Upoznati studente sa hrvatskom povijesti u komunističkoj Jugoslaviji (1945.-1991) i prvim desetljećima nezavisne Republike Hrvatske (1990.-2010), s posebnim osvrtom na unutarnje i vanjske okolnosti koje su utjecale na razvoj hrvatskog društva u tim razdobljima. Osnovne teme obuhvaćaju nastanak i karakteristike komunističkog režima u Jugoslaviji unutar sovjetocentričnih "narodnih demokracija", karakter partijske države i njenog represivnog aparata, izdvajanje Jugoslavije iz sovjetskog lagera i stvaranje titoističkog komunističkog modela, nastavak ključne uloge hrvatskog nacionalnog pitanja u novim uvjetima, niz reformnih pokušaja u kontekstu postepene federalizacije Jugoslavije zamišljene kao zamjene za demokratizaciju, postepeni raspad sustava, posebno 1980-tih pod utjecajem velikosrpskog nacionalizma; raspad Jugoslavije kao aspekt sistemskog kraha komunizma, borba za hrvatsku nezavisnost u kontekstu rata protiv Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Tuđmanovo razdoblje i "druga tranzicija".

1. Uvod u hrvatsku povijest nakon 1945. Sovjetska prevlast i "narodne demokracije" u Istočnoj Europi
2. Hrvatska u ranom Titovu režimu.
3. Črni talari na sudskih klupah: komunistička represija i etničko čišćenje.
4. Sovjetski rascjep s Jugoslavijom.
5. Osamljeni dub: od obnove odnosa sa Zapadom do afere Đilas.
6. Staljinova smrt, sukobi u komunističkom svijetu i počeci krize Jugoslavije.
7. Od VII. kongresa do pada Rankovića.
8. Hrvatska kultura: neodređenost krležijanskog iverja.
9. Uspon i pad hrvatskog reformnog pokreta.
10. Visoki titoizam i "hrvatska šutnja".
11. Titova smrt, kosovska kriza i uspon Slobodana Miloševića.
12. Kriza komunizma i početak raspada Jugoslavije.
13. Slom komunizma u Europi.
14. Raspad Jugoslavije, hrvatska nezavisnost i rat protiv Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
15. Tuđmanovo razdoblje i "druga tranzicija".

1. Usvajanje znanja o temeljnim procesima hrvatske povijesti u drugoj polovini 20. i prvom desetljeću 21. stoljeća
2. Razvijanje sposobnosti sagledavanje hrvatske suvremene povijesti u širem europskom i svjetskom kontekstu.
3. Razvijanje vještine kritike izvora i njihova tumačenja.
4. Razvijanje vještine prezentacije podataka usmenim izlaganjem i pismenim radom.
5. Razvijanje vještine kritičkog vrednovanja totalitarnih režima i društvenih sustava.

Nastava je podijeljena na predavanje i seminare. Od studenata se očekuje redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastavnog rada. Rad u seminarskom dijelu predviđa aktivnu diskusiju o predavanjima i zadanim tekstovima, te pismeni izvještaj o zadanoj literaturi i objavljenim izvorima.

Pismeni ispiti polažu se u seminarskim kolokvijima u sedmom i petnaestom radnom tjednu. Završna ocjena temeljit će se na evaluaciji individualnog rada i na rezultatima pismenih ispita.

1. Povijest, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 6. semestar