Kolegij je prvenstveno filmološki, ali je istovremeno povijesni i kulturološki i namijenjen je studentima talijanistike premda ga pohađaju i studenti ostalih grupa na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Budući da je kolegij interdisciplinaran cilj je upoznati studente s osnovama filmskog jezika, metodama analize filma, povijesnog razvoja talijanskog filma (naročito filmova o mafiji), povijesnog razvoja mafije u Italiji te sociološka i antropološka analiza utjecaja mafije na talijansko društvo u povijesti i danas. Budući da se kolegij izvodi u sklopu programa filološke grupe, velika važnost daje se i jeziku te se, osim filmološko-kulturno-povijesnog aspekta, posebna pozornost pridaje i lingvističkim aspektima svakog pojedinog filma. Kolegij se bavi povijesnim razvojem mafije na jugu Italije od samih početaka pa sve do danas. Cilj kolegija je dati uvid u širi kontekst mafije u Italiji i u Americi kroz povijesni presjek najvažnijih filmskih ostvarenja u povijesti talijanske i italoameričke kinematografije koji se bave poviješću mafije. Osim filmoloških analiza najpoznatijih redatelja kao što su Francesco Rosi i Pietro Germi, koji su se prvi odvažili progovoriti o mafiji na filmu, analiziraju se i recentnija filmska ostvarenja suvremenih talijanskih redatelja (Amenta, Giordana, Scimeca, Turco, Marra, Garrone). Posebna pozornost posvetit će se odnosu mafije na filmu i u književnosti kroz analizu ekranizacija književnih djela Leonarda Sciascie. Drugi dio kolegija bavi se italoameričkom mafijom kroz analizu filmova poznatih italoameričkih redatelja Francisa Forda Coppole i Martina Scorsesea te televizijske serije o mafijaškoj obitelji I Soprano.

1. Povijesni razvoj mafije od početaka do kraja I. svjetskog rata
2. Prvi filmovi o mafiji: In nome della legge (Pietro Germi, 1949)
3. Poznati mafijaski slucajevi: Salvatore Giuliano (Francesco Rosi, 1961)
4. Mafija u talijanskoj knjizevnosti i filmu - Leonardo Sciascia i film: Il giorno della civetta (Damiano Damiani, 1967)
5. Polozaj zena u mafiji - slucaj Rita Atria: La siciliana ribelle (Marco Amenta, 2008)
6. Utjecaj mafije na svakodnevni zivot stanovnistva na jugu Italije: I cento passi (Marco Tullio Giordana, 2000), Placido Rizzotto (Pasquale Scimeca, 2000)
7. Povijest mafije od II. svjetskog rata do danas: L’udienza è aperta (Vincenzo Marra, 2006)
8. Borba protiv mafije: maxiproces i uloga sudaca Giovannija Falconea i Paola Borsellina: In un altro paese (Marco Turco, 2006).
9. Italoamericka mafija i stereotipi u prikazu talijanskih mafijasa u (italo)americkom filmu
10. Italoamericka mafija na filmu 1: Kum I i Kum II (Francis Ford Coppola, 1972, 1974)
11. Italoamericka mafija na filmu 2: Kum II i Kum III (Francis Ford Coppola, 1974, 1990)
12. Italoamericka mafija u filmovima Martina Scorsesea: Mean Streets (1973)
13. Italoamericka mafija u filmovima Martina Scorsesea: GoodFellas (1990)
14. Italoamericka mafija danas : I Soprano
15. Talijanska mafija danas: Gomorra (Matteo Garrone, 2008)

1. upoznavanje s vrhunskim filmovima iz povijesti talijanske kinematografije, upoznavanje s analizom filmova te prikazivačkim obrascima i konvencijama tipicnima za filmski jezik, upoznavanje talijanske povijesti, kulture i društva
2. studenti bi trebali moći kritički prosuđivati o pojedinim filmskim i kulturnim pojavama u odnosu na talijanski i globalni društveno-povijesni kontekst
3. studenti bi trebali moći primijeniti naučene temeljne spoznaje o filmu u analizi i tumačenju filmskih djela
4. studenti bi trebali moći interdisciplinarnim pristupom analizirati pojave u intermedijalnom okruženju te na temelju toga ustanoviti sličnosti, razlike i uzročno-posljedične veze među društvenim, kulturnim i umjetničkim fenomenima i ostvarenjima iz različitih povijesnih razdoblja i sfera filmskog i umjetničkog stvaralaštva na Apeninskom poluotoku i u ostalim italofonim područjima
5. studenti bi trebali moći samostalno istražiti i razlikovati elemente talijanskog filma, civilizacije i kulture te ih usporediti s ekvivalentnim hrvatskim elementima
6. studenti bi trebali moći kritički prosuđivati, izgrađivati i zastupati vlastita mišljenja o kulturnim, društvenim i povijesnim pojavama u Italiji
7. studenti će moći prepoznati i definirati osnovne filmološke pojmove nužne za analizu audiovizualnog djela
8. studenti će moći povezati pojedino filmsko djelo i/ili autorski opus s temeljnim spoznajama o razdobljima u povijesti talijanskog i svjetskog filma i analizirati ga u tom kontekstu
9. upoznavanje s načinom korištenja audiovizualnih materijala u nastavi
10. upoznavanje s kulturom i civilizacijom Italije preko filma

Metode podučavanja vezane su za podučavanje analize i razumijevanja filma, ali i korištenja audiovizualnih materijala u nastavi. Kod studiranja stranog jezika važno je podučiti studente ne samo jeziku i lingvistici već i kulturološkim i umjetničkim posebnostima područja na kojima se određeni jezik govori. Studenti pogledaju filmove prije dolaska na nastavu, a na nastavi se analiziraju isječci iz filmova u kojima se obraća pozornost na filmski jezik, ali i kulturološke, povijesne i jezične fenomene koji se pojavljuju u filmovima. Tijekom predavanja studenti sudjeluju u diskusijama i dijelovi filmova zajednički se analiziraju. Premda je kolegij prvenstveno filmološki, metoda podučavanja je interdisciplinarna i kroz odabrane tekstove i dodatne materijale studentima se daje uvid u širi kontekst kojim se kolegij bavi, što uključuje ne samo filmološku literaturu, nego i onu iz drugih oblasti kao što su povijest, antropologija, kulturalni studiji, književnost. Kolegij se sastoji od predavanja i seminara. Na seminarima se posebna pozornost posvećuje tehničkim aspektima filmskog jezika te se zajedno sa studentima analiziraju inserti iz filma i objašnjavaju se osnovni elementi filmskog jezika kao što su montaža, kadrovi, planovi, rakursi, itd. Na predavanjima se uz filmološku analizu više pažnje posvećuje kulturološkoj dimenziji odabranih filmova i autora. Budući da je kolegij namijenjen studentima stranog jezika, jednaka pozornost posvećena je kulturološkim, povijesnim, filmološkim i lingvističkim aspektima.

Kod ocjenjivanja uzimaju se u obzir pohađanje i sudjelovanje u nastavi, seminarski rad i završni usmeni ispit. Za vrijeme trajanja kolegija studenti moraju napisati jedan seminarski rad koji izlažu pred kolegama prije predaje završne pisane verzije. Teme seminarskog rada vezane su za plan i program kolegija. Završna ocjena zbroj je tri ključna faktora u sljedećem omjeru: 50% usmeni ispit, 25% pohađanje nastave i zalaganje na satu (sudjelovanju u diskusijama, izlaganje seminarskog rada, i sl.), 25% pismeni seminarski rad.

1. Lupo Salvatore, Storia della mafia. Dalle origini ai nostri giorni, 2004
2. Caruso Alfio, Da cosa nasce cosa. Storia della mafia dal 1943 a oggi, 2008
3. Ombretta Ingrascì, Donne d'onore. Storie di mafia al femminile, 2007
4. Pasquale Iaccio, Il Mezzogiorno tra cinema e storia : ricordi e testimonianze, 2002
5. Tassone A., Rizza G.,Tognolotti C., La sfida della verità. Il cinema di Francesco Rosi, 2005
6. Albano Vittorio, La mafia nel cinema siciliano, da «In nome della legge» a «Placido Rizzotto», 2003
7. Tedeschi Turco Alessandro, La poesia dell'individuo. Il cinema di Pietro Germi, 2005
8. Angela Bianca Saponari, Il cinema di Leonardo Sciascia: luci e immagini della vita, 2010
9. Sabatino Landi, Cinema e letteratura: Leonardo Sciascia, 1995
10. Paolo Vernaglione, Francis Ford Coppola, 1998
11. Zingales Leone, Paolo Borsellino. Una vita contro la mafia, 2005
12. Falcone Giovanni, Padovani Marcelle, Cose di Cosa Nostra, 2004

1. Talijanistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Jezikoslovno-kulturološki, 1., 3. semestar
   • smjer Književno-kulturološki, 1., 3. semestar
   • smjer Nastavnički, 1., 3. semestar
2. Talijanistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Jezikoslovno-kulturološki, 1., 3. semestar
   • smjer Književno-kulturološki, 1., 3. semestar
   • smjer Nastavnički, 1., 3. semestar