dr.sc. Filip Kozina, v. asist.

Akademski stupanj
doktor znanosti
Zvanje
viši asistent
Organizacijska jedinica
Odsjek za zapadnoslavenske jezike i književnosti
Konzultacije
Ponedjeljak 11:45-12:30
Soba
B221
Telefon
4092119
E-mail
fkozina@ffzg.hr

dr. sc. Filip Kozina, viši asistent Rođen je 1981. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Godine 1999. upisao je studij polonistike i kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a diplomirao je 2005. godine. Od studenog 2005. godine radi kao znanstveni novak na Katedri za poljski jezik i književnost (Odsjek za zapadnoslavenske jezike i književnosti) Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Surađivao je na projektima Romantizam: formiranje modernog subjekta i europska ideja (voditelj: dr. sc. Josip Užarević) te Kanoni i stereotipi. Zapadnoslavenske književnosti iz hrvatske perspektive (voditeljica: dr. sc. Katica Ivanković). Potkraj 2006. godine upisao Doktorski studij književnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma, koji je završio u ožujku 2013. godine obranom doktorske disertacije pod naslovom Srednja Europa u putopisima i esejima Andrzeja Stasiuka (mentor dr. sc. Dalibor Blažina). U tzv. predbolonjskom sustavu izvodio kolegij Prevođenje poljskih tekstova, a u reformiranom, tj. „bolonjskom“ sustavu izvodi kolegije Poljska kultura i civilizacija, Poljska književnost od modernizma do postmodernizma i Suvremeni poljski roman. Niz godina osmišljavao je i vodio Terensku nastavu u Poljskoj. Nastupio je na sedam međunarodnih znanstvenih konferencija, objavio sedam izvornih znanstvenih radova te održao jedno javno predavanje (Ideja nacije u Antuna Gustava Matoša; Salon Matice hrvatske, Zagreb, rujan 2007.). U nekoliko navrata boravio na stručnom i znanstvenom usavršavanju u Poljskoj (Varšava, Krakov). Piše književne prikaze i stručne tekstove o poljskoj i hrvatskoj književnosti za Vijenac i Hrvatsku reviju. Bavi se i pisanim (znanstveni i književni tekstovi) te usmenim (simultanim i konsekutivnim) prevođenjem s poljskog jezika (gospodarski, politički i kulturni kontakti Poljske i Hrvatske).

Nastupi na znanstvenim konferencijama
1. 12. međunarodni skup slavista; Opatija 22.-26.6.2007.; referat: Prostor Varšave u romanu ''Opaki'' Leopolda Tyrmanda u sklopu književnosti otapanja
2. Zdravko Malić: Znanstvenik, prevoditelj, pjesnik; Zagreb 26-27. 10. 2007.; referat: ''Ars memoriae'' u Pawela Huellea na primjeru pripovjetke ''Winniczki, kaluze, deszcz...''
3. III międzynarodowa konferencja Literatura polska w świecie. Obecności; Cieszyn, 8.–10.6.2009.; međunarodni znanstveni skup; referat: Literatura polska w Chorwacji 1990 - 2009: inicjatywy wydawnicze, instytucjonalne i prywatne (koautorica: Đurđica Čilić Škeljo)
4. IV międzynarodowa konferencja Literatura polska w świecie. Oblicza światowości; Katowice, 5.–7.5.2011.; međunarnodni znanstveni skup; referat: Dlaczego Miłosz, a nie Brandys? (koautorica: Đurđica Čilić Škeljo)
5. Drugi Malićevi dani: Czesław Miłosz – pjesnik između Istoka i Zapada, umjetnosti i ideologije, Zagreb, 28.–29.10.2011.; međunarodni znanstveni skup; referat: Srednja Europa od politike do estetike
6. V międzynarodowa konferencja Literatura polska w świecie. Mapowanie, opisy, interpretacje; Cieszyn, 13.–15.6.2013.; međunarnodni znanstveni skup; referat: Recepcja tworczości Andrzeja Stasiuka w Chorwacji
7. In hoc signo vinces. Symbole władzy – władza symboli w przestrzeni Słowian dawniej i dziś, Krakov, 23.–25.10.2013.; međunarodni znanstveni skup; referat: Religijski simboli i motivi u srednjoeuropskim putopisima i esejima Andrzeja Stasiuka


Objavljeni izvorni znanstveni radovi
1. Uznosita predodžba Srednje Europe Czesława Miłosza i Milana Kundere, Književna smotra, 3–4 (169) (2013); str. 23–35
2. Czesław Miłosz, Srednja Europa i (post)kolonijalni aspekti Jalte, u: Dalibor Blažina, Đurđica Čilić Škeljo (ur.), Stoljeće Czesława Miłosza, FF-press, Zagreb, 2013, str. 101–119
3. Dlaczego Miłosz, a nie Brandys?, u: Literatura polska w świecie. Oblicza światowości, ur: R. Cudak, Uniwersytet Śląski, Katowice, 2012., str. 233–244 (koautorica Čilić Škeljo, Đurđica)
4. Ideja nacije u Antuna Gustava Matoša, HUM - časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, 1 (7), 2011. str. 178–201
5. Socrealistička arhitektura i književnost otapanja: literarizacija prostora i spacijalizacija literature, Umjetnost riječi, 3/4 (2011); str. 163–193
6. Literatura polska w Chorwacji 1990 - 2009: inicjatywy wydawnicze, instytucjonalne i prywatne, u: Literatura polska w świecie. Obecności, R. Cudak (ur.), Uniwersytet Śląski, Wydawnictwo Gnome, Katowice, 2010. str. 189–201 (koautorica Čilić Škeljo, Đurđica)
7. Prisutnost odsutnog: pamćenje povijesti u ''Pripovijetkama za vrijeme preseljenja'' Pawela Huellea, Književna smotra, 1 (151) (2009); str. 119–130

Književni prikazi i stručni radovi
1. Matoš i pravaštvo, Hrvatska revija, br. 1 / 2014. (u tisku)
2. Matoš i domoljublje, Vijenac, br. 523, 20. 3. 2014.
3. Europska obitelj i rodbina, stručni prikaz knjige ''Rodbinska Europa'' Czesława Miłosza, Vijenac, br. 461, 3. 11. 2011.
4. Više od krimića, stručna recenzija knjige ''Kraj svijeta u Breslauu'' Mareka Krajewskog, Vijenac, br. 443, 24. 2. 2011.
5. Atmosfera srednjoeuropske zabiti, stručna recenzija knjige ''Na putu za Babadag'' Andrzeja Stasiuka, Vijenac, br. 426, 1. 7. 2010.