Filozofski fakultet
Sveučilište u Zagrebu

ECTS Informacijski paket

za akademsku godinu 2016 / 2017

Arhitektura 16. do 18. stoljeća u srednjoj Europi

Naziv
Arhitektura 16. do 18. stoljeća u srednjoj Europi
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
ECTS bodovi
5
Šifra
118185
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
Hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
15
Seminar
15
Vježbe u praktikumu
15

Cilj
Uvid u razvoj i tipologiju te stilsku periodizaciju arhitekture od 16. do 18. stoljeća, sposobnost prepoznavanja i interpretacije stilskih oblika renesanse i baroka u arhitekturi srednje Europe.
Sadržaj
  1. uvod, periodizacija i pojava stilova u arhitekturi srednje Europe od 16. do 18. stoljeća
  2. tipologija arhitekture – novi tipovi sakralne i profane arhitekture
  3. pregled urbanističkog i arhitektonskog razvoja Beča od 16. do 18. stoljeća
  4. profana arhitektura 16. stoljeća
  5. profana arhitektura 17. stoljeća
  6. profana arhitektura 18. stoljeća
  7. sakralna arhitektura 17. stoljeća
  8. sakralna arhitektura 18. stoljeća
  9. arhitektura carskih samostana – Melk
  10. profana arhitektura 16. do 18. stoljeća u Grazu
  11. sakralna arhitektura 16. do 18. stoljeća u Grazu
  12. recepcija i širenje bečke arhitekture u profanoj arhitekturi kontinentalne Hrvatske
  13. recepcija i širenje bečke arhitekture u sakralnoj arhitekturi kontinentalne Hrvatske
  14. analiza primjera
  15. analiza primjera, završni kolokvij

Ishodi učenja
  1. Pregled srednjoeuropske arhitekture od 16. do 18. stoljeća, uz kronološku i regionalnu podjelu građe, te tipološku razradu građe, s naglaskom na odabrane tipove sakralne i profane arhitekture te urbanizma koji su relevantni za hrvatsku arhitekturu.
  2. Uvid u temeljne probleme u srednjoeuropskoj arhitekturi razmatranog razdoblja, pojava i definicija stilskih oblika, osobito pojava renesanse u srednjoj Europi, te pojave, usvajanja i širenja baroknog stila. Naglasak je na istraživanju porijekla tipova sakralne i profane arhitekture, te promjenama razmatranih tipova tijekom razmatranog razdoblja. Posebno će se razmatrati načini širenja i usvajanja tipova bečke arhitekture u ostatku srednje Europe, s naglaskom na primjere iz hrvatske arhitekture, pri čemu će se kritički preispitati postojeće teze.
Metode podučavanja
predavanja, seminari i radionice, vježbe mješovito e-učenje, terenska nastava, samostalni zadaci mentorski rad
Metode ocjenjivanja
Ocjenjuje se redovita prisutnost i aktivnost na seminarima i vježbama, kvaliteta istraživanja i izlaganja na terenskoj nastavi, te kvaliteta odgovora na esejistička pitanja na pismenom ispitu.

Obavezna literatura
  1. H. Lorenz (ur.), Barock in Österreich, 1999. (odabrana poglavlja)
  2. Millon, Henry, (Ed.), The Triumph of the Baroque: Architecture in Europe 1600-1750, 1999. (odabrana poglavlja)
  3. R. Toman (ur.), Baroque, architecture, sculpture, painting, Köneman, 1998. (odabrana poglavlja)
  4. A. Horvat, R. Matejčić, K. Prijatelj, Barok u Hrvatskoj,. Zagreb, Liber, 1982. (odabrana poglavlja)
  5. Th.DaCosta Kaufmann, Court, Cloister & City, The Art and Architecture of Central Europe 1450-1800, Weidenfeld & Nicolson, London, 1995. (odabrana poglavlja)
  6. D. Botica, Arhitektura 18. st. kontinentalne Hrvatske u kontekstu srednjoeuropske arhitekture - problemi istraživanja utjecaja bečke arhitekture na odabranim primjerima (Belje, Čakovec, Zagreb), Zbornik 3. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti, Žmegač, Andrej (ur.). – Zagreb, Institut za povijest umjetnosti, 2013., str. 189-196.
  7. Prezentacije i sažeci predavanja koji se nalaze na mrežnim stranicama (Omega)
Dopunska literatura
  1. Ch. Norberg-Schulz, Baroque Architecture, Electa/Rizzoli, New York, 1979..
  2. Ch. Norberg-Schulz, Late Baroque and Rococo Architecture, Electa/Rizzoli, New York, 1980.
  3. E.Hempel, Baroque art and architecture in central Europe: Germany, Switzerland, Hungary, Czechoslovakia, Poland, 1966. (odabrana poglavlja)