Aleksandra Huić diplomirala je na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 2004. godine. Od 2004. – 2008. godine radi kao stručna suradnica u Centru za psihodijagnostičke instrumente (današnji Centar za primjenjenu psihologiju), a u listopadu 2008. zapošljava se kao znanstveni novak na Katedri za socijalnu psihologiju Odsjeka za psihologiju FFZG. Krajem 2012. godine stječe stupanj doktorata znanosti, te u veljači 2013. godine napreduje u zvanje višeg asistenta. 2014. godine stječe i stupanj znanstvenog suradnika. Usavršavala se iz područja metodike visokoškolske nastave, pohađala je ljetnu školu Europskog udruženja za socijalnu psihologiju, završila je nekoliko radionica iz naprednih statističkih obrada podataka, te veći broj seminara i radionica na temu psihološkog savjetovanja. Do sada je sudjelovala u radu desetak znanstvenih projekata, od čega su 6 iz područja socijalne psihologije, od toga četiri međunarodna; tri razvojno-tehnička projekta od kojih je jedan međunarodni TEMPUS projekt, a surađuje i na dva interdisciplinarna projekta na drugim fakultetima (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet; Studijski centar socijalnog rada). Bila je suvoditeljica XVII. i XXIV. Ljetne psihologijske škole, te je mentor-savjetovatelj u nekoliko studentskih istraživačkih projekata. Radila je i kao savjetovateljica u Savjetovalištu za studente FFZG. Aktivno se angažira i u organizaciji domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova, te se bavi i aktivnostima popularizacije znanosti u sklopu PsihoFesta i Znanstvenog Piknika. Članica je Hrvatskog psihološkog društva, Hrvatske psihološke komore, Society for Personality and Social Psychology i International Association for Relationship Research.

Unutar područja socijalne kognicije Aleksandra Huić bavi se strukturalnim aspektima pojma o sebi, kognitivnim distorzijama u kockanju, stavovima prema seksualnim manjinama, te percepcijom rodne (ne)jednakosti te iskustvima rodne diskriminacije.
Unutar područja bliskih odnosa bavi se bračnim odnosima, ljubavnim vezama na prelasku u odraslu dob te prijateljskim odnosima. Istražuje rodne razlike i uloge, percepciju jednakosti u odnosima, komunikacijske obrasce i i socio-emocionalnu klimu, efekte načina provođenja slobodnog vremena, te načine pokazivanja ljubavi.
Do sada je podnijela preko 60 priopćenja na domaćim i međunarodnim skupovima, objavila 11 znanstvenih radova, od čega su tri poglavlja u knjigama. Recenzent je za časopise Review of Psychology, Kriminologija i socijalna integracija te Primenjena Psihologija.