Informativno upoznavanje studenata s paradigmom prostornoga obrata („spatial turn“) i analiza odabranih ranonovovjekovnih tekstova dubrovačke književnosti s naglaskom na reprezentacijama prostora. Uputiti na to da se prostor Grada otkriva kao mreža kulturnih, političkih i društvenih značenja.

1. Prostor u književnome tekstu; uvod u paradigmu prostornoga obrata
2. Prva obuhvatna topografija starog Dubrovnika: Opis grada Dubrovnika Filipa de Diversisa
3. Dubrovački mit: Ilija Crijević, De Epidauro, Oda Dubrovniku
4. Drugi u prostoru Grada; središte i periferija: Šiško Menčetić, Njeki se nahodi u gradu trag sada, Marin Držić, Novela od Stanca i Arkulin
5. Zrcalna slika: Dubrovnik i Venecija; Mavro Vetranović, Orlača riđanka, rečeno u Blato ribarom
6. Dubrovnik i dubrava: Ivan Gundulić, Dubravka
7. Dubrovački mit: realni i simbolički prostori u Pavlimiru Junija Palmotića i u Dubrovniku ponovljenom Jakete Palmotića Dionorića
8. Sveti Vlaho i Dubrovnik; sakralizacija prostora
9. Svakodnevica u dubrovačkoj književnosti 18. stoljeća: Antun Gleđević, Spovijeda zašto je skarestija od bumbaka, Marin Zlatarić (?), Dubrovnik danju i noću, Marko Bruerević, Satira
10. Vlaho Stulli, Kate Kapuralica
11. Ženski Dubrovnik: kuća i samostan
12. Terenska nastava u Dubrovniku
13. Terenska nastava u Dubrovniku
14. Sinteza
15. Evaluacija

1. Objasniti važnost kategorije prostora u interpretaciji književnoga teksta
2. Objasniti i interpretirati tekstove dubrovačke književnosti s obzirom na reprezentaciju prostora
3. Koristiti se prikladnim književnopovijesnim kriterijima pri vrednovanju odabranih književnih tekstova
4. Kritički prosuđivati vezu između književnoga teksta i društveno-povijesnoga konteksta
5. Samostalno istraživati reprezentacije prostora u novim tekstovima

Predavanje, samostalan rad na tekstu, istraživanje i samostalna priprema za terensku nastavu

Kraće zadaće tijekom semestra i završni ispit na kraju semestra

1. J. Assman, Kulturno pamćenje: pismo, sjećanje i politički identitet u ranim visokim kulturama, Zenica 2005 .
2. I. Brković, Semantika prostora u dubrovačkoj književnosti 17. stoljeća, doktorska disertacija, Zagreb 2010
3. D. Fališevac, «Sveto za profano: sveti Vlaho kao politički simbol u književnosti staroga Dubrovnika», u: Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad. Studije o dubrovačkoj književnoj kulturi, Zagreb 2007, 130–156.
4. D. Fališevac, „Prostor grada u dubrovačkoj ranonovovjekovnoj književnosti“, u: Slike starog Dubrovnika, Zagreb 2013, 281–296
5. Z. Janeković Römer, Okvir slobode. Dubrovačka vlastela između srednjovjekovlja i humanizma, Dubrovnik 1999.
6. H. Lefebvre, The Production of Space, 2009.
7. Kulturna geografija: kritički rječnik ključnih pojmova, ur. D. Atkinson et al., Zagreb 2008
8. Leksikon Marina Držića, ur. S. P. Novak, M. Tatarin, L. Rafolt, M. Mataija, Zagreb 2009
9. J. Lotman, Struktura umjetničkog teksta (poglavlje Problem umjetničkog prostora)
10. Z. Marković, Pjesnikinje starog Dubrovnika, Zagreb 1970
11. S. P. Novak, Dubrovnik iznova
12. Prostor, natuknica u: P. Dinzelbacher, ur., Istorija evropskog mentaliteta, Beograd, Podgorica 2009, 491–591
13. J. Rapacka, «Dubrovnik», «Epidaur», „Vlaho, sveti“ u: Leksikon hrvatskih tradicija, Zagreb 2002.

1. Kroatistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Jezikoslovni, 2. semestar
   • smjer Književni, 2. semestar
   • smjer Nastavnički, 2. semestar
2. Kroatistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Nastavnički, 2. semestar