Filozofski fakultet
Sveučilište u Zagrebu

ECTS Informacijski paket

za akademsku godinu 2016 / 2017

Likovna baština Dubrovačke Republike od XVI. do XVIII. stoljeća: atribucija, stil, ikonografija

Naziv
Likovna baština Dubrovačke Republike od XVI. do XVIII. stoljeća: atribucija, stil, ikonografija
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
ECTS bodovi
5
Šifra
131802
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
Hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Predmet daje pregled likovne baštine dubrovačkog područja od XVI. do XVIII. stoljeća s posebnim naglaskom na utjecaje talijanskih umjetničkih središta, te predviđa usvajanje i primjenu temeljnih povijesno-umjetničkih metoda atribucije i ikonografije na odabranim primjerima djelā slikarske i kiparske baštine Dubrovnika, ukoliko bude moguće in situ. Na temelju prethodno usvojenih znanja o stilskim značajkama umjetnosti od XVI. do XVIII. stoljeća, studenti se upoznaju s umjetničkim djelima dubrovačkog područja izvedenima u različitim medijima i materijalima (štafelajno i zidno slikarstvo, drvena, mramorna i kamena skulptura, skulptura u metalu i predmeti umjetničkog obrta) te različitim slikarskim zadatcima (sakralna, svjetovna i mitološka tematika, portret, krajolik), na kojima se promatra geneza pojedinih atribucija s obzirom na formalne karakteristike djela, stilske utjecaje, funkciju djela i kontekst narudžbe (ukoliko je poznat).
Sadržaj
  1. Uvod: povijesni i društveni okvir. Uvodne napomene o kolegiju i načinu izvođenja nastave, osvrt na metodologiju rada i upute za katalošku obradu umjetnina.
  2. Arhivski podatci i stupanj očuvanosti djela; pregled povijesno-umjetničke literature o dubrovačkoj baštini; vrste umjetničkih djela, namjena i tematika.
  3. Slikarstvo: djela talijanskog slikarstva XVI. stoljeća – boravak stranih umjetnika u Gradu, importi slikarskih djela; oltarna pala, djela sakralne i mitološke tematike za privatne naručitelje.
  4. Slikarstvo: djela venecijanske slikarske škole u dubrovačkoj baštini XVI. i XVII. stoljeća.
  5. Slikarstvo: ikonografske promjene u razdoblju nakon Tridentskoga sabora; novi slikarski zadatci; crkveni redovi kao naručitelji.
  6. Slikarstvo: likovna baština Napulja i veze s Dubrovnikom (XVII. i XVIII. stoljeće).
  7. I. kolokvij.
  8. Zidno slikarstvo od XVI. do XVIII. stoljeća; mitologija i alegorija u građanskoj i ladanjskoj kulturi Dubrovnika.
  9. Skulptura: lokalna tradicija i strani utjecaji u prvoj polovici XVI. stoljeća: Beltrand Gallicus i »Posvećenje grada«.
  10. Skulptura: skulptura druge polovice XVI. stoljeća i Nikola Lazanić.
  11. Skulptura: drveni i kameni oltari XVII. stoljeća.
  12. Skulptura: venecijanska barokna skulptura i Dubrovnik: Marino Groppeli.
  13. Skulptura: altarističko-kiparske cjeline XVII. i XVIII. stoljeća: franjevačka crkva, isusovačka crkva, katedrala.
  14. II. kolokvij.
  15. Zaključak: osvrt na glavne teme obrađene tijekom kolegija.

Ishodi učenja
  1. usvojen pregled imenā protagonista slikarstva i skulpture dubrovačkog područja između XVI. i XVIII. stoljeća
  2. poznavanje najvažnijih umjetničkih ostvarenja renesansnog i baroknog razdoblja u Dubrovniku
  3. poznavanje najvažnijih ostvarenja talijanskih umjetničkih škola čija su djela prisutna na dubrovačkom području (Napulj, Venecija, Rim)
  4. sposobnost prepoznavanja svetačkih likova i sakralnih tema (ikonografija)
  5. osnovna kataloška obrada umjetničkog djela
  6. formalna i stilska analiza umjetničkog djela
  7. razlikovanje stilskih utjecaja prema kronološkom i geografskom ključu
  8. stilska interpretacija s obzirom na umjetničku vrstu, dataciju i autora
  9. poznavanje kritičke povijesti djelā dubrovačke likovne baštine od XVI. do XVIII. stoljeća
  10. izrada kataloške jedinice
Metode podučavanja
Predavanja; seminari i radionice; samostalni zadatci; e-učenje; terenski rad.
Metode ocjenjivanja
Pismeni ispit (tijekom nastave razdijeljen u dva kolokvija); seminarski rad.

Obavezna literatura
  1. Milan Pelc, »Dubrovačka slikarska kultura 16. stoljeća«, u: Višnja Bralić (ur.), Restauriranje Tizianove slike iz crkve sv. Dominika u Dubrovniku, Zagreb: Hrvatski restauratorski zavod; Dominikanski samostan sv. Dominika u Dubrovniku, 2008., str. 11-32.
  2. Kruno Prijatelj, »Barok u Dalmaciji«, u: Anđela Horvat, Radmila Matejčić, Kruno Prijatelj, Barok u Hrvatskoj, Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1982., str. 831-864 (»Slikarstvo«: »Radovi slikara iz srednje i južne Italije na teritoriju Dubrovačke Republike«; »Tripo Kokolja i slikari iz Boke«; »Dubrovački slikari baroknog vremena«; »Federiko Benković – djela mletačkih slikara 18. stoljeća« /samo djela u Dubrovniku/).
  3. Radoslav Tomić, »Slikarstvo i skulptura u dominikanskim crkvama Dalmacije od 16. do 19. stoljeća«, u: Dominikanci u Hrvatskoj, katalog izložbe, (ur.) Igor Fisković, Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, 2011., str. 130-160 (djela s dubrovačkog područja + kataloške jedinice).
  4. Radoslav Tomić, »Umjetnost od 16. do 19. stoljeća«, u: Milost susreta. Umjetnička baština Franjevačke provincije sv. Jeronima, katalog izložbe, (ur.) Igor Fisković, Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, 2010., str. 118-135 (djela s dubrovačkog područja + kataloške jedinice).
  5. Vladimir Marković, Zidno slikarstvo 17. i 18. stoljeća u Dalmaciji, Zagreb: Društvo povjesničara umjetnosti SR Hrvatske, 1985., str. 11-72 (»Zidne slike u Dubrovačkoj Republici«).
  6. Igor Fisković, »Kiparstvo«, u: AA.VV., Zlatno doba Dubrovnika XVI. i XVI. stoljeće. Urbanizam, arhitektura, skulptura, slikarstvo, iluminirani rukopisi, zlatarstvo, (ur.) Milan Prelog et al., Zagreb, MTM, 1987., str. 125-167; 331-346 (katalog).
  7. Milan Pelc, Renesansa (Povijest umjetnosti u Hrvatskoj), Zagreb, Naklada Ljevak, 2007., str. 370-373; 374-379; 387-391 (»Kiparske radionice i majstori 16. stoljeća«; »Tri bračka kipara druge polovice 16. stoljeća«; »Drveni oltari u Dubrovniku«).
  8. Radoslav Tomić, Barokni oltari i skulptura u Dalmaciji, Zagreb, Matica hrvatska, 2005., str. 51-62; 81-94; 111-119; 121-124 (»Giuseppe Sardi«; »Francesco Cabianca«; »Marino Groppeli«; »Skulptura i oltari u dubrovačkoj isusovačkoj crkvi«).
  9. Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku, (ur.) Katarina Horvat-Levaj, Zagreb; Dubrovnik: Institut za povijest umjetnosti, Župa Gospe Velike, 2014.
Dopunska literatura
  1. Timothy Clifford, »Dubrovnik: Italian art, c. 1400 – 1800«, u: Croatia: Aspects of Art, Architecture and Cultural Heritage, London: Frances Lincoln Limited, 2009, str. 148-220.
  2. Veronika Šulić, »Tri faze zidnih slika ljetnikovca Sorkočević u Rijeci Dubrovačkoj«, u: Portal. Godišnjak Hrvatskog restauratorskog zavoda 1 (2010.), str. 1-13.
  3. Restaurirane slike iz crkve Gospe od Karmena u Dubrovniku, (ur.) Neda Kuzek, Zagreb: Hrvatski restauratorski zavod, 2007.
  4. Radoslav Tomić, »Djela Bartolomea Litterinija u Dalmaciji«, u: Peristil 47 (2004), str. 43-66.
  5. Likovna kultura Dubrovnika 15. i 16. stoljeća: znanstveni skup uz izložbu Zlatno doba Dubrovnika, (ur.) Igor Fisković, Zagreb: Muzejsko galerijski centar, 1991.
  6. Igor Fisković, »Kipar Beltrand Gallicus u Dubrovniku – sudionik 'Posvećenja grada' oko 1520.«, u: Peristil 37, (1994.), str. 49-64.
  7. Igor Fisković, »Maniristički vrt Crijevića u Dubrovniku«, u: Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku 41 (2003.), str. 175-210.
  8. Kruno Prijatelj, Studije o umjetninama u Dalmaciji III., Zagreb, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 1975., str. 87-110 (»Doprinosi o baroknoj skulpturi u Dubrovniku«).
  9. Vladimir Marković, »Ljetnikovac Bozdari u Rijeci Dubrovačkoj i Marino Groppeli«, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 30 (1990.), str. 231-263.