Kolegij uvodi studenta u novo područje etnoloških tema i istraživanja. Kolegij pruža i znanja dobrodošla za shvaćanje drugih predmeta, posebice Povijest hrvatske etnologije, Etnološka i kulturnoantropološka istraživanja tekstila, Organizirano kućno rukotvorstvo. Ovaj izborni kolegij namijenjen je studentima etnologije i ostalim zainteresiranim studentima Filozofskoga fakulteta. Studenti će kroz predavanja dobiti temeljni uvid u metode istraživanja i istraživače čipkarstva u Hrvatskoj, u osnovnu terminologiju, čipkarstvo u kontekstu kulturnih politika, te u suvremnu problematiku čipkarstva u Hrvatskoj.

1. Uvodno predavanje: definiranje sadržaja i okvira, osnovni pojmovi i definicije u čipkarstvu Seminar: odabir seminarske teme
2. Kratka povijest čipkarstva, čipka u modi i odijevanju
3. Istraživači i istraživanja čipkarstva u Hrvatskoj
4. Istraživači i istraživanja čipkarstva u Hrvatskoj

1. identificirati i objasniti opća obilježja kulture i kulturnih procesa
2. opisati i protumačiti kulturu svakodnevice na području Hrvatske i jugoistočne Europe
3. prepoznati i imenovati temeljne znanstvene metode u etnologiji i kult. antropologiji
4. prepoznati i koristiti stručno nazivlje i definirati temeljne koncepte u etnologiji i kulturnoj antropologiji
5. izložiti i opisati povijest etnoloških i kulturnoantropoloških istraživanja u okviru predmeta
6. osmisliti i provesti jednostavno kvalitativno istraživanje
7. poznavati i primijeniti temeljne etičke standarde struke
8. prikupljati literaturu i koristiti je u stručnom radu
9. javno usmeno i pismeno prezentirati rezultate istraživanja
10. prepoznati i uvažavati kulturne različitosti
11. samostalno i odgovorno profesionalno djelovati u društvu
12. koristiti se stranim jezicima u znanstvenom i stručnom radu i komunikaciji
13. koristiti temeljne vještine u radu s računalima za stručne i znanstvene potrebe
14. navesti i opisati važnija razdoblja i izdvojiti osobe, ustanove i institucije značajne za istraživanja čipkarstva u Hrvatskoj
15. navesti, definirati, istraživačke pravce, te kritički raspraviti politike prikupljanja i prezentacije čipkarstva u Hrvatskoj
16. navesti, opisati i raspraviti faktore (poltičke, ekonomske) koji utječu na čipkarstvo
17. navesti, opisati i raspraviti faktore (poltičke, ekonomske) koji utječu na čipkarstvo
18. navesti, definirati i analizirati temeljne pojmove u čipkarstvu
19. navesti, kritički promisliti i vrednovati izvore za istraživanje čipkarstva
20. opisati ulogu čipkarstva u konstruiranju loklanog, regionalnog i nacionalnog identiteta
21. opisati hrvatsko čipkarstvo u kontekstu suvremenih kulturnih poltiika
22. izdvojiti relevantnu istraživačku temu, te sastaviti plan istraživanja
23. prikupiti literaturu i izvore, povezati, interpretirati i ispisati podatke iz literature za odabranu temu
24. uobličiti tekst prema pravilima akademskog pisanja i strukovnom etičkom kodu
25. izvjestiti o rezultatima provednog istraživanja

Očekuje se da će studenti kroz predavanja i seminare dobiti uvid u cjelinu, ovladati poviješću, teorijama i metodologijom, te vještinama znanstvenog istraživanja ove tematike. Uz pojedine cjeline predviđena je i terenska nastava u čipkarskim lokalitetima, u muzejima i resturatorskim radionicama.U kolegiju se kombiniraju predavanja i seminari, a okosnica predavanja su power point izlaganja, dopunjena filmovima, kao i predavanja u muzejskim i drugim ustanovama koje obrađuju određena povijesna razdoblja ili teme. Student prezentira seminar drugim studentima iz seminarske grupe. Od studenata se na seminaru očekuje aktivan pristup komentiranjem prikazanih rezultata U okviru seminara studenti će upoznavati načela i vještine terenskoga i znanstvenoga istraživanja, te prepoznavati i opisivati tehnike, razdoblja i podrijetlo suvrstica čipaka.

Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje i rad u seminaru. Studenti polažu pismeni ispit odgovarajući na pitanja otvorenoga tipa. Ocjena se može povećati usmenim ispitom. U okviru seminara studenti su obvezni sudjelovati u diskusiji, a seminarski rad se usmeno prezentira i predaje nastavniku u pisanom obliku. Predani seminarski rad uvjet je za pristupanje ispitu. Navedene aktivnosti sačinjavaju konačnu ocjenu u odnosu: 1.Redovitost pohađanja nastave 10% 2.Izrada i prezentacija seminarskog rada 40% 3.Polaganje pismenog ispita 50%

1. ALBUS, Lj.-Šimunić, Lj. s.a. Lepoglavska čipka, Gradski muzej Varaždin.
2. BELOVIĆ-BERNADZIKOWSKA, Jelica. 1906. Hrvatska čitma, Požega.
3. BEZIĆ-BOŽANIĆ, Nevenka. 1998. Izrada i uporaba čipke u Hvaru kroz stoljeća, Lepoglavski zbornik 1997., Radovi sa znanstveno-stručnoga skupa Hrvatske čipke: Tradicija i budućnost, Lepoglava: Turistička zajednica grada Lepoglave, 34-39.
4. BEZIĆ-BOŽANIĆ, Nevenka. 2000. Čipka u arhivskoj građi i na portretima 17. i 18. stoljeća u Dalmaciji, Zbornik radova sa znanstveno-stručnoga skupa Hrvatske čipke u Europi, Lepoglava: Turistička zajednic a grada Lepoglave, 1999., 53 – 61.
5. BONIFAČIĆ, Vjera. 1994. Lace production in Pag, Croatia, from 1900 to the present, Etnološka tribina 17, 139 – 151.
6. BONIFAČIĆ, Vjera. 1999. O čipkarstvu, suvremenoj muzeologiji i razvoju kulturnog turizma: Bilješke s mog puta po Dalmaciji, Zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa Hrvatske čipke – nova istraživanja, Lepoglava: Turitička zajednica grada Lepoglave, 105 -115.
7. BRUCK-AUFFENBERG, Natalie. 1912. Dalmacija i njena narodna umjetnost, Beč.
8. ECKHEL, Nerina. 1986. Jalba- tehnika pletenja ženskih kapica, Etnološka tribina 9, 67-78.
9. ECKHEL, Nerina. 2006. Čipkarstvo u Hrvatskoj (osvrt na prijedlog kandidature za upis na UNESCO-ovu listu remek djela usmene i nematerijalne baštine čovječanstva), Zbornik radova sa znanstveno-stručnoga skupa Festivali čipke i kulturni turizam, Lepoglava: Turistička zajednica grada Lepoglave, 115-124.
10. FOTAK, Bogoljuba Antonija. 2000. Čipka u samostanu sestara milosrdnica u Zagrebu. U: Zbornik radova sa znanstveno-stručnoga skupa Hrvatske čipke u Europi, Lepoglava: Turistička zajednica grada Lepoglave, 63-80.
11. FOTAK, Bogoljuba Antonija. 2001. Sestre milosrdnice i crkvena čipka, U: Zbornik radova sa znanstveno stručnoga skupa Čipka na oltaru, Lepoglava: Turistička zajednica grada Lepoglave, 51-63.
12. GABRIĆ, Paula. 1962. Jalba u selu Trg kod Ozlja, Zbornik za narodni život i običaje, knj. 40., Zagreb : JAZU, 152 -165.
13. GUŠIĆ, Marijana. 1952. Uz pitanje dubrovačke čipke, Anali Historijskog instituta u Dubrovniku, Dubrovnik : JAZU, 331 – 340.
14. GUŠIĆ, Marijana. 1963. Proučavanje čipkarske proizvodnje na Hvaru, u: Ljetopis Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti za godinu 1960., knjiga 67, Zagreb: JAZU, 326 –328.
15. GUŠIĆ, Marijana. 1960. Zbirka čipaka sv. Marije u Zadru,u: Radovi instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, sv. VI. – VII., Zagreb: JAZU, 81 – 96.
16. GUŠIĆ, Marijana. 1962. Porijeklo čipke na batiće, Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, Zagreb: JAZU, 175 – 186.
17. GUŠIĆ, Marijana. 1966. Čipka na židovskim torama u Dubrovniku, Ljetopis Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti za godinu 1964., knjiga 71, Zagreb: JAZU, 375 –378.
18. HAJBA, Alen. 2002. Jalba iz života u sliku – iz slike u život, Etnološka istraživanja i građa 8, 59 – 77.
19. JELINČIĆ, Daniela Angelina. 2006. Kulturni, kreativni i hobby turizam: čipkarstvo kao tržišna niša, U: Zbornik radova sa znanstveno-stručnoga skupa Festivali čipke i kulturni turizam, Lepoglava: Turistička zajednica grada Lepoglave, 51 – 68.
20. KUŠEN, Eduard. 1999. Gospodarski aspekti kućne radinosti i čipkarstva u Lepoglavi, u: Zbornik radova sa znanstveno-stručnoga skupa Hrvatske čipke – nova istraživanja, Lepoglava, 91 – 98.
21. MAROEVIĆ, Ivo.1999. Prikaz čipke i čipkarstva u muzeju, U: Zbornik radova sa znanstveno-stručnoga skupa Hrvatske čipke-nova istraživanja, Lepoglava: Turistička zajednica grada Lepoglave, 99-104.
22. PAVIČIĆ, Snježana. 2001. O kolatorstvu i vezilačkim aktivnostima hrvatske plemkinje Judite Balagović Japranske. U: Zbornik radova sa znanstveno-stručnoga skupa Čipka na oltaru, U čast jubileja 2000., Lepoglava: Turistička zajednica grada Lepoglave, 137-147.
23. PLETENAC, Tomislav. 2006. Komodifikacija kulture – kultura komodifikacije, Zbornik radova sa znanstveno-stručnoga skupa Festivali čipke i kulturni turizam, Lepoglava:Turistička zajednica grada Lepoglave, 7 – 19.
24. POTKONJAK, Sanja et.al. 2006. Festivali i kulturni turizam – tradicija u suvremenosti, Zbornik radova sa znanstveno-stručnoga skupa Festivali čipke i kulturni turizam, Lepoglava: Turistička zajednica grada Lepoglave, 21 – 50.
25. PRIMOŽIČ, Tadeja. 2004. Narodna/nacionalna čipka na Slovenskem v 20. stoletju, Zbornik radova sa znanstveno-stručnoga skupa Narodne i/ili nacionalne čipke, Lepoglava: Turistička zajednica grada Lepoglave, 85 – 98.
26. SARTI, Rafaela. 2006. Živjeti u kući, Stanovanje, prehrana i odijevanje u novovjekoj Europi (1500.-1800.), Zagreb: Ibis grafika d.o.o.
27. TOLDI, Zvonimir. 2007. Sunčana čipka – motivi, u: Vodič kroz izložbe, 11. Međunarodni festival čipke u Lepoglavi, Lepoglava: Turistička zajednica grada Lepoglave, 22-27.
28. ZAJONC, Juraj. 2004. Slovenska čipká – ku genéze konštruktu kultúrneho prvku, Zbornik radova znansveno-stručnoga skupa Narodne i/ili nacionalne čipke, Lepoglava: Turistička zajednica grada Lepoglave, 99 – 131.

1. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
2. Švedski jezik i kultura, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Lingvistički, 2. semestar