Tijekom rada na kolegiju studenti će stjecati znanja povezana s iznimno zanimljivim i dinamičnim razdobljem ruske i sovjetske povijesti, koje je obuhvaćeno nazivom kasni socijalizam. Premda je po sudu brojnih znanstvenika destaljinizacija započela već tijekom× Drugog svjetskog rata, sveobuhvatnija je kritika monološke kulture socrealizma uslijedila nakon smrti Stalina 1953. Javne prostore kulture sve češće zauzimaju različite nove, supkulturne grupe te je sovjetska ruska kultura toga razdoblja obilježena polifoničnošću. Studenti će se upoznati s nekim od ključnih književnih tekstova prvog razdoblja kasnog socijalizma (do 1968.), među kojima i s djelima nobelovaca M. Šolohova i A. Solženicyna, te dijelom filmskih uradaka koji su kreirali kulturno polje u prostoru između pristajanja i otpora prema dominantnim ideološkim strujanjima. Posebna će se pozornost dati specifičnostima sovjetskoga / ruskog modela kasnog socijalizma, koji je bitno obilježen pregovaranjem i/ili rušenjem mitova nastalih tijekom prve polovice 20. stoljeća, poput mita o novom sovjetskom čovjeku, „svijetloj budućnosti“, Velikom Ocu-vođi, majci-Domovini, velikoj pobjedi tijekom Domovinskog rata i novom, solidarnom besklasnom društvu, na čije mjesto dolaze novi mitovi, prije svega mit o socijalizmu „s ljudskim licem“, novom „jednostavnom sovjetskom čovjeku“, mladima kao društvenoj snazi iznimne vrijednosti i utjecaja, individualizmu i Zapadu kao „imaginarnom Drugom“.

1. Upoznavanje s načinom rada, studentskim obavezama i primarnom te sekundarnom literaturom. Određivanje tema seminarskih radova.
2. Kulturna atmosfera „odjuge“. Ideja socijalizma „s ljudskim licem“ (sovjetska „lenjiniana“ – novi sovjetski mit o junaku). I. Erenburg, V. Pomerancev i O. Bergol’c o književnosti i umjetnosti: umjetnik kao samostalni i nezavisni istraživač stvarnosti. Zabolockij: Ottepel’ (1953) Pomerancev: Ob iskrennosti v literature (1953)
3. Status i sudbina socrealističke poetike nakon× Stalinove smrti 1953. i Hruščevljeve kritike „kulta ličnosti“ 1956. Temeljne tendencije u kulturi kasnog socijalizma. (Novi) mitovi (novog) tipa jednostavnog sovjetskog čovjeka: mladost, individualizam,× Zapad. Šezdesetaši – nova generacija sovjetske inteligencije. Lirika „šezdesetaša“: E. Evtušenko, R. Roždestvenskij, A. Voznesenskij. Film: Ja šagaju po Moskve (red. G. Danielija, 1963)
4. Bulat Okudžava. Novi estetski principi. Žanr autorske pjesme. Arbat kao „mikrodomovina“ i kao etičko središte svijeta. Poezija Bulata Okudžave.
5. Oživljavanje socrealističke koncepcije ličnosti. „Jednostavni sovjetski čovjek“ kao nositelj estetskog ideala. Žanr „monumentalne pripovijesti“. Tema sjećanja na× Drugi svjetski rat. Mihail Šolohov: Sud’ba čeloveka (1956-1957). Film: Ballada o soldate (red. Grigorij Čuhraj, 1959)
6. Lirizam kao temelj umjetničkoga diskurza. Istaknuti individualizam. Formiranje autorskoga „ja“ u autobiografiji. Postupci narativizacije sjećanja na traumu. Lirski dnevnik Ol’ge Berggol’c: Poezdka v gorod detstva (1959) iz: Dnevnye zvezdy (1959). Film: Letjat žuravli (red. M. Kalatozov), 1957.
7. „Proza u trapericama“. Novi tip mladog refleksivnog pripovjedača. Proza o mladima i za mlade. Stil kao iskaz bunta i društvenoga protesta. elementi opozicije prema proizvodnome romanu socrealizma; Zapad kao „imaginarno Drugo“; grad kao poprište reprezentacije novih mitova (moda urbane mladeži) Vasilij Aksenov: Kollegi (1960) Film: Kollegi (red. A. Saharov), 1962.
8. Poetika Aleksandra Solženicyna. Mutacije ideje o „jednostavnom sovjetskom čovjeku“. Reprezentacija ženskih junakinja u kasnom socijalizmu. Aleksandr Solženicyn: Matrenin dvor, Odin den’ Ivana Denisoviča (1959)
9. Varlam Šalamov. Dokumentarizam umjetničke proze. Tema Gulaga. Koncepcija kronotopa „logora-otoka“. Varlam Šalamov: Nagrobnoe slovo (1960) iz: Kolymskie rasskazy.
10. Obnavljanje tradicije klasičnog realizma. Jurij Kazakov: Goluboe i zelenoe (1956); Pomorka (1957)
11. Neofuturističke tendencije. Tradicija kao riznica i/ili kao tabula rasa? Viktor Sosnora – izabrane pjesme
12. Ponavljanje, zaključivanje. Samostalna izlaganja studenata na odabrane teme.
13. Ponavljanje, zaključivanje. Samostalna izlaganja studenata na odabrane teme.
14. Ponavljanje, zaključivanje. Samostalna izlaganja studenata na odabrane teme.
15. Ponavljanje, zaključivanje. Samostalna izlaganja studenata na odabrane teme.

1. dijakronijski i sinkronijski klasificirati i formulirati osnovne aspekte ruske i sovjetske književnosti, filma i kulture tijekom kasnog socijalizma (do 1968.);
2. izdvojiti, interpretirati i objasniti ključne elemente u nekim žanrovima ruske književnosti tijekom kasnog socijalizma (do 1968.);
3. samostalno primijeniti naučenu književno-teorijsku aparaturu i temeljne spoznaje o stilskim formacijama (socrealizam – dezintegracija; generacija šezdesetaša; magnitizdat; „mlada proza“) u analizi književnog djela;
4. kritički prosuđivati književno-teorijsku i književno-povijesnu građu i argumentirano obrazložiti valjanost teksta iz područja ruske književnosti i kulture kasnog socijalizma (do 1968.);
5. sintetizirati bitno u tekstu i integrirati postojeća znanja u novi tekst;
6. prezentirati vlastiti rad, koristiti postojeća znanja te uočavati nove postupke u književnom tekstu.
7. opisati i komentirati kulturne, društvene i povijesne procese u SSSR-u i Ruskoj Federaciji tijekom kasnog socijalizma (do 1968.);
8. upotrijebiti književno-znanstvene termine na ruskom jeziku koji su potrebni u analizi književnog djela;
9. klasificirati i opisati osnovna obilježja književnih rodova i vrsta u ruskoj znanosti o književnosti koji su relevantni za razdoblje književnosti i kulture kasnog socijalizma (do 1968.);

- klasično predavanje - seminari i vježbe - tehnika pomnog čitanja na književnim i filmskim predlošcima - diskusije - multimedijske prezentacije - mentorski rad - samostalni rad i samostalna izlaganja na odabrane teme

Predavač će pratiti redovitost posjećenosti nastave; kratkim provjerama znanja tijekom nekolicine susreta provjeravat će se studentov proces usvajanja znanja. Na individualnim konzultacijama (mentorski rad) dogovarat će se teme i načini razrade seminarskoga rada. Student će javno prezentirati nacrt svoga seminarskoga rada. Budući da je završni ispit najtransparentniji pokazatelj znanja, on nosi najveći postotak bodova u odnosu na ukupan broj od 3 ECTS boda predviđena ovim kolegijem.

1. Beumers, B. 2005. Pop Culture, Russia! Media, arts, and lifestyle. Santa Barbara: ABC Clio.
2. Bittner, S. V. 2008. The Many Lives of Khrushchev’s Thaw. Cornell University Press.
3. Bljum, A. V. 2005. Kak èto delalos’ v Leningrade. Cenzura v gody ottepeli, zastoja i perestrojki. 1953-1991. Sankt-Peterburg: Akademičeskij proekt.
4. Boym, S. 1994. Commom places: mythologies of everyday life in Russia. Cambridge; London: Harvard University Press.
5. Daughtry, M. 2006. Magnitizdat as Cultural Practice. http://ccat.sas.upenn.edu/slavic/events/slavic_symposium/Daughtry_paper.pdf.
6. Demina, L. I. 2007. Literaturnyj konflikt v poèzii 50-h godov XX veka. „Vestnik Adygejskogo gosudarstvennogo universiteta“, br. 2.
7. Eggeling, V. 1999. Politika i kul’tura pri Hruščeve i Brežneve. 1953-1970-ee. Moskva: AIRO-XX.
8. Gorjaeva, T. M. 2002. Političeskaja cenzura v SSSR. 1917-1991. Moskva: Rosspèn.
9. Grojs, B. 2002. Èstetizacija ideologičeskogo teksta. U: Grojs, B. Iskusstvo utopii. Gesamtkunstwerk Stalin. Moskva. Str. 198-207.
10. Kozlov. D.; Gilburd, E. 2013. The Thaw: Soviet Society and Culture during 1950s and 1960s. Unievrsity of Toronto Press.
11. Lugarić Vukas, D. 2011. Ruski bardi. Popularno u poeziji B. Okudžave i V. Vysockog. Zagreb: Naklada Ljevak.
12. Ničiporov, I. V. 2007. Avtorskaia pesnia kak predmet literaturovedčeskogo, lingvističeskogo i meždisciplinarnogo izučenija.
13. Parfënov, L. 2009. Namedni: Naša Èra. 1961-1970. Moskva: KoLibri.
14. Parfënov, L. 2010. Namedni: Naša Èra. 1961-1972. Moskva: KoLibri.
15. Polly, J. (ur.). 2005. The Dilemmas of De-Stalinization. Negotiating Cultural and Social Change in the Khrushchev Era. Routledge.
16. Polly J. 2013. Myth, Memory, Trauma: Rethinking the Stalinist Past in the Soviet Union, 1953-1970. Yale University Press.
17. Smith, G. S. 1984. Songs to Seven Strings: Russian Guitar Poetry and Soviet “Mass Song”. Bloomington: Indiana University Press.
18. Stites, R. 1992. Russian popular culture: entertainment and society since 1900. Cambridge: University Press.
19. Tsipursky, G. 2013. “Living ‘America’ in the Soviet Union: The Cultural Practices of ‘Westernized’ Soviet Youth, 1945-1964“. U: Stolberg, E. (ur.). The Soviet Union and the United States: Rivals of the Twentieth Century. New York: Peter Lang. Str. 139-164.

1. Ruski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 5., 7. semestar