Kroz razradu odabranih tema studenti će upoznati razvoj kršćanstva u razdoblju između kasne antike i ranoga srednjega vijeka (o. 200.–800.). Temeljna je svrha kolegija upoznavanje povijesnih okolnosti, razumijevanje povijesnih procesa, te usvajanja terminologije kao nužnih preduvjeta za razumijevanje uloge kršćanstva u oblikovanju srednjovjekovne civilizacije. Smještanje kršćanstva prije svega kao kulturnog (društvenog, religijskog i intelektualnog) fenomena u kontekst kasnoantičkih civilizacija Sredozemlja, te njegova uloga u oblikovanju „temelja“ srednjovjekovne Europe obraditi će se kroz osnovne teme: nastanak kršćanstva (židovski korijeni, helenistički utjecaji, oblikovanje biblijskog kanona i pravovjerja, otačka književnost, začeci specifično kršćanskoga svjetonazora), uklapanje kršćanstva u kulturu kasnoga Rimskog carstva (sukob s državnim vlastima, kršćanstvo kao državna religija, crkvena geografija, začeci historiografije, Crkva kao baštinik Carstva), raznolikosti ranog kršćanstva (hereze, unutarnje podjele i odnos prema drugima, nastanak monaštva, začeci hagiografije i kulta svetaca), te uloge Crkve u kristijanizaciji „barbarskih“ naroda (uloga biskupa i rimske aristokracije u kristijanizaciji, samostanski život i očuvanje klasične kulture).

1. Predstavljanje kolegija i dogovor • Zašto i kako proučavati rano kršćanstvo? • Pristupi istraživanju povijesti kršćanstva: predmet, metodologija, problemi • Kronologija i geografski okvir.
2. Podrijetlo i okolnosti oblikovanja kršćanstva • Historiografija i kronologija ranog kršćanstva, Isusova povijesnost, • Židovsko podrijetlo i helenistički utjecaji, Pavao iz Tarza i socijalni kontekst prvih kršćanskih zajednica
3. "Unutarnji neprijatelji": oblikovanje pravovjerja i svetopisamski kanon • Utvrđivanje svetopisamskog kanona • Prve hereze i oblikovanje rane kristologije
4. "Vanjski neprijatelji": sukob s rimskom državom i rana mučenička tradicija • Podrijetlo netrpeljivosti: rimsko društvo i kršćanstvo • Progoni: pravni temelji, oblici i kronologija, nastanak mučeničkih Acta
5. "Veliki obrat": Car Konstantin i kristijanizacija Carstva (312.-395.) • Konstantinovo obraćenje i njegove posljedice • Sabor u Nikeji i sukob s arijanstvom • Konstantinovi nasljednici
6. Kasnoantički biskupi i razvoj crkvene organizacije (o. 250.-550.) • Podrijetlo biskupske službe, rast ugleda i moći biskupa u 4. st. • Društvene i političke uloge biskupa u kasnoj antici
7. "Gradovi u pustinji": začeci i nastanak kršćanskog monaštva • Povijesni, geografski i društveni kontekst (Egipat, Palestina i Sirija) • Temeljni izvori i prva književnost (Život sv. Antuna Pustinjaka i njegov utjecaj)
8. Sveci i njihovi životopisci • Živući sveci i njihova uloga u ranoj Crkvi, • Podrijetlo i okolnosti oblikovanja rane kršćanske hagiografije
9. Kršćanstvo i „poganstvo“ u kasnoj antici • Objasnidbeni modeli: suživot ili sukob kultura • Problem religijskog nasilja u kasnoj antici
10. Kristološki sukobi i kodifikacija kršćanske države (o.400.- o.600.) • Efeški sabor (431) i Halkedonski sabor 451 • car Justinijan i sukob "Tria capitula"
11. Redovništvo na Zapadu • Začeci monaštva na zapadu: sv. Martin iz Toursa, sv. Ivan Kasijan, • sv. Benedikt iz Nursije i njegovo Pravilo
12. Pokrštavanje Zapada: lokalne elite i barbari • Kršćanstvo u Galiji: transformacija rimskog svijeta • Misijski pothvati od 5. do ranog 8. st.: Irska, Britanija i Germanija
13. Kraj kršćanske antike • pojava, razvoj i širenje Islama • odnosi istočnih i zapadnih Crkava
14. Nasljeđe kasne antike u ranome srednjem vijeku: Sredozemlje i Europa • Širenje islama i kraj antike: Pirenneova teza • "Rođenje Europe"
15. Rasprava

1. Stjecanje temeljnog činjeničnog znanja o povijesti kršćanstva u kasnoj antici (o.200-o.800.)
2. Poznavanje i usvajanje temeljnog pojmovlja i koncepata koji se pojavljuju u izvorima i znanstvenoj literaturi.
3. Razviti sposobnost kritičkog tumačenja ključnih procesa vezanih uz kristijanizaciju kasnog Rimskog Carstva u širem povijesnom kontekstu
4. Sposobnost tumačenja ključnih (odabranih) izvora relevantnih za razumijevanje koji se mogu koristiti za povijest obiteljskih struktura
5. Sposobnost analitičkog razumijevanja relevantnosti ključnih problema i procesa za oblikovanje srednjovjekovne kršćanske civilizacije

Nastava će se odvijati u obliku predavanja i seminara. Naglasak će biti stavljen na čitanje odabranih izvora i recentne literature, te izlaganja i kritičke evaluacije pročitanoga. Pratit će se pojedinačni doprinos studenata u nastavi (osobito sudjelovanje u raspravi, usmeno izlaganje i sastavljanje pismenog rada) koji će se uzeti u obzir pri zaključivanju ocjene.

Završna ocjena oblikuje se na temelju sljedećih čimbenika: Nazočnost i aktivnost na seminaru (10%); Izlaganje (10%); Bibliografija (10%); 1. kolokvij (20%); 2. kolokvij (20%); Završni pismeni rad (30%)

1. Jedin, Hubert, ur. Velika povijest Crkve I: Od praopćine do ranokršćanske velecrkve [Karl Baus]. Prev. J. Turčinović i V. Bajsić. Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1972. [izvornik: 1965], 71-460.
2. Jedin, Hubert, ur. Velika povijest Crkve II: Crkva carstva poslije Konstantina Velikog. [Karl Baus i E. Ewig] Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1995 [izvornik 1975].
3. Jedin, Hubert, ur. Velika povijest Crkve III/I: Od crkvenog ranog srednjeg vijeka do grgurovske reforme [E. Ewig i H.G.Beck]. Prev. J. Rittig i L. Držić. Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1971., 2001. [izvornik: 1966], 3-115.

1. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Istraživački,
     • smjer Istraživački, Modul srednjovjekovna povijest, 2. semestar

1. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Istraživački,
     • smjer Istraživački, Modul stara povijest, 2., 4. semestar
     • smjer Istraživački, Modul ranonovovjekovna povijest, 2., 4. semestar
     • smjer Istraživački, Modul moderna i suvremena povijest (19-20. stoljeće), 2., 4. semestar
2. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Nastavnički, 2., 4. semestar
3. Švedski jezik i kultura, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Lingvistički, 2. semestar
4. Povijest i geografija; smjer: nastavnički, sveučilišni integrirani preddiplomski jednopredmetni studij, 8., 10. semestar