Upoznati studente s temeljnim strukturama, procesima i fenomenima ranonovovjekovne povijesti hrvatskih zemalja u širem regionalnom kontekstu. Cilj je seminarske nastave osposobiti studente za samostalan rad s referentnom literaturom, pružiti im uvid u najvažnije zbirke izvora za hrvatsku povijest, razviti umijeće konceptualiziranja problema te umijeće adekvatne pismene i usmene prezentacije. Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Jedan od tri obvezatna predmeta iz nastave povijesti u trećem semestru, kronološki fokusiranom na razdoblje ranoga novog vijeka. U predmetu se obrađuje prostor hrvatskih povijesnih zemalja, s potrebnim regionalnim kontekstualizacijama.

1. 1. Uvod: objašnjenje načina rada, obrazloženje odabira tema i koncepcije predavanja
2. 2. Uvod: pregled relevantne historiografije
3. 3. Prostor. Teritoriji i jurisdikcije od 16. do 18. stoljeća. Sukob triju imperija na prostoru hrvatskih povijesnih zemalja. Etabliranje Habsburgovaca u regiji, osmanska ekspanzija, dosezi mletačke vlasti.
4. 4. Institucionalni ustroj Hrvatsko-Slavonskog Kraljevstva (kralj, kraljevske institucije u Ugarsko-hrvatskom kraljevstvu i Austrijskim nasljednim zemljama, kraljevinske institucije Hrvatsko-Slavonskog Kraljevstva).
5. 5. Institucionalni ustroj krajeva pod osmanskom vlašću.
6. 6. Institucionalni ustroj Dubrovačke Republike, Istre i Dalmacije.
7. 7. Vojna Krajina u Hrvatsko-Slavonskom Kraljevstvu do 1630ih. Nastanak vojnih institucija. Isprepletenost vojnih i civilnih institucija i teritorijalnih nadležnosti. Serhat i mletačka krajina.
8. 8. Vojna Krajina od 1630ih do kraja 18. stoljeća. Teritorijalizacija i militarizacija, reformno 18. stoljeće, itd.
9. 9. Društveno raslojavanje I. Povlašteni društveni slojevi (plemstvo, patricijat, slobodnjaci, itd.) Sustav fiskalnih, političkih, seniorskih i statusnih prava i privilegija.
10. 10. Društveno raslojavanje II. Vojna i civilna podložništva. Porezni sustavi. Seljačke bune u hrvatskim zemljama u ranom novom vijeku.
11. 11. Demografija hrvatskog ranonovovjekovlja. Migracije, seobe, etnička miješanja, akulturacije i asimilacije.
12. 12. Materijalna kultura između dalmatinskog grada i vojne utvrde.
13. 13. Pisana kultura. Tiskare u hrvatskim povijesnim zemljama i široj regiji. Gradovi, crkvene institucije i plemićki dvorovi kao izvorišta pismenosti i literarnog stvaralaštva.
14. 14. Crkvene hijerarhije, vjerska opredjeljenja (katolici, pravoslavni, protestanti, muslimani, itd.), reformacija i protureformacija.
15. 15. Zaključna razmatranja NB: U sklopu predmeta izvodi se seminarska nastava koja se fokusira na rad s izvorima za ranonovovjekovnu hrvatsku povijest. Studenti mogu birati koju grupu žele upisati, ovisno o tematskim interesima, odnosno kolizijama. Svake akademske godine ponuđene su najmanje dvije, a najviše tri moguće tematike seminara. Rad u seminaru prate čitanke s odgovarajućim izvorima i literaturom, koje sastavlja nastavnik.

1. Poznavanje temeljne faktografije
2. Poznavanje relevantnih struktura, procesa i fenomena hrvatske ranonovovjekovne povijesti
3. Sposobnost sagledavanja događaja i procesa hrvatske ranonovojekovne povijesti u širem regionalnom i europskom kontekstu
4. Razvoj vještine pisanja kratkih problemskih eseja
5. Sposobnost samostalnog snalaženja u radu s referentnom literaturom
6. Sposobnost kritičke analize stručne literature i razvoj vještine oblikovanja seminarskog rada
7. Poznavanje najvažnije hrvatske ranonovovjekovne materijalne baštine

Predavanja su koncipirana kao pregledna izlaganja odabranih tematskih cjelina, odnosno kao uvod u najvažnije strukture i procese ranonovovjekovne povijesti hrvatskih zemalja. Predavanje ne isključuju komunikaciju između nastavnika i studenata. Težište rada u seminaru je na čitanju i kritičkoj analizi ranonovovjekovnih odabranih izvora te na radu s referentnom literaturom. Svi studenti imaju obvezu napisati ozbiljniji seminarski rad. Odabrani radovi prezentiraju se u seminaru, uz diskusiju. Za jednopredmetne studente organizira se jednodnevna terenska nastava. Nastava se izvodi u 2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno za jedno- i dvopredmetne studente. Jednodnevna terenska nastava organizira se za jednopredmetne studente

Nastavnik kontinuirano prati i vrednuje rad svakog studenta, kako na predavanjima tako i na seminaru. Uspješnost izvedbe nastavnika provjerava se anonimnom anketom, koja se među studentima provodi na kraju semestra. Student može dobiti potpise i ocjenu ako sakupi sve tražene bodove (vidi rubriku ECTS-bodovi). Ukupna ocjena formira se na osnovu ocjene iz tri testiranja (dva eseja i ispit znanja), koje se provodi u sklopu predavanja te na osnovu ocjene rada u seminaru. Polovicom semestra i na kraju semestra studenti trebaju napisati kraći esej (do tri stranice), na jednu od tri zadane teme, čime se provjerava razumijevanje gradiva koje su odslušali. Pismeni ispit znanja izvodi se na kraju semestra, u predviđenim ispitnim rokovima. Pitanja za ispit znanja bit će koncipirana na osnovu ispitne literature. Uspjeh na ispitu znanja čini 30% ukupne ocjene, a uspjeh na svakom od eseja po 20% ukupne ocjene. Ocjena seminarskog rada čini 30% ukupne ocjene. Ocjena seminarskog rada formira se na osnovu slijedećih parametara: pravilna i ujednačena upotreba stručnog aparata, oprema (tablice, grafikoni), prikladnost sadržaja naslovu i snalaženje u materiji te sposobnost konceptualizacije (uvod), argumentacije (razrada) i sinteze (zaključak) napisanog.

1. Dopunska literatura: Adamček, Josip. Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV. do kraja XVII. stoljeća. Zagreb, 1980.Adamček, Josip. Bune i otpori. Zagreb, 1987.Bertoša, Miroslav. Jedna zemlja, jedan rat. Istra 1615/1618. Pula, 1986.Bertoša, Miroslav. Zlikovci i prognanici. Socijalno razbojništvo u Istri u XVII. i XVIII. Stoljeću. Pula, 1989.Beuc, Ivan. Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Zagreb, 1985.Budak, Neven. Gradovi Varaždinske županije u srednjem vijeku. Zagreb-Koprivnica, 1994.Bracewell, Wendy. Senjski uskoci. Piratstvo, razbojništvo i sveti rat na Jadranu u 16. stoljeću. Zagreb, 1997.Karaman, Igor. "Prilog velikoj buni križevačkih seljaka godine 1755." u Starine JAZU. Knjiga 52. Zagreb, 1962, 273-298.Kaser, Karl. Slobodan seljak i vojnik. I - Rana krajiška društva, 1545-1754.; II- Povojačeno društvo, 1754-1881. Sv. I-II. Zagreb, 1997.Klaić, Nada. "Ostaci ostataka' Hrvatske i Slavonije u XVI. st. - od mohačke bitke do seljačke bune 1573." u Arhivski vijesnik. Vol. 16. Zagreb, 1973, 253-325. Klaić, Nada. Društvena previranja i bune u Hrvatskoj u XVI i XVII stoljeću. Beograd, 1976.Klaić, Vjekoslav. Povijest Hrvatske. Sv. 5. Zagreb, 1982.Kruhek, Milan. Krajiške utvrde i obrana Hrvatskog Kraljevstva tijekom 16. stoljeća. Zagreb, 1995.Moačanin, Nenad. Slavonija i Srijem u razdoblju osmanske vladavine. Slavonski Brod, 2001.Moačanin, Nenad. Turska Hrvatska. Hrvati pod vlašću Osmanskog Carstva do 1791. Preispitivanja. Zagreb, 1999.Pavličević, Dragutin (ur.). Vojna krajina. Povijesni pregled - historiografija - rasprave. Zagreb, 1984.Roksandić, Drago - Štefanec, Nataša (eds.). Constructing Border Societies on the Triplex Confinium. Budapest, 2000.Roksandić, Drago - Mimica, Ivan - Štefanec, Nataša - Bužančić, Vinka (ur.). Triplex Confinium, 1500-1800: ekohistorija. Split-Zagreb, 2003.Stulli, Bernard. Studije iz povijesti Dubrovnika. Zagreb, 2001.Šišić, Ferdo. Pregled povijesti hrvatskog naroda. Zagreb, 1962. Dodatne popise literature, kao i literaturu za rad u seminarima, studenti će dobiti od nastavnika na početku akademske godine.

1. Povijest, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 3. semestar