Magistarski/diplomski seminar

Naziv
Magistarski/diplomski seminar
Organizacijska jedinica
Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti
ECTS bodovi
4
Šifra
131708
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
Hrvatski
Satnica
Predavanja
15
Seminar
15

Cilj
Diplomski/magistarski seminar, objedinjuje uglavnom apsolvente i studente završnoga semestra diplomskoga studija južne slavistike (književno-interkulturno usmjerenje i jezično-književno usmjerenje) koji su odlučili pisati svoj završni rad kod nositelja, odnosno izvoditelja kolegija. Nakon uvodnih izlaganja nositelja kolegija seminarski dio rada odvijat će se predstavljanjem ili izborom tema za studentske radove koji trebaju biti u najužoj vezi s temom seminarskoga ili diplomskoga, odnosno magistarskoga rada. Osim temeljnih metodoloških pitanja, raspravljaju se načini pisanja znanstvenih radova, koncepcije diplomskoga, odnosno magistarskoga rada kao završnog rada na studiju te se studenti uvode u stručni i istraživački, književno-znanstveni posao. Očekivani rezultat je – do kraja semestra napisano barem jedno poglavlje diplomskoga/magistarskoga rada, odnosno završen seminarski rad vezan uz probleme konstituiranja i tumačenja interkulturne književnosti, odnosno metodologiju poredbene i interkulturne povijesti književnosti te teorijska pitanja književnoga prijevoda. Cilj kolegija (očekivana kompetencija): Osnovni cilj kolegija je osposobiti studente za pisanje stručnoga ili završnoga rada te daljnje upoznavanje studenata s metodama interpretacije suvremene znanosti o književnosti.
Sadržaj
  1. Sadržaj kolegija opisan je podrobnije uz ciljeve. Raspored sati po tjednima zavisi od preuzetih tema i dinamike istraživanja, prema dogovoru sa studentima.

Ishodi učenja
  1. primijeniti naučena književno-teorijska i književno-povijesna znanja u samostalnim pojedinačnim ili poredbenim analizama književnih tekstova odabranih pisaca
  2. znati upotrijebiti osnovni interkulturni kritički pojmovnik i istražiti književno-povijesne procese u južnoslavenskim kulturama
  3. uvesti se u pisanje stručno-znanstvenoga teksta (prema određenim načelima)
  4. naučiti se čitati stručnu i znanstvenu literaturu, književnu kritiku i esejistiku
  5. ovladati stručno-znanstvenim stilom pisanja, naučiti istraživati u knjižnicama
  6. integrirati stečena znanja iz metodologije književne povijesti u svoje analize i istraživanje
Metode podučavanja
- kraća predavanja o načinima istraživanja, znanstvenom stilu, stukturiranju stručnoga i znanstvenoga teksta, formuliranju teme i ciljeva istraživanje, itd. - seminarski izvještaji o radu na diplomskom/magistarskom radu, komentari literature, čitanja dijelova diplomskoga rada, kolektivna diskusija i sl. - kritičke prezentacije povratne informacije o studentskim radovima - prezentacija završnih radova u vidu kolokvija, simulacija usmene obrane završnog, diplomskoga/ magistarskoga rada
Metode ocjenjivanja
Tjedni izvještaji o istraživanju na odabranu temu, prijevodi (pisani radovi i izlaganja), komentari i međusobne korekture polaznika kolegija, završna prezentacija rada na studentskom kolokviju; na kraju se zbraja ocjena prezentacije rada i seminarskog rada; diplomski, odnosno magistarski rad ocjenjuje se na obrani rada uz tročlano povjerenstvo.

Obavezna literatura
  1. Miran Hladnik, Praktični spisovnik ali šola strokovnega ubesedovanja, Ljubljana, 2002.
  2. Umberto Eco, Wie man eine wissenschaftliche Abschlusssarbeit schreibt, UTB, C.F. Müller Heidelberg, 1992. (odabrana poglavlja; prevedeno); Umberto Eko (Eco), Granice tumačenja, Paideia, 2001.
  3. Winfried Nöth, Priručnik semiotike; s njemačkoga preveo A. Stamać, Ceres, Zagreb, 2004. (odabrani pojmovi)
  4. Zdenko Lešić, Teorija književnosti, Književni glasnik, Beograd, 2008./Marko Juvan, Književna nauka u rekonstrukciji, Književni glasnik, Beograd, 2011.
  5. Ana Bužinjska - Mihal Pavel Markovski, Književne teorije XX veka, Službeni glasnik, Beograd, 2009.
Dopunska literatura
  1. Zvonko Kovač, Nove mogućnosti interkulturnog proučavanja južnoslavenskih književnosti, Zbornik radova / Prva međunarodna znanstvena konferencija u oblasti književnosti i jezika, Travnik, 8.-9. novembar/studeni 2012. ; [uredili] Edisa Gazetić, Dženan Kos, Travnik: Univerzitet, Edukacijski fakultet, 2013., 41-51.
  2. Znanstvena i seminarska interpretacija, u: Zvonko Kovač, Domovinski eseji, Insula, Čakovec, 2009.
  3. Vladimir Biti, Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000. (odabrani pojmovi)
  4. Terry Eageleton, Književna teorija, SNS, Zagreb, 1987. / Milivoj Solar, Teorija književnosti sa rječnikom književnog nazivlja, Službeni glasnik, Beograd, 2012.
  5. Dubravka Oraić Tolić, Akademsko pismo, Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.
  6. Darko Dolinar, Hermenevtika in literarna veda, Literarni leksikon, DZS, 1991. (I druge knjige te edicije).
  7. Josip Užarević, Kompozicija lirske pjesme, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1991.
  8. Urška Perenič, Empirično-sistemsko raziskovanje literature, Slavistična knjižnica 16, Zveza društev Slavistično društvo Slovenije, Ljubljana, 2010.
  9. Michael Hofmann, Interkulturelle Literaturwissenschaft, Eine Einführung, W. Fink, UTB, Padeborn, 2006. (odabrana poglavlja, prevedeno)
  10. Jurij M. Lotman, Struktura umjetničkog teksta, Alfa, Zagreb, 1998.

Izborni predmet na studijima
  1. Južnoslavenski jezici i književnosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij