Luka Bogdanic je rođen 1978. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Nakon mature (1996.) upisao je Filozofski fakultet, smjer filozofija, Sveučilišta La Sapienza u Rimu. Za vrijeme studija dodijeljena mu je kao izvrsnom studentu, nekoliko godina za redom, stipendija Sveučilišta La Sapienza. Godine 2001. diplomirao je filozofiju s izvrsnim uspjehom s pohvalom. Godine 2002. upisao je poslijediplomski studij iz Međunarodnih znanosti na Školi međunarodnih studija, Sveučilišta u Trentu. Za vrijeme magistarskog studija imao je sveučilišnu stipendiju. Potom je Rimu upisao doktorski studij filozofije na Fakultetu filozofije Sveučilišta La Sapienza u Rimu, koji završio 2007. Glavni mentor rada bio je prof. Nicolao Merker (danas prof. emeritus). Tijekom doktorskog studija objavljivao je priloge u najpoznatijem talijanskom geopolitičkom listu, “Limes”, te kao vanjski suradnik radio na Katedri za slavistiku Sveučilišta u Firenci držeći seminare o povijesti i nacionalnom pitanju u jugoistočnoj Europi i na Balkanu. Kao gostujući predavač održao je nekoliko seminarskih predavanja i na Katedri za filozofiju prava Pravnog fakulteta Sveučilišta Roma III. Od 2008. počeo je se sudjelovanjem u nastavi na Odsjeka za filozofiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U periodu od 2009. do kraja 2014.aktivno je sudjelovao s izlaganjima na nekoliko međunarodnih znanstvenih konferencija (Milano, Lisabon, Rim, Cres, Korčula, Zagreb, Ljubljana), te je objavio dvije knjige u Italiji i veći broj znanstvenih radova u Hrvatskoj i Italiji. Od 2011. godine je u zvanju znanstvenog suradnika u području humanističkih znanosti, polje filozofije. Od 2012. godine vanjski je suradnik na Katedri za povijest suvremene političke misli i povijest političkih doktrina (prof. Luca Scuccimarra) na Odsjeku politike Fakulteta političkih znanosti, sociologije i komunikologije Sveučilišta “La Sapienza” u Rimu. Od 2013. godine vanjski je suradnik Talijanske Enciklopedije Treccani. Uz znanstvene radove objavio je i stručne i esejističke radove u hrvatskim i talijanskim časopisima: Zarez, “rivista Luca” fundacije Luca Coscioni, te u dnevnom listu “Il manifesto”. Od kraja rujna 2014. docent je na Katedri za filozofsku antropologiju Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

P O P I S P U B L I K A C I J A

ZNANSTVENI RADOVI

Knjige:

Praxis. Storia di una rivista eretica nella Jugoslavia di Tito, Aracne, Rim 2010, str. 188. ISBN 978-88-548-3 469-9.

Nazione e autodeterminazione. Premesse e sviluppi fino a Lenin e Wilson, Aracne, Rim 2009, str. 379. ISBN 978-88-548-2493-5.



Članci i prilozi u knjigama (izbor):

L’Europa nello specchio dei Balcani ,u: Grupa autora, Europa ribelle, „il manifestolibri“, Roma, 2014, str. 27-33. ISBN: 978-88-7285-778-6.

Bilješka o operaizmu, u: Grupa autora, Živi Marx, uredio Matko Meštrović, Jesenski i Turk, Zagreb, 2013, str. 133-138. ISBN 978-953-222-604-1.

Praxisova kritika nacionalnog pitanja. Godina 1971, u: Praxis. Društvena kritika i humanistički socijalizam. Zbornik radova sa Međunarodne konferencije o jugoslavenskoj ljevici: Praxis-filozofija i Korčulanska ljetna škola, uredili Dragomir Olujić Oluja i Krunoslav Stojaković, Rosa Luxemburg Stiftung, Beograd, 2012, str. 201-222. ISBN: 978-86-88745-04-8.

L’autodeterminazione nazionale in Lenin alla luce della Prima guerra mondiale, u: S. Azzarà, D. Losurdo, J. Barata-Moura (ur.) Universalism, National Questions and Conflicts Concerning Hegemony, Città del Sole, Napoli 2011, str. 361-375. ISBN 978-88-8292-4652.

Elementi aktualnosti Manifesta, u: Filozofska istraživanja, vol. 121, 1/2011, str. 147-164. ISSN 0351-4706.

Mogućnost kritike potrošačkog društva kao problem filozofije odgoja, u: Filozofska istraživanja, vol. 117, 1/2010, str. 291-302. ISSN 0351-4706.

La Croazia vuole sempre l’Europa?, u: Limes. Rivista Italiana di Geopolitica, svibanj 2010, str.145-151. ISSN 1124-9048.

Neke pedagoško-filozofske postavke Antonia Labriole, u: Metodički ogledi, vol. 16, 1-2/2009, str. 35-49. ISSN 0353-765X.

Nazione e territorio. Gli inizi della polemica tra Lenin, il Bund e gli austromarxisti, u: S. Gensini, R. Petrilli, L. Punzo (ur.) Il contesto è il filo d’Arianna – Studi in onore di Nicolao Merker, ETS, Piza 2009, str. 153-176. ISBN 9788846723376.

Aktualnost Manifesta u vremenima neoliberalne globalizacije, u: Godišnjak Fakulteta političkih nauka, Sarajevo, br. 3-4, 2008/2009, str. 609-623 (s prof. L. Veljakom). ISSN 1840-1708.

Od slabe misli do slabog komunizma. Gianni Vattimo, Ecce comu, u: Filozofska istraživanja vol. 113, 1/2009, str. 191-198. ISSN 0351-4706.

Il movimento partigiano jugoslavo, la questione nazionale e della nazionalità, u Aa.Vv., Foibe, revisionismo di Stato e amnesie della Repubblica, Atti della conferenza Foibe: la verità. Contro il revisionismo storico, Editrice KappaVu, Udine 2008, str. 41-57. ISBN 9788889808 788.

Enciklopedijska natuknica Talijanska filozofija, u: Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod «Miroslav Krleža», Zagreb, X tom, 2008, str. 614-615.

Nacija kao historijsko–politička stvarnost u misli Carla Cattanea, u: Filozofska istraživanja, vol.107. 3/2007, str. 659-671. ISSN 0351-4706.

La Croazia si scopre euroapatica, u: Limes. Rivista Italiana di Geopolitica. Prilog broju br. 4/2005, str. 51-59, ISSN1124-9048.

Ne cum te ne sine te, u: Limes plus, oktobar-novembar 2005, str. 43-5. ISSN 1820-869.

Kratki historijski uvod, u: F. Engels, Razvitak socijalizma od utopije do znanosti, Liber, Beograd 2005, str. 11-19. ISBN 86-85353-03-3.

Serbo, croato o serbo-croato. L’uso geopolitico della lingua, u: Limes. Rivista Italiana di Geopolitica, 6/2003, str. 229-239. ISSN 1124-9048.

Per un’analisi storica della Jugoslavia e critica del nazionalismo, u: Slavia, god. XII, br. 1/2003, str. 33-55.

Con Marx contro Stalin o la genesi del marxismo umanista jugoslavo, u: Slavia, god. XI, br. 4/2002, str. 79-100.



STRUČNI RADOVI (uži izbor)

Per un marxismo umanista, „Il manifesto“, 1.10. 2014.

Crveno i crno, u: Zarez, 15.3.2012, br. 330, str.16-17.

Ogledala suvremenosti vječnog grada, u: Zarez, 17.3.2011, br. 305, str.18.

Lorenzo Lotto anticipator psihologije, u: Zarez, 14.4.2011, br. 307, str.16.

Kad knjige počnu hodati, h-alter, 17.01.2011.

Croazia, sui banchi la genetica si fa “razzismo”, u: “Liberazione”, Roma 28.9.2005, (zajedno sa Luca Tancredi Barone).