Cilj kolegija je upoznati studente s teorijskim i metodološkim konceptima i pristupima, na primjeru konkretnih istraživačkih situacija, u pitanjima odnosa religije i kulturne raznolikosti, religija i političkih ideologija i procesa, te pitanjima odnosa religije i kulturne stabilnosti, konflikata i promjena u kontekstu suvremenih sociokulturnih procesa. U okviru kolegija studenti će razvijati kritičko mišljenje o teorijskim i metodološkim pristupima u kulturnoantropološkom istraživanju religije u okviru konkretnih istraživačkih primjera. Pritom će razvijati i interkulturne kompetencije te komptencije primjene etičkih smjernica u kulturnoantropološkim istraživanjima.

1. sintetizirati, kritički valorizirati i povezivati lokalne religijske prakse s globalnim i globalizacijskim procesima i problemima
2. identificirati i kritički razmatrati suvremene kulturne i društvene promjene primjenom etnoloških i kulturnoantropoloških teorija i metoda
3. kritički analizirati i vrednovati konkretno kvalitativno istraživanje odnosa religije i suvremenih sociokulturnih procesa u kontekstu kulturnoantroploške teorije i etnografske reprezentacije
4. komunicirati znanja o religijskoj dinamici i raznolikosti akademskoj i široj stručnoj zajednici
5. kritički vrednovati doprinose akademskim raspravama o odnosu religije i kulturne raznolikosti, o interkulturnim odnosima u kontekstu religija i religioznosti, o odnosu religije, društvenog sjećanja i politika pamćenja, te o odnosu religije i kulturne dinamike u kontekstu suvremenih sociokulturnih procesa
6. primijeniti znanja o religijskoj raznolikosti i etičkim principima struke u interkulturnom kontekstu
7. analizirati i komentirati kulturne (religijske) raznolikosti u konkretnim društvenim kontekstima
8. analizirati i komentirati interreligijsku komunikaciju i dinamiku interreligijskih odnosa
9. identificirati, analizirati i vrednovati međuutjecaj suvremenih sociokulturnih procesa te religije i religioznosti
10. identificirati, analizirati i interpretirati transformacije i raslojavanje suvremene institucionalne religioznosti

Nastava se sastoji od predavanja i seminara. Kontinuirano i aktivno praćenje nastave potiče se zadaćama (čitanjem predviđene literature) te na utemeljenim vođenim diskusijama. U okviru predavanja koristi se i metoda vođenih diskusija. Seminarski je dio nastave radioničkog tipa. Studenti propituju adekvatnost teorijskih koncepata i pristupa u okviru vlastitog istraživanja odabranog problema, u dogovoru s nastavnikom. Tijekom semestra u okviru vlastitog istraživačkog projekta (teme) studenti izvršavaju tjedne istraživačke zadatke. Na temelju rezultata istraživanja i diskusija studenti izrađuju te konačno prezentiraju završni seminarski rad.

Evidentira se redovitost pohađanja nastave, priprema zadaća, kvaliteta seminarskog rada i aktivnost u vođenim raspravama. Ocjena se formira u omjeru: seminarski rad 70%; zadaće 15%; aktivnost u raspravama i dolasci 15%. Stjecanje svih ishoda učenja provjerava se u okviru planiranih aktivnosti na seminaru, dok se ishodi 5. te 8.-10. dodatno provjeravaju u okviru vođenih rasprava na predavanjima.

1. ALBERA, Dionigi and Maria COUROUCLI, ur. 2012. Sharing Sacred Spaces in the Mediterranean. Bloomington: Indiana University Press.
2. ANTONSICH, Marco. 2015. Interculturalism versus multiculturalism – The Cantle-Modood debate. Ethnicities 0(0): 1–24.
3. AMMERMAN, Nancy T., ur. 2007. Everyday religion: observing modern religious lives. New York: Oxford University Press
4. BELAJ, Marijana. 2008. ´I´m not religious, but Tito is a God´: Tito, Kumrovec, and the New Pilgrims. U Shrines and Pilgrimage in the Modern World. New Itinararies into the Sacred, ur. P. J. Margry. Amsterdam: Amsterdam University Press, 71–93
5. BELAJ, Marijana i Zvonko MARTIĆ. 2014. Pilgrimage Site Beyond Politics: Experience of the Sacred and Inter-religious Dialog in Bosnia. U Pilgrimage, Politics and Place-Making in Eastern Europe: Crossing the Borders, ur. J. Eade i M. Katić. Farham: Ashgate, 59–77
6. BOWMAN, Glenn, ed. 2012. Sharing the Sacra: The Politics and Pragmatics of Intercommunal Relations around Holy Places. New York and Oxford: Berghahn Books
7. COLLINS-KREINER, Noga i Geoffrey WALL. 2015. Tourism and Religion: Spiritual Journeys and Their Consequences. U: The Changing World Religion Map: Sacred Places, Identities, Practices and Politics, ur. Stanley D. Brunn. Dordrecht – Heildeberg – New York – London: Springer, 689–706
8. DUIJZINGS, Ger. 2000. Religion and the Politics of Identity in Kosovo. London: Hurst & Co. ESPOSITO, John L. i Darrell J. FASCHING. 2006. World religions today. New York, Oxford: Oxford University Press
9. HAYDEN, Robert M. 2002. “Antagonistic Tolerance: Competitive Sharing of Religious Sites in South Asia and the Balkans.” Current Anthropology 43 (2): 205–231
10. HEELAS, Paul i Linda WOODHEAD. 2005. Introduction; Distinguishing Religion and Spirituality: Findings from Kendal. U: The Spiritual Revolution: Why Religion is Giving Way to Spirituality. Oxford: Blackwell Publishing, 1–11, 12–32
11. SINICROPE, Castle, John NORRIS i Yukiko WATANABE. 2007. Understanding and assessing intercultural competence: a summary of theory, research, and practice. Second Language Studies, 26(1):1–58

1. Antropologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar