Ciljevi kolegija: Korektno čitanje i pisanje grčkih riječi te prepoznavanje i točna analiza svih morfoloških osobitosti unutar grčkog deklinacijskog sustava; na temelju toga snalaženje u predočenom grčkom tekstu, razumijevanje sadržaja i sposobnost samostalnog prijevoda na hrvatski jezik.

1. Elementi tvorbe grčkih riječi (korijen, formanti, nastavci – leksemi i gramatemi); vrste riječi; gramatičke kategorije u deklinaciji; opća pravila u deklinaciji.
2. Razdioba deklinacija; deklinacija člana; O-deklinacija; stegnuta O-dekl.; atička dekl.
3. A-deklinacija; stegnuta A-deklinacija.
4. III. deklinacija (podjela i nastavci) – guturalne, labijalne i dentalne osnove; osnove na ντ.
5. Likvidne osnove (bez prijevoja i s prijevojem).
6. Sigmatske osnove.
7. Vokalske osnove – osnove na ι i υ; osnove na ι/ε i υ/ε.
8. Dvoglasničke osnove.
9. Podjela pridjeva prema završecima; deklinacija pridjeva.
10. Komparacija pridjeva; tvorba i komparacija priloga.
11. Zamjenice – lične, povratne, zamjenica αὐτός, recipročna zamj., posvojne zamj.
12. Pokazne, odnosne, upitne i neodređene zamjenice; zamjenički pridjevi.
13. Brojevi; dual.
14. Ponavljanje i uvježbavanje.
15. Ponavljanje i uvježbavanje.

1. Studenti će moći prepoznati, opisati i objasniti morfološke kategorije u starogrčkom jeziku i usporediti ih i povezati s hrvatskim jezičnim sustavom.
2. Studenti će moći pokazati svoje razumijevanje starogrčkog teksta odgovaranjem na pitanja i prepričavanjem sadržaja teksta.
3. Studenti će moći pokazati svoje razumijevanje starogrčkog teksta prijevodom teksta na hrvatski.
4. Studenti će moći samostalno proizvesti iskaze na starogrčkom u skladu s ortografskim i ortoepskim, te morfološkim i sintaktičkim normama klasičnog grčkog.

Korištene metode: individualni i grupni pristup; direktna metoda, korištenje računala i upotreba CD-a. Na svakom se satu tumači i obrađuje određena gramatička cjelina iz grčkoga jezika, a potom se na tekstu uvježbava njen dio protumačen na prethodnom satu. Na predavanju se tumači određena gramatička cjelina iz grčkoga jezika, a na seminaru se uvježbava korektno čitanje i prevođenje propisanoga teksta ili se na pojedinim rečenicama i kraćim tekstovnim predlošcima objašnjavaju zadani morfološki oblici; pri tome se postupno analizira i ponavlja prvenstveno prethodno protumačen gramatički sadržaj, ali i sve ostale relevantne morfološke osobine grčkoga jezika. Težište je na oblicima deklinacija.

Ispit na kraju semestra je pismeni i usmeni. Pismeni dio sadrži prijevod odlomka iz lektirnog teksta (15-20 redaka) i gramatički test. Za pristup usmenom ispitu oba pismena dijela moraju biti pozitivno ocijenjena.

1. Musić - Majnarić, Gramatika grčkoga jezika, ŠK, 2004
2. Smyth, Greek Grammar, Harvard, 1983
3. Kühner - Blass, Ausführliche Grammatik der griechischen Sprache, I, 1, Hannover, 1978 (reprint iz 1890); postoji i elektronska verzija na stranicama projekta Perseus (www.perseus.tufts.edu)
4. Schwyzer, E. Griechische Grammatik, (II, 1, 1 (1990); II, 1, 3 (1980); Stellenregister (1994) - München
5. Liddel & Scott, Greek-English Lexicon, Oxford, 1996
6. Bailly, A. Dictionaire Grec-français, Paris, 2000
7. Benseler - Kaegi, Griechisch-deutsches Wörterbuch, München, 2004
8. Montanari, F. Vocabolario della lingua greca, Loescher editore, 2004.
9. Barić, E. i dr., Hrvatska gramatika, ŠK, Zagreb 2003.

1. Grčki jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar