Kristijanizacija Rimskog carstva

Naziv
Kristijanizacija Rimskog carstva
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS bodovi
4
Šifra
125486
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
Hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
15
Seminar
15

Cilj
Kroz propitivanje i raščlambu odabranih problema studenti će se upoznati s procesom kristijanizacije Rimskog carstva u razdoblju simbolički omeđenom Dioklecijanovim usponom na carsko prijestolje (284.) i pljačke Rima (410.). Temeljna je svrha kolegija upoznavanje odabranih povijesnih izvora i povijesnih okolnosti, razumijevanje povijesnih procesa, te razvijanje sposobnosti kritičke prosudbe relevantne suvremene historiografije, kao nužnih preduvjeta za razumijevanje uloge koju je prihvaćanje kršćanstva kao najprije dopuštene, a potom i promicane religije imalo na sudbinu kasnog Rimskog carstva i, posredno, zapadne civilizacije. Promatrajući „društveni uspjeh kršćanstva“ u usporedbi s „katastrofom Rimskog carstva“, na primjeru 4. st., razmotrit će se nekoliko ključnih problema:
Sadržaj
  1. Uvod: historiografija i problemi
  2. Dioklecijanovo Carstvo: ustrojstvo države, ideologija i veliki progon kršćana (303.-311.)
  3. „Konstantinovski obrat“ i utemeljenje kršćanskog Carstva
  4. Oblikovanje pravovjerja: izazov arijanstva i veliki crkveni sabori 4. st.
  5. Kristijanizacija rimske aristokracije i društveno-politička uloga biskupa
  6. Pojava, društvene okolnosti i posljedice pojave kršćanske pustinjačke tradicije
  7. Kult svetaca: uspomena na mučenike i oblikovanje kršćanske hagiografije
  8. Preobrazba kasnoantičke kulture: filozofski i religijski sinkretizam
  9. Problem religioznog nasilja
  10. Lik kršćanskog intelektualca: sv. Augustin
  11. Priča o dva grada: sv. Augustin i pad Rima
  12. Transformacija tradicionalnih elita
  13. Izazov barbara
  14. Kasnoantička kršćanska baština
  15. Zaključno izlaganje i završna diskusija

Ishodi učenja
  1. Stjecanje temeljnog činjeničnog znanja o povijesti kršćanstva između o. 285 i o. 410.
  2. Poznavanje i usvajanje temeljnog pojmovlja i koncepata koji se pojavljuju u izvorima i znanstvenoj literaturi.
  3. Razviti sposobnost kritičkog tumačenja ključnih procesa vezanih uz kristijanizaciju Rimskog Carstva u 4. st.
  4. Uočavanje i razumijevanja relevantnosti ključnih problema i procesa za oblikovanje srednjovjekovne kršćanske civilizacije.
Metode podučavanja
Nastava će se odvijati u obliku predavanja i seminara. Naglasak će biti stavljen na čitanje odabranih izvora i recentne literature, te izlaganja i kritičke evaluacije pročitanoga. Pratit će se pojedinačni doprinos studenata u nastavi (sudjelovanje u raspravi, sastavljanje eseja i usmeno izlaganje) koji će imati presudnu ulogu pri donošenju konačne ocjene.
Metode ocjenjivanja
Nazočnost na seminaru (dopuštena su 2-3 izostanka tijekom semestra), čitanje zadane literature (1-3 članka/odlomka tjedno), aktivno sudjelovanje u seminarskom dijelu nastave (rasprava, predstavljanje zadane teme u obliku usmenog izlaganja) te ispunjavanje dogovorenog pisanog zadatka. Ispunjenje obveza podrazumijeva poznavanje predmetnih sadržaja, sposobnost kritičkog tumačenja obvezatne literature, te poznavanje odabranih naslova iz izborne literature. Dodatna literatura predviđena je kao pomoć zainteresiranim studentima u temeljitijem upoznavanju odabrane problematike.

Obavezna literatura
  1. Tjedna čitanja i izborna literatura bit će priređeni u obliku Čitanke, odnosno tjednih zadataka
Dopunska literatura
  1. Tjedna čitanja i izborna literatura bit će priređeni u obliku Čitanke, odnosno tjednih zadataka

Izborni predmet na studijima
  1. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Švedski jezik i kultura, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  3. Povijest i geografija; smjer: nastavnički, sveučilišni integrirani preddiplomski jednopredmetni studij, 8., 10. semestar