Morana Čale (Zagreb, 1959) predaje talijansku književnost na Odsjeku za talijanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dosad je objavila šest autorskih knjiga i pedesetak književno-kritičkih i književno-teorijskih članaka i studija u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj, Njemačkoj, Austriji i Španjolskoj. Uredila je, zajedno s drugim autorima, nekoliko zbornika međunarodnih znanstvenih skupova. U ime Odsjeka za talijanistiku organizirala je dva međunarodna znanstvena skupa, »I mari di Niccolò Tommaseo e altri mari« (Zagreb, 2002) i »Il doppio nella lingua e nella letteratura italiana« (Dubrovnik, 2004) te sa suradnicima uredila zbornik radova. Među njezinim književnim prijevodima s talijanskoga i s francuskoga ističu se djela Giorgia Manganellija (Centurija, Zagreb, 1982), Umberta Eca (Ime ruže, Zagreb, 1984), Julesa Vernea (Matijaš Sandorf, Zagreb, 1988), Carla Goldonija (Impresario iz Smirne, Zagreb, 1993; Gostioničarka Mirandolina, Zagreb, 1995), Luigija Pirandella (Jedan, nijedan i sto tisuća, Zagreb, 1999), Dina Buzzatija (Šezdeset pripovijesti, Zagreb, 2003), Rolanda Barthesa (Mitologije, 2010; Dnevnik korote, 2013). Bila je voditeljica je interdisciplinarnih projekata Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa »Etika performativa« od 2002-2006. i »Verbalno i vizualno: performativnost, reprezentacija, interpretacija« od 2007. Od 2005. članica je uredništva odnosno savjeta časopisa »Umjetnost riječi«. Članica je Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Međunarodne udruge za proučavanje talijanskog jezika i književnosti (AISLLI) i Međunarodne udruge profesora talijanskog jezika (AIPI). Talijanski institut za kulturu dodijelio joj je 1993. godišnju nagradu za talijanistiku.

ZNANSTVENE KNJIGE
2012. Theoria in fabula. Romani Umberta Eca, Zagreb: Antibarbarus.
2008. (s Ladom Čale Feldman) U kanonu. Studije o dvojništvu, Zagreb: Disput.
2005. Oko Kiklopa, Zagreb : Artrezor naklada.

2004. Sam svoj dvojnik : eseji o hrvatskome književnom modernizmu, Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada.
2001. Volja za riječ. Eseji o djelu Ranka Marinkovića, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
1993. Demiurg nad tuđim djelom. Intertekstualnost u romanima Umberta Eca, Zagreb : Hrvatsko filološko društvo.
ZNANSTVENI ČLANCI I RASPRAVE
2014. “Kamov: ‘…da mogu opjevati bolest’”, u Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XVI. Matoš i Kamov: paradigme prijeloma, uredile Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić Bužančić i Andrea Meyer Fraatz, Split-Zagreb: Književni krug Split, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, str. 111-142.
2014 „'Performance' as Cryptonymy : The Economy of Failure in Critical Theory”, u

2014. «Quello che può avvenire» (Convivio III, I, 10) a un «sottile ammaestramento» su come «intendere l’altrui scritture» (Convivio I, II, 17). Per una lettura di Amor che nella mente mi ragiona, u Ortodossia ed eterodossia in Dante Alighieri. Atti del convegno di Madrid (5-7 novembre 2012), ur. Carlota Cattermole, Celia de Aldama, Chiara Giordano, Madrid: Ediciones de La Discreta, 2014, str. 455-488.
2013. Legende o Antikristu: Krleža, Nietzsche i tekstualne krivotvorine, u Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XV. (Ne)pročitani Krleža: od teksta do popularne predodžbe, Split – Zagreb: Književni krug Split – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, str. 166-189.
2012. Z robov: za performativno branje hrvaške književnosti v evropskem kulturnem polju, u Marko Juvan, ur., Svetovne književnosti in obrobja, Ljubljana : Založba ZRC, ZRC SAZU str. 109-132.
2012. L'ammaestramento del lettore: l'angelo che scrive nel suo libro delle furbizie, u Milly Curcio, ur., La fortuna del racconto in Europa, Roma: Carocci, str. 112-124.
2012. Sei macchine per generare adynata: i romanzi di Umberto Eco, u Rocco Mario Morano, ur., Narratori italiani del Novecento. Dal postnaturalismo al postmodernismo e oltre. Esplorazioni critiche: ventitré proposte di lettura, Soveria Mannelli: Rubbettino, 2012, str. 981-1044.
2011. Traduzione, illustrazione, spettro: l’Inferno nei disegni di Ivan Meštrović, u Eva Vigh, ur., Leggere Dante oggi. Interpretare, commentare, tradurre alle soglie del settecentesimo anniversario. Atti del Convegno Internazionale 24-26 Giugno 2010, Accademia d’Ungheria in Roma, Roma: Aracne Editrice, str. 359-382.
2010. Čalin Pirandello kroz “apsolutnu inverziju”: metareprezentacija i povrat duga u “Tako je (ako vam se čini)”, u Hrvatsko-talijanski književni odnosi, 10, ur. Sanja Roić i Snježana Husić, Zagreb: FF press, 2010, str. 81-118.
2010. “Sve ću ja vas opisati”, u Ranko Marinković, Pod balkonom, Zagreb: Školska knjiga, 2009, str. 267-288.
2010. U rukama od tinte, u Ranko Marinković, Ruke i druge novele, Zagreb: Školska knjiga, 2009, str. 223-240.
2009. Memoria e oblio del testo: performatività della citazione in Petrarca, in Tempo e memoria nella lingua e nella letteratura italiana, Vol. II: Letteratura dalle origini all’Ottocento, ur. Michel Bastiaensen et al., Bruxelles: A.I.P.I. – Associazione Internazionale Professori d’Italiano, 2009, str. 37-53. Idem: Pamćenje i zaborav teksta: performativnost citata u Petrarkinoj kanconi “Jao, već ne znam kamo valja svratit”, u Poslanje filologa. Zbornik radova povodom 70. rođendana Mirka Tomasovića, ur. Tomislav Bogdan i Cvijeta Pavlović, Zagreb: FF press, 2008, str. 203-218.
2009. Govor oca, pismo sina: Urotnička pisma u držićologiji, “Quorum”, tematski broj “Praksa teorije”, XXV (2009), 5-6, str. 59-109.
2009. «Tuj ne ima imena 'moje' i 'tvoje'». Talijanski i Držićevi prolozi, u Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XI. Držić danas. Epoha i naslijeđe, uredile Cvijeta Pavlović i Vinka Glunčić-Bužančić, Split - Zagreb : Književni krug Split, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2009, str. 261-272.
2009. (s Ladom Čale Feldman) Двойникът: от темата до метода, prevela Tzvetomila Pauly, “Literaturen vestnik”, 19 (2009), 30, str. 9-10 (idem: Dvojnik: od teme do metode, u Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova X. Smjerovi i metodologije komparativnog proučavanja hrvatske književnosti, uredile Cvijeta Pavlović i Vinka Glunčić-Bužančić, Split: Književni krug Split, 2008, str. 176-185).
2008. Une interprétation barrée : la Canzone 105 de Pétrarque à ses lecteurs, u Actes du Colloque International « Sémiologie 2005 » Les aventures de l’interprétation, uredili Jean-Marie Klinkenberg, Sémir Badir, Valérie Brunetière, Anne-Marie Houdebine, Pariz: Laboratoire DynaLang, 2008, str. 216-228 (idem : Tekstualno ja Petrarkine kancone 105, «Umjetnost riječi», 50 (2006), 2-3, str. 171-195).
2008. Mourning the Lost Aura? ‘ Illustratori, attori e traduttori’ and the Discursive Subversion of the Metaphor of Motherhood, “Pirandello Studies. Journal of the society for Pirandello Studies”, 28 (2008), str. 7-37 (kraća verzija: Žalovanje za izgubljenom aurom? Pirandellov esej 'Ilustratori, glumci i prevoditelji', u Tradicija i individualni talent: misao o prevođenju kroz stoljeća, uredile Iva Grgić, Višnja Machiedo, Nada Šoljan, Zagreb: Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, 2007, str. 59-79).
2008. Il doppio nella lingua e nella letteratura italiana. Premessa, u Il doppio nella lingua e nella letteratura italiana, ur. Morana Čale, Tatjana Peruško, Sanja Roić i Alessandro Iovinelli, Zagreb: FF press i Istituto Italiano di Cultura / Talijanski institut za kulturu, 2009, str. 11-13.
2008. Lo sguardo del fratello in extimità: “Un ritratto” di Pirandello, u Il doppio nella lingua e nella letteratura italiana, uredili M. Čale, T. Peruško, S. Roić, A. Iovinelli, Zagreb: FF press, 2008, str. 419-436.
2007. Idem proti ipse: performativ pripovedne identitete v “Na robu pameti” in v “Eden, nobeden ali stotisoči”, “Primerjalna književnost”, 30 (2007), 1, str. 121-136. Idem: Idem prema ipse: performativ pripovjednog identiteta u “Na rubu pameti” i “Jedan, nijedan i sto tisuća”, “Forum: mjesečnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti”, 46 (2007), 7-9, str. 978-998.
2007. Riflessi moltiplicanti: Pirandello e gli autori croati, u Pirandello e l’identità europea. Atti del convegno internazionale di studi pirandelliani. Graz 18-20 ottobre 2007, uredili Fausto De Michele i Michael Rössner, Pesaro: Metauro, 2007, str. 167-176.
2007. Rivalità mimetica nell'opera di Pirandello, u Identità e diversità nella lingua e nella letteratura italiana. Atti del XVIII congresso dell’ A.I.S.L.L.I.- Lovanio, Louvain La Neuve, Anversa, Bruxelles (16-19 luglio 2003), II. svezak, uredili M. M. Bastiaensen, M. Caniato, W. Geerts, G. P. Giudicetti, S. Gola, I. Lanslots, C. Maeder, S. Marzo, G. Mavolo, I. Melis, F. Musarra, B. Van den Bossche, Firenze: Cesati, 2007, str. 407-418 (prethodna kraća verzija: (Tehnička) reprodukcija kao mimetički suparnik. “Pirandellov roman Bilježnice operatora Serafina Gubbija” i metadrama “Svatko na svoj način”, u «Umjetnost riječi : časopis za znanost o književnosti», XLIX (2005), 2, str. 99-132).
2006. “Diviso da l'imagine vera”: Rappresentazione, disuguaglianza e il “doppio lavoro” del Canzoniere, “Studia romanica et anglica zagrabiensia”, XLIX (2004), str. 13-69.
2004. Le riduzioni grafiche di Saba: “Scorciatoie e Raccontini”, u “In fondo all'Adriatico selvaggio... ”: Umberto Saba, con gli occhi dell'altra Europa, uredio Fulvio Senardi, Pečuh: Imago Mundi, str. 9-17.
2004. Tri pjesnička oca: Tresić-Pavičić, Šimić i Ujević u “Kiklopu”, u Između otoka i kopna. Zbornik radova s prvog znanstvenog skupa o životu i djelu Ranka Marinkovića, Komiža, 13.-15. rujna 2002. godine, uredio Jakša Fiamengo, Komiža: Grad, str. 25-48.
2004. The Somatography of the Written Sign: Literary Text through the Mirror Stage, u Signs, Texts, Cultures. Conviviality from a Semiotic Point of View / Zeichen, Texte, Kulturen. Konvivialität aus semiotischer Perspektive, uredio Jeff Bernard, Beč, http://www.inst.at/trans/15Nr/01_2/cale15.htm.

2004. The Fraction Man: Anthropology of the “Cyclops”, “Slavica Tergestina”, III (2004) , 11-12, str. 83-122. Idem: Čovjek-razlomak: Antropologija “Kiklopa”, u Čovjek, vrijeme, prostor, ur. Živa Benčić i Dunja Fališevac, Zagreb, 2006, str. 343-365.
2004. Prikazi i prikaze: Tamna granica tijela u Meštrovićevu Paklu, u Ivan Meštrović. Likovi i prizori Danteova “Pakla”: ilustracije i interpretacije, u Sanja Roić, ur., Hrvatsko-talijanski književni odnosi, sv. 9, Zagreb: FFpress, 2005, str. 169-177. Idem: Katalog izložbe. Autorica izložbe Ljiljana Čerina, uredio Igor Maroević, Zagreb: Fundacija Ivana Meštrovića, str. 3-5. Idem: “15 dana”, 4-5 (2004), str. 4-7.
2004. Nota sul figlio mutevole: La “Favola” pirandelliana nei suoi parerga, u Maestro e Amico. Miscellanea in onore di Stanisław Widłak, uredili Marcela Świątłowska, Róman Sosnowski i Iwona Piechnick, Kraków: Wydawnictwo Uniwersytetu Jagiellonskiego, str. 103-109.
2004. Nikad više uvijek iznova, u Komparativna povijest hrvatske književnosti: Zbornik radova VI. (Europski obzori Marinkovićeva opusa) sa znanstvenog skupa održanog 29. i 30. rujna 2003. godine u Splitu, uredili Mirko Tomasović, Mirko i Vinka Glunčić-Bužančić, Split: Književni krug, str. 132-152.
2004. "Educazione (semiotica) della donna nel matrimonio” di Niccolò Tommaseo, u I mari di Niccolò Tommaseo e altri mari, uredile Morana Čale, Sanja Roić i Ivana Jerolimov, Zagreb: FFpress, Biblioteka Studia romanica et anglica zagrabiensia, str. 240-258.
2003. Uncanny Hypotyposes: On Written Portraits by Pirandello and Poe, u Litteraria Humanitas XII. Moderna – avantgarda – postmoderna. Zbornik međunarodnog znanstvenog skupa (Brno, 22-23. listopada 2002), uredili Danuše Kšicová i Ivo Pospíšil, Brno: Masarykova univerziteta v Brnê, str. 103-114.
2003. Ključ za palindromno pismo: Marinković, “Prah”, u Krugovi i hrvatska književnost pedesetih godina prošlog stoljeća. Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova V, uredili Mirko Tomasović i Vinka Glunčić-Bužančić, Split: Književni krug Split, str. 112-126.
2003. “Enrico IV” al di là del piacere del principio: Gli spunti freudiani di Pirandello, u Lingua e Letteratura Italiana dentro e fuori la Penisola. Atti del III Convegno degli Italianisti Europei (Cracovia, 11-13 ottobre 2001), svezak I, uredili Stanislaw Widlak i Maria Maslanka-Soro, Krakow: Università Jagellonica, str. 53-63.
2002. L’allothanatografia di Moscarda: Il Pirandello mitteleuropeo, u Eszter Rónaky i Beáta Tombi, ur., Dal centro dell’Europa: culture a confronto fra Trieste e i Carpazi. Atti del Secondo Seminario Internazionale Interdisciplinare, Pécs, 26-29 settembre 2001, Pečuh: Imago Mundi, str. 279-290.
2002. Pirandello oltre la mediterraneità nella narrativa speculare di Ranko Marinković, u Bart Van den Bossche, Michel Bastiaensen i Corinna Salvadori Lonergen, ur., “...e c’è di mezzo il mare”: lingua, letteratura e civiltà marina. Atti del XIV Congresso dell’A.I.P.I. Split 23-27. kolovoza 2000, II. svezak, Firenze: Franco Cesati Editore, str. 91-106.
2002. Uvijeni prijekor učitelju: Halerov kročeanizam u radu o Leopardiju, u Hrvatsko-talijanski književni odnosi, 8, ur. Mate Zorić, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, str. 257-269 (idem, kraća verzija: Halerova inačica kročeanizma u radu o Leopardiju, u Zbornik radova o Albertu Haleru, ur. Tihomil Maštrović, Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2000, str. 105-112).
2001. Miraculous Simulacra of the Same: Performing the Marian Myth in Marinković’s “Gloria”, u Mythen, Riten, Simulakra. Semiotische Perspektiven/Myths, Rites, Simulacra. Semiotic Viewpoints. Zbornik 10. Međunarodnog simpozija Austrijskog društva za semiotiku, Sveučilište primijenjenih umjetnosti, Beč, prosinac 2000, ur. Jeff Bernard, Gloria Withalm, Wien: Österreichische Gesellschaft für Semiotik, II, str. 727-743. Idem: Čudesni simulakrumi istoga: izvedba marijanskog mita u Marinkovićevoj “Gloriji” / Miraculous Simulacra ot the Same: Performing the Marian Myth in Marinković’s “Gloria”, “Frakcija” 19 (2001), str. 112-121.
2001. Kalebova pripovijest, i ništa više, u Drugi hrvatski slavistički kongres. Zbornik radova II, ur. Dubravka Sesar, Ivana Vidović Bolt, Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, str. 331-337.
2000-2001. L’eterotopia di Goslar: Enrico IV, uomo inattuale, “Studia romanica et anglica zagrabiensia”, XLV-XLVI, str. 297-310.
2000. Vojnović e Pirandello: Il “tu” che minaccia la scrittura, prevela Smiljka Malinar, “Most / Il ponte. Rivista di letteratura croata”, 1-4, str. 101-106. Idem: Vojnović i Pirandello: “Ti” kao prijetnja neispisivošću, u Hrvatsko-talijanski književni odnosi, 7, ur. Mate Zorić, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 2000, str. 175-186; idem, “Dubrovački horizonti”, XXIX (1998), 38, str. 11-23.
2000. The Will to Illocution: Trespassing the Borders of Anagnorisis, u Borders, Signs, Transitions, ur. Jeff Bernard, Lada Čale Feldman, Peter Grzybek, Gloria Withalm, “S. European Journal for Semiotic Studies / Revue Européenne d’Études Sémiotiques / Europäische Zeitschrift für Semiotische Studien”, sv. 12 - 2, Wien - Budapest - Madrid - Perpignan: ISSS, str. 293-310.
2000. Lajev kompleks: paradoks politike anagnorize u Marinkovićevu “Anđelu”, “Umjetnost riječi”, XLIV, 1, str. 15-45.
2000. Pirandello u Marinkovićevoj esejističkoj i pripovjednoj prozi, u Hrvatsko-talijanski književni odnosi, 7, ur. Mate Zorić, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, str. 187: 220. Idem: “Dubrovnik”, X (1999), 1-2, str. 407-432.
2000. Mit o kozmopolitskom estetu u drami hrvatske moderne, u Krležini dani u Osijeku 1998. Hrvatska dramska književnost i kazalište u europskom kontekstu, Druga knjiga, ur. Nikola Batušić i Boris Senker, Zagreb - Osijek: Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU - Odsjek za povijest hrvatskog kazališta, Zagreb - Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku - Pedagoški fakultet, Osijek, str. 32-44.
1999. Rođenje nesuvremenog protagonista iz duha glume: koristi i štete od iskušavanja povijesti na sebi u Pirandellovu “Henriku IV.” i Krležinom “Areteju”, “Književna smotra”, 111 (1), str. 109-138. Idem, u XX. stoljeće, uredila Irena Lukšić, Zagreb : Hrvatsko filološko društvo, 2003, str. 251-330.
1999. La “Myrrha” di Begović come metamorfosi dannuziana, u Hrvatsko-talijanske studije u čast Mati Zoriću, ur. Sanja Roić, Zagreb, Odsjek za talijanski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, str. 231-253. Idem: Begovićeva “Myrrha” kao D’Annunzijeva preobrazba, u Tihomil Maštrović, ur., Recepcija Milana Begovića. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa povodom 120. obljetnice rođenja Milana Begovića, Zagreb - Zadar, 5.-8. prosinca 1996, Zagreb - Zadar: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu - Zavod za povijest hrvatske književnosti HAZU u Zagrebu - Hrvatsko filološko društvo Zadar, 1998, str. 165-194.
1998. Begovićev dramski let iznad D’Annunzijeva Nadčovjeka, “Umjetnost riječi”, XLII, 1, str. 55-73. Idem, u Krležini dani u Osijeku 1997. Hrvatska dramska književnost i kazalište u europskom kontekstu, Prva knjiga, priredio Branko Hećimović, Zagreb-Osijek: Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU - Odsjek za povijest hrvatskog kazališta - Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku - Pedagoški fakultet u Osijeku, 1999, str. 88-102.
1997. Metadiskurzivni ambigvitet i citatni performativ u “Pustinji”, u Tekst i diskurs, uredili Marin Andrijašević i Lovorka Zergollern-Miletić, Zagreb: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, str. 133-142.
1997. Begović i pirandelizam, “Književna smotra”, 103 (1), str. 13-22. Idem, u Zbornik radova sa skupa Milan Begović i njegovo djelo, uredio fra Ante Josip Soldo, Ogranak Matice hrvatske u Sinju, Vrlika - Sinj, 1997, str. 51-71.
1996. Josip Kulundžić e la contestazione del pirandellismo, “Studia romanica et anglica zagrabiensia” XLI, str. 69-92. Idem: Josip Kulundžić i osporavanje pirandelizma, u Krležini dani u Osijeku 1996. Osijek i Slavonija - Hrvatska dramska književnost i kazalište, priredio Branko Hećimović, Osijek - Zagreb : HNK u Osijeku - Pedagoški fakultet u Osijeku - Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta HAZU, 1997, str. 173-190.
1996. L’autocoscienza di Narciso, u M. Čale, I. Grgić i Z. Ružić, ur., Atti del Convegno Internazionale sulla traduzione letteraria italiano-croata e croato-italiana / Zbornik radova s Međunarodnog skupa o hrvatsko-talijanskom i talijansko-hrvatskom književnom prevođenju, Zagreb: Istituto Italiano di Cultura Zagabria / Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, str. 103-112. Idem: Narcisova samosvijest. “Kolo”, 3 (1998), str. 296-302.
1996. Intertekstualno gibanje kipa: Marinkovićeva Glorija i europski uzori anamorfičkih dvojnika, “Umjetnost riječi”, XL, 1, str. 21-44. Idem, u Hrvatsko-talijanski književni odnosi, VI, uredio Mate Zorić, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti, 1997, str. 201-235; idem: Statue moventi e il gioco dei contrari: per una rilettura anamorfico-intertestuale di “Diana e la Tuda” di Pirandello, u Luigi Ballerini, Gay Bardin i Massimo Ciavolella, ur., La lotta con Proteo. Metamorfosi del testo e testualità della critica. Zbornik XVI. kongresa AISLLI (6-9. listopada 1997, Los Angeles), Fiesole (Firenze): Cadmo, 2000, str. 115-120.
1994/5. (1996) Intertextuality and Autoreferentiality in the Papers of Croatian Literary Theorists, u “Znakolog. An International Yearbook of Slavic Semiotics”, 6/7, IFISS i WVT Wissenschaftlicher Verlag Trier, str. 243-275. Idem: Intertekstualnost i autoreferencijalnost u radovima mlađih teoretičara, u Trag i razlika. Čitanja suvremene hrvatske književne teorije, uredili Vladimir Biti, Nenad Ivić i Josip Užarević, Naklada MD / HUDHZ, Zagreb, 1995, str. 57-86.
1994. Scialle, velo e maschere varie della vanagloria: appunti di una lettura parallela de “Lo scialle andaluso” di E. Morante e della “Glorija” di R. Marinković, “Studia romanica et anglica zagrabiensia”, XXXIX, str. 135-154. Idem: Razgovor motiva i poetike: Marinkovićeva “Glorija” i “Andaluzijski šal” Else Morante, u Prvi hrvatski slavistički kongres. Zbornik radova, II. svezak, uredio Stjepan Damjanović, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 1997, str. 333-342.
1993. Traduzione, tradizione e tradimento: in margine alla versione croata de “Il nome della rosa”, u Ljiljana Avirović i John Dodds, ur., Umberto Eco, Claudio Magris - Autori e traduttori a confronto. Atti del Convegno Internazionale, Campanotto Editore, Udine, str. 47-53. Idem: Prijepis, dijalog, potraga, u tematskom bloku Umberto Eco, uredili Tonko Maroević i Morana Čale, “Republika”, 9-10 (1998), str. 17-30.
1992. Croce iz semiotičkog kuta: filozofska skleroza ili mentalna higijena, “Filozofska istraživanja”, 46 (tematski blok: Novi pristupi Croceu), Zagreb, str. 669-689. Idem: Croce vu par les sémioticiens: sclérose philosophique ou hygiène mentale, “Synthesis philosophica”, 13 (1992), (tematski blok: Neue Zugänge zu Croce), Zagreb, str. 57-80.
1991. Intertekstualno vrijeme u romanu “Ime ruže” U. Eca, “Književna smotra”, 83, str. 47-57.
1988. Il concetto di intertestualità ne “Il nome della rosa” di Umberto Eco, “Studia romanica et anglica zagrabiensia”, XXXIII, str. 95-110.


DRUGE ZNANSTVENE AKTIVNOSTI
(KRONOLOŠKI; UREDNIK ILI ČLAN UREĐIVAČKOG ODBORA ZNANSTVENE KNJIGE, DOMAĆIH I MEĐUNARODNIH ZNANSTVENIH ČASOPISA, ZBORNIKA RADOVA DOMAĆIH I MEĐUNARODNIH ZNANSTVENIH SKUPOVA I DRUGO)
članica uredništva časopisa 'Umjetnost riječi'

glavna urednica triju zbornika radova znanstvenih skupova:

2008. M. Čale, T. Peruško, S. Roić, A Iovinelli (ur.), Il doppio nella lingua e nella letteratura italiana, Zagreb : FF press & Istituto Italiano di Cultura di Zagabria.

2004. Morana Čale, Sanja Roić, Ivana Jerolimov (ur.), I mari di Niccolò Tommaseo e altri mari, Zagreb: FFpress, 583 str.
1996. Morana Čale, Iva Grgić i Zlatka Ružić (ur.), Atti del Convegno Internazionale sulla traduzione letteraria italiano-croata e croato-italiana / Zbornik radova s Međunarodnog skupa o hrvatsko-talijanskom i talijansko-hrvatskom književnom prevođenju (Zagreb, studeni 1994), Zagreb: Istituto Italiano di Cultura Zagabria / Društvo hrvatskih književnih prevodilaca.