Filozofski fakultet
Sveučilište u Zagrebu

ECTS Informacijski paket

za akademsku godinu 2016 / 2017

Ivan Gundulić i hrvatski književni barok

Naziv
Ivan Gundulić i hrvatski književni barok
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS bodovi
4
Šifra
131689
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
Hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Student će steći temeljna znanja o hrvatskoj baroknoj književnosti i ovladati stilsko-periodizacijskim i žanrovskim pojmovljem. Na temelju usvojenih književnopovijesnih i kulturnopovijesnih činjenica student će se osposobiti za samostalno analitičko-interpretativno čitanje tekstova Ivana Gundulića i drugih autora barokne književnosti te za njihovo kritičko promišljanje.
Sadržaj
  1. Uvod – koncepti baroka u znanosti o književnosti; barokne poetike; dubrovačka barokna književnost i njezin kulturni kontekst
  2. Ivan Gundulić i barokno religiozno pjesništvo ("Pjesni pokorne kralja Davida", "Ot veličanstva božijeh")
  3. Ivan Gundulić i barokna religiozna poema I. ("Suze sina razmetnoga", tematska i stilska analiza)
  4. Ivan Gundulić i barokna religiozna poema II. (usporedno čitanje religioznih poema "Suze sina razmetnoga" i "Mandaljena pokornica" Ivana Bunića Vučića)
  5. Ivan Gundulić i tragikomedija I. ("Prozerpina ugrabljena od Plutona")
  6. Ivan Gundulić i tragikomedija II. (odjeci Tassova povijesnog epa "Oslobođeni Jeruzalem": "Armida" Ivana Gundulića i Junija Palmotića)
  7. "Dubravka" – čitanje iz poetološke perspektive (pitanje žanra)
  8. "Dubravka" – kulturološki pristup (ideologemi i konstrukt identiteta/alteriteta)
  9. Uvod u čitanje povijesnog epa "Osman" ("osmansko pitanje" u hrvatskoj književnoj historiografiji; dopune epa; fikcija i zbilja u epu)
  10. Gundulićev "Osman" i barokni povijesni epovi (pitanje žanra, naratološka analiza)
  11. Barokni stil u povijesnom epu "Osman"
  12. "Osman" kao nositelj društvenih i kulturnih značenja (konstrukt identiteta/alteriteta, ideologemi)
  13. Ivan Gundulić i barokno prigodno pjesništvo (Gundulićev panegirik "U slavu Ferdinanda II. kneza toskanskog" i "Trublja slovinska" Vladislava Menčetića)
  14. Ivan Gundulić kao kanonski pisac u hrvatskoj književnoj historiografiji
  15. Sinteza i evaluacija

Ishodi učenja
  1. Student će moći definirati, opisati i interpretirati temeljne koncepte baroka u književnoj znanosti.
  2. Student će moći definirati i objasniti temeljno periodizacijsko i klasifikacijsko pojmovlje hrvatske barokne književnosti.
  3. Student će moći definirati i objasniti temeljne imagološke pojmove.
  4. Student će moći opisati i objasniti povijesni, društveni, vjerski i kulturni kontekst hrvatske književnosti 17. stoljeća.
  5. Student će moći književnopovijesno opisati i analizirati žanrovski sustav i poetološka obilježja Gundulićeva opusa u svjetlu hrvatske barokne književnosti.
  6. Student će moći primijeniti usvojene teorijske te književnopovijesne i kulturnopovijesne činjenice u samostalnoj analizi reprezentativnih tekstova Ivana Gundulića i drugih autora hrvatskog baroka
Metode podučavanja
Podučavanje i rasprava, rad na pripremljenim materijalima, različiti oblici multimedijalne prezentacije.
Metode ocjenjivanja
Pismene zadaće, seminarski rad, završni usmeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Ivan Gundulić, Osman ( tekst je dostupan u različitim izdanjima)
  2. Ivan Gundulić, Dubravka ( tekst je dostupan u različitim izdanjima)
  3. Ivan Gundulić, Suze sina razmetnoga ( tekst je dostupan u različitim izdanjima)
  4. Ivan Gundulić, Prozerpina ugrabljena, u: Djela Dživa Frana Gundulića, prir. Đ. Körbler, Zagreb: JAZU, 1938. [Stari pisci hrvatski, knj. 9]
  5. Ivan Gundulić, Armida, u: Djela Dživa Frana Gundulića, prir. Đ. Körbler, Zagreb: JAZU, 1938. [Stari pisci hrvatski, knj. 9]
  6. Ivan Gundulić, Od veličanstva božijeh, u: Djela Dživa Frana Gundulića, prir. Đ. Körbler, Zagreb: JAZU, 1938. [Stari pisci hrvatski, knj. 9]
  7. Ivan Gundulić, Pjesni pokorne kralja Davida, u: Djela Dživa Frana Gundulića, prir. Đ. Körbler, Zagreb: JAZU, 1938. [Stari pisci hrvatski, knj. 9]
  8. Ivan Gundulić, U slavu Ferdinanda II. kneza toskanskoga, u: Djela Dživa Frana Gundulića, prir. Đ. Körbler, Zagreb: JAZU, 1938. [Stari pisci hrvatski, knj. 9]
  9. Ivan Bunić Vučić, Mandaljena pokornica, u: Dživo Bunić Vučić, Djela, prir. D. Fališevac, Zagreb: Matica hrvatska, 1995. [Stoljeća hrvatske književnosti].
  10. Junije Palmotić, Armida, u: Djela Gjona Gjora Palmotića, 2. dio, prir. Armin Pavić, Zagreb: JAZU [Stari pisci hrvatski, knj. 13].
  11. Zoran Kravar, “Književnost 17. stoljeća i pojam barok”, u: Nakon godine MDC, Dubrovnik 1993, str. 7-38.
  12. Pavao Pavličić, “Barok kao period starije hrvatske književnosti”, u: Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Split 1978, str. 31-67.
  13. Dunja Fališevac, “Concetto kao pojam barokne poetike i pjesnički postupak u hrvatskoj književnosti 17. Stoljeća”, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb 2007, str. 201–228.
  14. Zoran Kravar, “Jedan dijeljeno s tri: Acutezza u Bunića, Gundulića i Đurđevića”, Hrvatska književna baština, 2, 2003, str. 417–449.
  15. Pavao Pavličić, “Neke zajedničke crte baroknih plačeva”, u: Rasprave u hrvatskoj baroknoj književnosti, Čakavski sabor, Split, 1979, str. 105–127.
  16. Dunja Fališevac, “Mandalijena pokornica”, u: Ivan Bunić Vučić, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti; Sveučilišna naklada Liber, 1987, str. 59-94.
  17. Leo Rafolt, “Melodrama, tragikomedija, libretistička drama”, u: Melpomenine maske, Zagreb: Disput, 2007, 30-56.
  18. Pavao Pavličić, “Kojem žanru pripada Gundulićeva Dubravka”, Republika, 23 (1976) 11: 1235-1251
  19. Natka Badurina, “Kritika mita Venecije i zlatnog doba u Dubravci Ivana Gundulića”, u: Hrvatsko-talijanski književni odnosi, knj. VII, ur. Mate Zorić, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti, 2000, str. 37-60
  20. Dunja Fališevac, "Kompozicija i epski svijet Osmana (iz vizure naratologije)", u: Kaliopin vrt, Split: Književni krug, 1997, str. 139–160
  21. Davor Dukić, “Jedan povod za dva pogleda iznutra – Gundulićev ‘Osman’ i Mrnavićeva ‘Osmanšćica’”, Sultanova djeca, Zadar: Thema i.d., 2004.
Dopunska literatura
  1. Dunja Fališevac, “Ivan Gundulić”, u: Hrvatska književnost u europskom kontekstu, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu; Sveučilišna naklada Liber, 1978, str. 259-277.
  2. Pavao Pavličić, “Dopjevi Osmana”, Forum, 28(1989) 9/10, str. 436–455.
  3. Armin Pavić, “O kompoziciji Gundulićeva Osmana”, Rad JAZU 32 (1875): 104–150.
  4. Franjo Marković, “Estetička ocjena Gundulićeva Osmana,, 1. dio, Rad JAZU 46 (1879): 78–165.
  5. Smiljana Narančić Kovač, Trojna struktura Gundulićevih Suza sina razmetnoga, Zagreb, 1994.
  6. Rafo Bogišić, “Problem Gundulićeve Dubravke”, Forum 14 (1975) 10-12: 115-149.
  7. Jakša Ravlić, “Odraz domaće stvarnosti u dubrovačkoj književnosti: Ivan Gundulić i njegova Dubravka”, Anali Dubrovnik 4-5 (1956): 323-354.
  8. Lovro Kunčević, “Dubrovačka slika venecije i venecijanska slika Dubrovnika u ranom novom vijeku”, Anali Dubrovnik 50 (2012): 9–37.
  9. Dunja Fališevac, “Gundulićev Osman kao epski model u hrvatskoj epici 17. i 18. stoljeća”, u: Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2007: 229–243.
  10. Reinhard Lauer “Pad silnoga. O semantičkoj strukturi Osmana Ivana Gundulića”, u: Studije i rasprave, Zagreb: Matica hrvatska, 2002: 87–105.
  11. Joanna Rapacka, “Književno-kulturni kontekst poljske recepcije Osmana”, Dubrovnik 2 (1991) 1: 163–173.
  12. Hans Rothe, “O žanru Gundulićeva Osmana”, Dometi 16 (1983) 1/2/3: 67–78.

Izborni predmet na studijima
  1. Kroatistika, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar