Tomislav Bogdan rođen je 21. ožujka 1973. u Splitu. U rodnom gradu završio je osnovnu i srednju školu, a studij komparativne književnosti i filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1997. zaposlen je na istom fakultetu, na Katedri za stariju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pohađao je poslijediplomski studij književnosti, magistrirao (2001) i doktorirao (2005) s temom o hrvatskoj ljubavnoj lirici 15. i 16. stoljeća. U znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto docenta na Katedri za stariju hrvatsku književnost izabran je 2007, a za izvanrednog profesora u ožujku 2013. Svojim zagrebačkim studentima predaje o hrvatskoj ranonovovjekovnoj književnosti, nekoliko puta držao je nastavu i na poslijediplomskim studijima na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a kao gostujući predavač boravio je na sveučilištima u Italiji, Češkoj, Njemačkoj i Poljskoj. U nekoliko navrata boravio je na stručnom usavršavanju u inozemstvu, i to u Beču, Udinama, Veneciji i Bonnu. Izlagao na petnaestak znanstvenih skupova, od čega osam međunarodnih (npr. Petrarca a jedność kultury europejskiej – La tradizione del Petrarca e l'unità della cultura europea, Varšava 2004; Städtische Kultur in Dalmatien: Die Genese eines europäischen Kulturraums, Bonn 2006; Miasto w kulturze chorwackiej – Urbano u hrvatskoj kulturi, Varšava 2006; Marin Držić – svjetionik dubrovačke renesanse, Pariz 2008; Trans-Misje Kroatystyki – Trans-misija kroatistike, Poznanj, 2013). Uže su mu područje zanimanja starija hrvatska i evropska lirika, teorija lirike i tekstologija, o čemu je od 1998. objavio nekoliko desetaka stručnih i znanstvenih radova. Napisao je stotinjak članaka za različite enciklopedije i leksikone (primjerice Leksikon hrvatskih pisaca, Zagreb 2000, Leksikon hrvatske književnosti. Djela, Zagreb 2008, Hrvatska književna enciklopedija, Zagreb 2010–2012). Od 2009. do 2012. bio je zamjenik voditelja Zagrebačke slavističke škole, a od 2010. do 2012. predstojnik Katedre za stariju hrvatsku književnost na Odsjeku za kroatistiku. Uredio je nekoliko zbornika znanstvenih studija i objavio dvije autorske znanstvene knjige: Lica ljubavi. Status lirskog subjekta u kanconijeru Džore Držića (Zagreb 2003) i Ljubavi razlike. Tekstualni subjekt u hrvatskoj ljubavnoj lirici 15. i 16. stoljeća (Zagreb 2012). Član je uredništva u časopisu Umjetnost riječi.

Tomislav Bogdan ponajprije se bavi proučavanjem ranonovovjekovne hrvatske i evropske književnosti. Područje njegova zanimanja i rada uključuje, osim književne historiografije, i povijest hrvatske ranonovovjekovne književne kulture općenito, književnu teoriju i tekstologiju. Uže su mu područje zanimanja starija hrvatska i evropska lirika i teorija lirike.


Bibliografija


Autorske knjige

▪ Lica ljubavi. Status lirskog subjekta u kanconijeru Džore Držića, Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2003.

▪ Ljubavi razlike. Tekstualni subjekt u hrvatskoj ljubavnoj lirici 15. i 16. stoljeća, Disput, Zagreb 2012.


Priređene knjige

▪ Ivan Bunić Vučić, Izbor iz djela, priredio Tomislav Bogdan, predgovor (str. 7–12) Tomislav Bogdan, Riječ, Vinkovci 1999.

▪ Matija Antun Relković i Slavonija 18. stoljeća. Radovi sa znanstvenog skupa (u povodu 200. godišnjice smrti), Zagreb–Vinkovci–Davor, 24.-25. travnja 1998., uredništvo Damir Agičić... et al., izvršni urednik Tomislav Bogdan, Poglavarstvo Općine Davor–Filozofski fakultet Zagreb, Zagreb–Davor 2000.

▪ Poslanje filologa. Zbornik radova povodom 70. rođendana Mirka Tomasovića, urednici Tomislav Bogdan i Cvijeta Pavlović, FF-press, Zagreb 2008.

▪ Perivoj od slave. Zbornik Dunje Fališevac, urednici Tomislav Bogdan, Ivana Brković, Davor Dukić i Lahorka Plejić Poje, FF-press, Zagreb 2012.

▪ Helmut Keipert, Obzori preporoda. Kroatističke studije, priredili Tomislav Bogdan i Davor Dukić, FF-press, Zagreb 2014.


Studije (izbor)

▪ „Marulić i petrarkizam“, u: Colloquia Maruliana XI, Split 2002, str. 377–385

▪ „Zaboravljeni dubrovački pjesnik Andrija Pauli“, s Dunjom Fališevac, u: Hrvatska književna baština I, Zagreb 2002, str. 267–302

▪ „Ženski glas hrvatskih petrarkista“, Republika, LIX (2002), 3–4, str. 113–119

▪ „Još jedan pjesnik Ranjinina zbornika“, Umjetnost riječi, XLVII (2003), 1–2, str. 67–83

▪ „Iznova otkrivene pjesme Ivana Mršića“, u: Hrvatska književna baština II, Zagreb 2003, str. 147–181

▪ „Nalješkovićeve maskerate“, u: Pučka krv, plemstvo duha. Zbornik radova o Nikoli Nalješkoviću, ur. D. Dukić, Zagreb 2005, str. 139–151

▪ „Gli inizi del petrarchismo croato“, u: Petrarca a jedność kultury europejskiej – Petrarca e l'unità della cultura europea, ur. M. Febbo i P. Salwa, Warszawa 2005, str. 433–443 [isti tekst pod naslovom „Počeci hrvatskog petrarkizma“, Dubrovnik, n. s., XVI (2005), 1, str. 43–53]

▪ „Novi stari prijevodi iz Petrarkina Kanconijera“, u: Petrarca i petrarkizam u hrvatskoj književnosti, ur. B. Lučin i M. Tomasović, Split 2006, str. 453–469

▪ „Pluralnost hrvatske ljubavne lirike 15. i 16. stoljeća“, u: Čovjek, prostor, vrijeme. Književnoantropološke studije iz hrvatske književnosti, ur. Ž. Benčić i D. Fališevac, Zagreb 2006, str. 57–80

▪ „Prešućeni paški pjesnik Ivan Mršić“, u: Dani Hvarskoga kazališta 33. Prešućeno, zabranjeno, izazovno u hrvatskoj književnosti i kazalištu, Zagreb–Split 2007, str. 44–68

▪ „Grad, država, poredak – Hanibal Lucić i Dubrovnik“, u: Miasto w kulturze chorwackiej – Urbano u hrvatskoj kulturi, ur. M. Falski i M. Kryska-Mosur, Warszawa 2008, str. 69–82 [isti tekst u Forum, LXXX (2008), 10–12, str. 1321–1339]

▪ „Ljubavna lirika Nikole Nalješkovića“, u: Poslanje filologa. Zbornik radova povodom 70. rođendana Mirka Tomasovića, ur. T. Bogdan i C. Pavlović, Zagreb 2008, str. 543–556

▪ „Držićev antipetrarkizam“, u: Marin Držić – svjetionik dubrovačke renesanse. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa (Pariz, 23-25. listopada 2008), ur. S. Anđelković i P.-L. Thomas, Zagreb 2009, str. 61–78

▪ „Ljubavna lirika i petrarkizam“, Umjetnost riječi, LIII (2009), 3–4, str. 245–278

▪ „Pjesme 'Zlatarove' skupine“, u: Rad HAZU, knjiga 502, Zagreb 2009, str. 95–107

▪ „Jeronim Vidulić i počeci hrvatske ljubavne lirike“, u: Muzama iza leđa. Čitanja hrvatske lirike, prir. T. Vuković, Zagreb 2010, str. 9–29

▪ „Ljubavna lirika Marina Držića“, u: Marin Držić: 1508–2008. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa održanog 5–7. studenoga 2008. u Zagrebu, ur. N. Batušić i D. Fališevac, Zagreb 2010, str. 65–85 [u kraćem obliku u Putovima kanonizacije. Zbornik radova o Marinu Držiću (1508–2008), ur. N. Batušić i D. Fališevac, Zagreb 2008, str. 749–753]

▪ „Pesme horvatske i predlošci strani“, u: Perivoj od slave. Zbornik Dunje Fališevac, ur. T. Bogdan, I. Brković, D. Dukić i L. Plejić Poje, Zagreb 2012, str. 13–26

▪ „Sladak san – počeci dubrovačke književnosti i osamostaljivanje fikcije“, u: Prostori snova. Oniričko kao poetološki i antropološki problem, ur. Ž. Benčić i D. Fališevac, Zagreb 2012, str. 151–166

▪ „Urbana kultura i postanak ljubavne lirike u Dubrovniku“, u: Schnittpunkt Slavistik. Ost und West im wissenschaftlichen Dialog. Festgabe für Helmut Keipert zum 70. Geburtstag. Teil 2: Einflussforschung, ur. I. Podtergera, Göttingen 2012, str. 277–288

▪ „Jur nijedna na svit vila - novo čitanje", u: Dani Hvarskoga kazališta 40. Četiri desetljeća Dana Hvarskoga kazališta – dosezi i propusti u istraživanju hrvatske književnosti i hrvatskoga kazališta, Zagreb–Split 2014, str. 125–151