Nastava bi se temeljila na problemski usmjerenim predavanjima s aktivnim sudjelovanjem studenata. Sukladno osobnim istraživačkim sklonostima i znanju jezika, studentima bi bio omogućen izbor teme za rad u okviru seminara. Obveza studenata na seminaru je pisanje i usmeno izlaganje kraćih eseja o kulturološkim fenomenima obuhvaćenih predmetom te njihovu raspravu ili eseja s problematikom metodološke i teorijske naravi te analizu izvora za kulturnu povijest. U nastavi bi se koristila čitanka s izabranim tekstovima za raspravu (historiografski tekstovi, izvori).

1. U uvodnim će predavanjima ponajprije biti otvorena pitanja koncepcijske naravi: što je kulturna povijest, a osobito - što je kulturna povijest hrvatskoga ranonovovjekovlja u njezinim regionalnim i konfesionalnim kontekstima, vrednovat će se dotadašnji kulturnohistorijski obrasci i nove interpretacijske mogućnosti.
2. konkretne povijesne situacije unutar tematskih krugova: kulturološka raslojavanja utemeljena na razlikama u socijalnom statusu;
3. kulturološke razine opreka svjetovno-duhovno i elitno-pučko i njihova preslojavanja;
4. kulturološke razlike/sličnosti i regionalna/konfesionalna pripadnost; (ne)uvjetovanost kulture njezinim imperijalnim okvirima – socijalno discipliniranje, obrazovanje, «susret» s državom na razini svakodnevnog i administrativnog (Habsburška Monarhija - Mletačka Republika - Osmansko Carstvo)
5. kulturološki značaj mediteranskoga, osmanskog i srednjoeuropskog grada ;
6. komunikacijske mogućnosti jezika i kulturni transfer; fenomen višejezičnosti društava – jezik kao sredstvo društvenoga uspona.
7. kultura pamćenja na imperijalnom višegraničku
8. Erlangenski rukopis kao izvor za istraživanje narodne kulture
9. Povijest svakidašnjice - kultura prehrane
10. Odnos privatnog i javnog života, fenomeni kolektivnog identiteta i "kolektivne privatnosti"
11. Predmoderni identiteti
12. Povijest svakidašnjice - kultura odjevanja
13. Grad i selo - sociokulturni ambijenti habitata
14. Fenomeni konflikta i solidarnosti na višegraničju; povijest kulturnih obrazacau krajinama
15. Zaključna razmatranja

1. identificirati osnovne probleme interpretacije povijesnih događaja i procesa vezanih uz kulturnu povijest na prostorima imperijalnog višegraničja
2. proizvesti samostalne zaključke o pojedinim događajima i procesima kulturno-povijesne zbilje na područjima imperijalnog višegraničja u europskom kontekstu rane moderne
3. ukazati na nužnost interdisciplinarnoga promatranja pojedine povijesne teme,
4. interpretirati pojedine povijesne izvore,
5. prosuditi o vrijednosti pojedinih povijesnih interpretacija.

Nastava bi se temeljila na problemski usmjerenim predavanjima s aktivnim sudjelovanjem studenata. Sukladno osobnim istraživačkim sklonostima i znanju jezika, studentima bi bio omogućen izbor teme za rad u okviru seminara. Obveza studenata na seminaru je pisanje i usmeno izlaganje kraćih eseja o kulturološkim fenomenima obuhvaćenih predmetom te njihovu raspravu ili eseja s problematikom metodološke i teorijske naravi te analizu izvora za kulturnu povijest. U nastavi bi se koristila čitanka s izabranim tekstovima za raspravu (historiografski tekstovi, izvori).

Osim aktivnoga sudjelovanja u nastavi od studenta se očekuje polaganje pismenoga ispita (test znanja) na kraju semestra i pisanje eseja. Konačnu ocjenu čini prosjek ocjena dobivenih iz pismenog ispita i eseja te ocjene dobivene za sudjelovanje u raspravama.

1. Bahtin, M. M. Stvaralaštvo Fransoa Rablea i narodna kultura srednjega veka i renesanse. Beograd, 1978; Burckhardt, J. Kultura renesanse u Italiji. Zagreb, 1953; Džait, H. Evropa i islam. Sarajevo, 1989; Hocke, G. R. Svijet kao labirint: manira i manija u evropskoj umjetnosti od 1520. do 1650. i u suvremenosti. Zagreb, 1991; Elias, N. O procesu civilizacije. Zagreb, 1996; Laoust, H. Raskoli u islamu. Zagreb, 1989; Ling, T. Istorija religije Istoka i Zapada. Beograd, 1990; Loyola, I de. Načela jezuita. Sveti Ignacije i Družba Isusova. Beograd, 1990; Proccaci, G. Povijest Talijana. Zagreb, 1996. Roksandić, D. Srpska i hrvatska povijest i «nova historija». Stvarnost. Zagreb, 1991, 15-34, 35-49; Roksandić, D. Etnos, konfesija, tolerancija. Zagreb, 2004; Todorova, M. Imaginarni Balkan. Zemun, 1999. NB: Popis ostale dopunske literature biti će dostupan na web-stranici Odsjeka za povijest.

1. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Istraživački,
     • smjer Istraživački, Modul ranonovovjekovna povijest, 3. semestar

1. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Istraživački,
     • smjer Istraživački, Modul stara povijest, 1., 3. semestar
     • smjer Istraživački, Modul srednjovjekovna povijest, 1., 3. semestar
     • smjer Istraživački, Modul moderna i suvremena povijest (19-20. stoljeće), 1., 3. semestar
2. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Nastavnički, 1., 3. semestar
3. Grčki jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Istraživački, 1. semestar
4. Latinski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Istraživački, 1. semestar
5. Arheologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Antička, 3. semestar