasak se stavlja na one koje se ne obrađuju gradivom drugih obveznih kolegija u okviru studija). Segmentacija jezičnih iskaza na jedinice analize i njihova identifikacija. // Morfologija; razvoj morfologije kao lingvističke discipline. Tipologija minimalnih jedinica značenja, morfema. Fleksija. Morfološke sastavnice i tvorba riječi. Procesi tvorbe riječi u portugalskom.
  10. Sintaksa; rečenične sastavnice i gramatički odnosi među njima. Sintaksa diskursa. Morfosintaktičke specifičnosti inačica portugalskog jezika u Brazilu i afričkim luzofonim zemljama. Tekstna lingvistika. Međurečenična kohezija i tekstualna koherencija.
  11. Dijakronijska ili historijska lingvistika. Pojam jezične promjene, poglavito dijakronijske. Unutarnji i vanjski uzroci jezičnih promjena. Jezična ekonomija. Dijakronijske jezične promjene (na svim razinama) u portugalskom.
  12. Specifičnosti razvoja jezika ibersko-romanskog područja. Portugalski unutar skupine romanskih jezika. Kratki pregled razvoja jezika: od latinskoga do galješko-portugalskog (13-14. st.); europski portugalski od 14. st. do danas. Doprinosi filologa i lingvista koji su se bavili specifičnostima romanskog područja.
  13. Interdisciplinarni pristupi jeziku: sociolingvistika (pojam «jezične politike»); psiholingvistika i neurolingvistika. // Semiologija – osnovni pojmovi.
  14. Osnovne smjernice za provedbu samostalnog istraživanja, s elementima znanstvenosti, iz područja lingvistike/filologije.
  15. Rezimiranje gradiva čitavog kolegija, razjašnjavanje eventualnih nejasnoća i priprema za završni ispit.

Ishodi učenja
  1. navesti, definirati i u stručnom diskursu primijeniti osnovne lingvističke pojmove
  2. navesti i u osnovnim značajkama opisati najvažnije tradicionalne i suvremene jezikoslovne teorije
  3. razlučiti razine jezične analize te formulirati metodologiju za analizu jezičnih činjenica na različitim razinama opisa, na osnovi usvojenih teorijskih i metodoloških postavki iz područja opće lingvistike
  4. identificirati specifičnosti iberoromanskih idioma, napose portugalskog, u kontekstu romanskog područja i romanske lingvistike
  5. ustanoviti jezične i sociolingvističke specifičnosti luzofonog govornog područja i njima prilagoditi pristup analizi jezičnih struktura
  6. uspoređivati dijatopijske inačice portugalskog jezika u Portugalu, Brazilu i afričkim luzofonim zemljama na različitim razinama lingvističkog opisa, ustanoviti njihove specifičnosti te najizrazitije sličnosti i razlike
Metode podučavanja
predavanje i seminar
Metode ocjenjivanja
seminarski radovi i završni pisani ispit

Obavezna literatura
  1. Škiljan, D. Pogled u lingvistiku. Zagreb: Školska knjiga, 1985. (ili: Rijeka: Naklada Benja, 1994.)
  2. Glovacki-Bernardi, Z; Kovačec, A.; Mihaljević, M.; Halwachs, D.W.; Sornig, K.; Penzinger, C.; Schrodt, R. Uvod u lingvistiku. Zagreb: Školska knjiga, 2001.
  3. Faria, I. Hub; Pedro, E. Ribeiro; Duarte, I.; Gouveia, C. A.M. Introdução à Linguística Geral e Portuguesa. Lisboa: Editorial Caminho, SA, 1996.
Dopunska literatura
  1. Mateus, M.H. Mira; Brito, A.M.; Duarte, I.; Faria, I. Hub. Gramática da Língua Portuguesa. Lisboa: Editorial Caminho, SA, 2003.
  2. Duarte, I. Língua Portuguesa: Instrumentos de Análise. Lisboa: Universidade Aberta, 2000.
  3. Cunha, C.; Cintra, L. F. Lindley. Nova Gramática do Português Contemporâneo. Lisboa: Edições João Sá da Costa, 1984.
  4. Cuesta, P. Vasquez; Luz, M.A. Mendes da. Gramática da Língua Portuguesa. Lisboa: Edições 70, 1983.
  5. Neto, S. da Silva. História da Língua Portuguesa. Rio de Janeiro/Lisboa: Presença/Dinalivro, 1992.
  6. Teyssier, P. História da Língua Portuguesa. Lisboa: Livraria Sá da Costa Editora, 1997.
  7. Tekavčić, P. Uvod u lingvistiku za studente talijanskog jezika. Zagreb: Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, 1979.
  8. De Saussure, F. Tečaj opće lingvistike. Zagreb: ArTresor / Naklada Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2000.
  9. Martinet, A. Osnove opće lingvistike. Zagreb: GZH, 1982.
  10. Žic Fuchs, M. Znanje o jeziku i znanje o svijetu. Zagreb: SOL, 1991.
  11. Matasović, R. Uvod u poredbenu lingvistiku. Zagreb: Matica hrvatska, 2002.
  12. Matasović, R. Jezična raznolikost svijeta: podrijetlo, razvitak, izgledi. Zagreb: Algoritam, 2005.
  13. Filipović, R. Teorija jezika u kontaktu. Zagreb: JAZU/Školska knjiga, 1986.
  14. Trask, R.L. Temeljni lingvistički pojmovi. Zagreb: Školska knjiga, 2005.
  15. Simeon, R. Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva (I i II). Zagreb: Matica hrvatska, 1969.
  16. Gleason, H.A. Jr. An Introduction to Descriptive Linguistics, New York: Holt, Rinehart and Winston, 1961.
  17. Lyons, J. Introduction to Theoretical Linguistics, London/New York: Cambridge University Press, 1968.
  18. Robbins, R.H.. A Short History of Linguistics. London/New York: Longman Group Ltd, 1979.
  19. Iordan., I.; Manea, M. Manoliu. Manual de lingüistica romanica (I i II). Madrid: 1976.
  20. Raposo et al. Gramática do Português (Vol I i II). Lisboa: Fundação Calouste Gulbenkian, 2013.
  21. Martins, A. M.; Carrilho, E. (ur.). Manual de Linguística Portuguesa. Berlin: De Gruyter Mouton, 2016.

Obavezan predmet na studijima
  1. Portugalski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1. semestar