Ovaj bi kolegij upoznao studente s recepcijom stare hrvatske književnosti u različitim razdobljima novije hrvatske književnosti, te ih upoznao s različitim modusima pamćenja tematskih svjetova, likova i stilova stare književne kulture u novijoj književnoj kulturi. Na taj način analizirali bi se različiti odnosi novijih kulturnih koncepcija prema baštini, kanonu, mitovima starije hrvatske književne kulture.

1. Pojam kulturnog pamćenja, razlika između individualnog i kolektivnog pamćenja. Pojam intertekstualnosti i dijalogičnosti. Pojam citatnosti (teorijski uvidi).
2. Starija hrvatska književnost i procesi njezine kanonizacije u 19. i 20. stoljeću. Mjesto Marka Marulića, Marina Držića i Ivana Gundulića kao kanonskih pisaca i kulturnog kapitala.
3. Marin Držić kao poticaj suvremenoj (modernoj i postmodernoj) hrvatskoj književnosti. Marin Držić i tumačenja njegovih idejnih koncepcija od M. Krleže do L. Paljetka.
4. Marin Držić i njegov Dundo Maroje u dijalogu s M. Matkovićem, F. Šehovićem i L. Paljetkom.
5. Marin Držić kao intertekst S. Šnajderu i Senker-Škrabe-Mujičiću.
6. I. Gundulić i uspostava njegova kanona u 19. stoljeću (ilirizam, I. Mažuranić, A. Šenoa). Krležino osporavanje Gundulića u Baladama Petrice Kerempuha.
7. I. Gundulić kao poticaj suvremenim hrvatskim piscima (I. Slamnig, L. Paljetak)
8. Zrinski i Frankopani u hrvatskoj književnosti od E. Kumičića do Tresića Pavičića.
9. Opsada Sigeta i njezini odrazi u književnosti 19. i 20. stoljeća.
10. Cvijeta Zuzorić i Katarina Zrinska Frankopan u pamćenju hrvatskih pisaca ( Tresić Pavičić, L. Paljetak i drugi).
11. Marko Marulić kao otac hrvatske književnosti u viziji T. Ujevića i suvremenih lirika.
12. Dubrovnik kao simbol kulturnog kapitala u raznih pisaca 19. i 20 stoljeća (A. Harambašić, A. Šenoa, L. Paljetak, Z. Mrkonjić i drugi).
13. Kajkavski pisci u pamćenju suvremenih dijalektalnih pjesnika (od Krležinih Balada pa do suvremenih kajkavskih pjesnika)
14. Modusi dijaloga starije i novije hrvatske književnosti (od adoracije do negiranja)
15. Zaključci: kultura pamćenja, kolektivno pamćenje, zaborav i sjećanje. Ideološke funkcije književnosti u društvenim i političkim procesima. Estetski dosezi intertekstualnosti i citatnosti.

1. upoznavanje i vrednovanje specijaliziranih činjenica, pojmova, postupaka i teorija vezanih uz kulturno pamćenje, intertekstualnost, dijalogičnost, citatnost, hibridnost, književni kanon, kulturna razdoblja i književne periode, kulturni i nacionalni identitet, uključujući njihovo kritičko razumijevanje,
2. na intertekstualnim vezama starije i novije hrvatske književnosti oprimjeriti pojam kulturnog pamćenja i reinterpretiranja nacionalne književne baštine prošlosti u 20. i 21. stoljeću
3. analizirati i kritički vrednovati procese književnokulturnog pamćenja, različite moduse pamćenja tematskih svjetova, likova i stilova kanonskih segmenata stare književne kulture u novijoj književnoj kulturi
4. koristiti se prikladnim književnopovijesnim i književnoteorijskim kriterijima u vrednovanju intertekstualnih veza starijih i novijih književnih tekstova

Podučavanje i rasprava, individualna rad sa studentima, njihovo aktivno sudjelovanje u analizi i interpretaciji baroknih djela.

seminarski rad, usmeni ispit

1. Enciklopedija hrvatske književnosti, I-IV, Zagreb 2009 - 2011.
2. Leksikon hrvatskih pisaca, Zagreb 2000.
3. Leksikon hrvatske književnosti – Djela, Zagreb 2008.

1. Kroatistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Jezikoslovni, 1., 3. semestar
   • smjer Književni, 1., 3. semestar
   • smjer Nastavnički, 1., 3. semestar
2. Kroatistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Nastavnički, 1., 3. semestar