Tijekom rada na kolegiju studenti će stjecati znanja povezana s iznimno zanimljivim razdobljem ruske i sovjetske povijesti, koje se obuhvaća nazivom kasni socijelizam. Pluralizam (polifoničnost) kulture, koji je uslijedio nakon smrti Stalina 1953., odrazio se u svim područjima djelovanja tadašnjih umjetnika. U kasnijem se razdoblju (1968-1990) produbio sukob između političkih elita i naroda, što je ostavilo neizbrisiv trag na kulturu toga razdoblja. I u tom razdoblju, kao i u prethodnom, nastaju različite nove, supkulturne društvene skupine, koje su, za razliku od onih nastalih u „ranom“ kasnom socijalizmu, bile bitno više subverzivne u odnosu na dominantnu ideologiju. Tijekom tog razdoblja socrealistička kultura i književnost, kao i mitovi proizašli iz prve polovice 20. stoljeća, poput mita o novom čovjeku, „svijetloj budućnosti“, Velikom Ocu-vođi, majci-Domovini, velikoj pobjedi tijekom Domovinskog rata i novom, solidarnom besklasnom društvu, postaje ključno tematsko i stilsko polje umjetničke polemike. Pritom je specifičnost kasnijeg razdoblja kasnog socijalizma u tome što, za razliku od ranijeg razdoblja (do 1968.), na ispražnjeno mjesto starih mirova ne dolaze novi te se anitmitologizam na različite načine upisuje i zrcali u književnim i drugim predlošcima nastalim u tom razdoblju sovjetske i ruske kulture. Polifoničnost sovjetske ruske kulture u tom je. Studenti će po završetku kolegija steći znanja o specifičnostima poetika posljednjih sovjetskih generacija pisaca i umjetnika (od 1968. do 1990-ih) te će dobiti detaljan uvid u povijesne, društvene i ideološke promjene zbog kojih se raspad Sovjetskoga Saveza nije činio toliko neobičan za one koji su živjeli i stvarali tijekom tog dinamičnog i dramatičnog razdoblja sovjetske i ruske povijesti. Isto tako, rad na književnim i filmskim predlošcima pokazat će da su upravo u tom razdoblju postavljeni temelji kasnije oblikovanih postmodernističkih strujanja.

1. Opće napomene: razdoblje „zastoja; temeljne tendencije u kulturi kasnog socijalizma nakon Brežnjevljeva dolaska na vlast – književnost, film, kultura; cenzura; pisci u emigraciji; samizdat; Metropol'; deteritorijalizacija (A. Yurchak)
2. Pjesništvo A. Galiča i fenomen V. Vysockoga – poetika „nadryva“; teatralnost poezije; novi model lirskoga Ja; ambivalentni kulturološki status barda: miljenik KGB-a i sovjetske publike
3. Ju. Aleškovskij: Ruka – staljinizam kao sotonizam
4. A. Bitov: Puškinskij dom (1964-1971) – prve postmodernističke tendencije; intertekstualnost; hibridnost; poigravanje s mitom o „književnocentričnosti“ ruske kulture; peterburški tekst ruske kulture u kasnom socijalizmu – izabrani dijelovi
5. Film Brilliantovaja ruka (1969) – poetika kasne sovjetske kinokomedije
6. S. Sokolov: Škola dlja durakov (1973) – razvoj postmodernističkih tendencija
7. Moskovski konceptualizam (soc art): I. Kabakov, D. Prigov, L. Rubinštejn, V. Sorokin (lik Policajca – novog sovjetskog čovjeka; dekonstrukcija ideje komunalnoga stana; književna tradicija kao tabula rasa)
8. Film Moskva slezam ne verit (1979) – poetika kasne sovjetske melodrame
9. Sovjetski pisci u emigraciji
10. I. Brodskij: Poltory komnaty – sjećanje na komunalni stan
11. Nove (postrealističke) tendencije: fenomen popularnosti S. Dovlatova na Zapadu (Čemodan, 1986); novi model junaka „kroničnog baksuza“; o sovjetskom iskustvu s humorom
12. V. Makanin: Andergraund, ili Geroj našego vremeni (1998) – o sovjetskome društvu bez uljepšavanja postfestum
13. Film Pokrovskie vorota (1982) – o iskustvu življenja u komunalnome stanu
14. Ponavljanje, zaključivanje. Samostalna izlaganja studenata na odabrane teme.
15. Ponavljanje, zaključivanje. Samostalna izlaganja studenata na odabrane teme.

1. opisati i komentirati kulturne, društvene i povijesne procese u SSSR-u i Ruskoj Federaciji tijekom kasnog socijalizma (od 1968. do 1990.);
2. upotrijebiti književno-znanstvene termine na ruskom jeziku koji su potrebni u analizi književnog djela;
3. klasificirati i opisati osnovna obilježja književnih rodova i vrsta u ruskoj znanosti o književnosti koji su relevantni za razdoblje književnosti i kulture kasnog socijalizma od 1968. do 1990);
4. dijakronijski i sinkronijski klasificirati i formulirati osnovne aspekte ruske i sovjetske književnosti, filma i kulture tijekom kasnog socijalizma od 1968. do 1990);
5. izdvojiti, interpretirati i objasniti ključne elemente u nekim žanrovima ruske književnosti tijekom kasnog socijalizma (od 1968. do 1990);
6. samostalno primijeniti naučenu književno-teorijsku aparaturu i temeljne spoznaje o stilskim formacijama (soc-art / konceptualizam; samizdat; počeci postmodernizma) u analizi književnog djela;
7. kritički prosuđivati književno-teorijsku i književno-povijesnu građu i argumentirano obrazložiti valjanost teksta iz područja ruske književnosti i kulture kasnog socijalizma (od 1968. do 1990);
8. sintetizirati bitno u tekstu i integrirati postojeća znanja u novi tekst;
9. prezentirati vlastiti rad, koristiti postojeća znanja te uočavati nove postupke u književnom tekstu.

- klasično predavanje - seminari i vježbe - tehnika pomnog čitanja na književnim i filmskim predlošcima - diskusije - multimedijske prezentacije - mentorski rad - samostalni rad i samostalna izlaganja na odabrane teme

Predavač će pratiti redovitost posjećenosti nastave; kratkim provjerama znanja tijekom nekolicine susreta provjeravat će se studentov proces usvajanja znanja. Na individualnim konzultacijama (mentorski rad) dogovarat će se teme i načini razrade seminarskoga rada. Student će javno prezentirati nacrt svoga seminarskoga rada. Budući da je završni ispit najtransparentniji pokazatelj znanja, on nosi najveći postotak bodova u odnosu na ukupan broj od 3 ECTS boda predviđena ovim kolegijem.

1. Ajzenberg, M.; Arabov, Ju. i dr. 1998. Andergraund včera i segodnja. „Znamja“, br. 6.
2. Boym, S. 1994. Commom places: mythologies of everyday life in Russia. Cambridge; London: Harvard University Press.
3. Hudožestvennaja žizn' Rossii 1970-h godov kak sistemnoe celoe. 2001. Sankt-Peterburg: Alateja.
4. Flaker, A. 1983. Proza u trapericama. Zagreb: SNL.
5. Gorjaeva, T. M. 2002. Političeskaja cenzura v SSSR. 1917-1991. Moskva: Rosspèn.
6. Grojs, B. 2002. Èstetizacija ideologičeskogo teksta // Iskusstvo utopii. Moskva.
7. Lugarić Vukas, D. 2011. Ruski bardi. Popularno u autorskoj poeziji B. Okudžave i V. Vysockog. Zagreb: Naklada Ljevak.
8. Parfënov, L. 2009b. Namedni: Naša Èra. 1971-1980. Moskva: KoLibri.
9. Parfënov, L. 2010. Namedni: Naša Èra. 1981-1990. Moskva: KoLibri.
10. Petrone, K. 2011. The Great War in Russian Memory. Indiana University Press.
11. Polly, J. (ur.). 2005. The Dilemmas of De-Stalinization. Negotiating Cultural and Social Change in the Khrushchev Era. Routledge.
12. Polly Jones. 2013. Myth, Memory, Trauma: Rethinking the Stalinist Past in the Soviet Union, 1953-1970. Yale University Press.
13. Ugrešić, D. (ur.). 1989. Pljuska u ruci (antologija alternativne ruske proze). Zagreb: August Cesarec.

1. Ruski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 6., 8. semestar