Metodika nastave povijesti umjetnosti

Naziv
Metodika nastave povijesti umjetnosti
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
ECTS bodovi
7
Šifra
117732
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
Hrvatski

Cilj
Teorijska priprema studenata nastavničkoga smjera prema zakonitostima i zahtjevima struke metodike nastave likovne umjetnosti; teorijska priprema za stručnu praksu studenata nastavničkoga smjera koja slijedi na idućoj (završnoj) godini studija; upoznavanje s različitim metodama i oblicima rada u skladu sa suvremenim pristupima i zahtjevima nastave likovne umjetnosti; temeljito upoznavanje sa sadržajima nastavnoga programa srednjoškolskoga predmeta Likovna umjetnost; pružiti znanja i vještine za interpretaciju bilo koje vizualne ili likovno-umjetničke pojave te za njezino kvalitetno i kreativno prezentiranje; upoznati studente s procesom osmišljavanja nastavnoga sata i metodičkih vježbi te načinima prezentiranja nastavnih sadržaja određenih nastavnim planom i programom.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje: upoznavanje s metodološkim pristupima nastavi, upoznavanje s nastavnim jedinicama, planom i programom rada unutar srednjoškolske nastave likovne umjetnosti i odobrenim srednjoškolskim udžbenicima. Upoznavanje s potrebnim kompetencijama budućih srednjoškolskih profesora likovne umjetnosti.
  2. Objašnjavanje doslovnog i shematskog opažaja. Objašnjavanje uvjetovanosti ljudskog opažaja znanjem i iskustvom i usmjeravanje prema doslovnom opažaju koji je univerzalan i nesubjektivan, i kao takav bitan za percepciju umjetničkog djela. Izvođenje vježbe.
  3. Upoznavanje i osvještavanje procesa gledanja, o kojem ovisi i percepcija umjetničkog djela. Objašnjavanje fiziološkog procesa gledanja i »atraktivnost« umjetničkog djela kao poziv na vizualno istraživanje uz raznolikost percepcija kao rezultat. Objašnjenje procesa fiksacije i defiksacije. Izvođenje vježbe.
  4. Objašnjavanje osnovnih pojmova vizualnog jezika u srednjim školama. Upoznavanje studenata s mogućnostima adekvatnog prezentiranja tih temeljnih pojmova putem razrađenih vježbi. Objašnjavanje linije kao vizualno-osjetilnog i izvedbenog znaka. Elementarni znakovi i njihovo vezivanje u linijsku sintagmu i crtež. Analiza crteža. Objašnjava se pojam idealne i realne rekonstrukcije crteža. Izvođenje vježbe.
  5. Objašnjavanje plohe kao vizualno-osjetilnog i izvedbenog likovnog znaka. Izvedba plohe kroz likovne i tehničke postupke. Transformacija linije u plohu. Kontrast kao osnovna sintagma plohe. Izvođenje vježbe.
  6. Uvodno predavanje o boji: boja kao svjetlost, boja kao tvar (pigment), aditivno i suptraktivno miješanje boje. Boja kao vizualno-osjetilni i izvedbeni znak. Objašnjavanje dimenzija boje. Upoznavanje sa sustavima boja: Munsellov sustav boja, NCS sustav boja, DIN sustav. Izvođenje vježbe.
  7. Upoznavanje s teorijama boje (W. Göthe, R. Arnheim, P. Klee, J. Itten, M. Harris). Objašnjavanje sintakse boje: komplementarnost, krivi par, pseudosintagma. Objašnjavanje modulacije i modelacije boje. Analiza boje na primjerima. Izvođenje vježbe.
  8. Predmet i skulptura. Masa i prostor. Osnovni vizualno-taktilni pojmovi u opisivanjima odnosa mase i prostora. Površina. Analiza skulpture – istraživanje i načini prezentacije osnovnih elemenata forme skulpture; odnosi mase i prostora, kompozicijske osi, obrisne linije, površina, ploha, materijali i tehnike. Izvođenje vježbe.
  9. Arhitektura: masa, prostor, volumen. Komunikacijske strukture i grafovi kao jedan od načina promatranja i analize arhitekture. Upoznavanje s tipovima grafova i njihovom izradom. Izvođenje vježbe.
  10. Analiza arhitekture – istraživanje i načini prezentacije osnovnih elemenata arhitekture: materijala i konstrukcije, tipologije, funkcije, oblikovanja i organizacije prostora (komunikacijske strukture). Izvođenje vježbe.
  11. Upoznavanje s važnošću cjelokupne analize umjetničkog djela i kroz vid sagledavanja, kao odnosa umjetničkog djela i umjetnika prema promatraču. Upoznavanje s klasičnim i neklasičnim sagledavanje – prilagođenim i neprilagođenim ljudskom pogledu. Izvođenje vježbe.
  12. Omjeri i razmjeri kao kompozicijska načela umjetničkih djela. Definiranje omjera i razmjera, zlatnog reza i Fibonaccijevog niza. Aritmetičko izračunavanje i geometrijska konstrukcija zlatnog reza. Analize konkretnih primjera umjetničkih djela kroz analizu omjera i razmjera. Izvođenje vježbe.
  13. Simetrije i ritam kao kompozicijska načela umjetničkih djela. Povezanost matematike, geometrije i glazbe s likovnom umjetnošću. Analize konkretnih primjera umjetničkih djela kroz analizu ritma i simetrija. Izvođenje vježbe.
  14. Načela oblikovanja. Sveobuhvatne analize umjetničkih djela kroz parametre razrađene na predavanjima. Analiza arhitekture. Analiza slikarskog djela. Analiza kiparskog djela. Analiza crteža.
  15. Završno predavanje, pregledavanje mapi vježbi i analiza kolegija.

Ishodi učenja
  1. poznavati zakonitosti i zahtjeve metodike nastave likovne umjetnosti
  2. poznavati različite metode i oblike rada u nastavi likovne umjetnosti
  3. poznavati strukturu nastavnoga sata iz likovne umjetnosti
  4. poznavati strukturu metodičke vježbe kao neophodnoga segmenta nastave likovne umjetnosti
  5. poznavati sadržaje nastavnoga programa srednjoškolskoga predmeta Likovna umjetnost
  6. osmisliti strukturu nastavnoga sata iz zadane nastavne jedinice
  7. osmisliti metodičke vježbe iz zadanoga nastavnoga sadržaja
  8. opravdati odabir metode i oblika rada za pojedine dijelove osmišljenoga nastavnoga sata
  9. temeljito poznavanje osnovnih elemenata vizualnoga jezika, likovnih počela i načela
  10. kompetentno interpretirati bilo koju vizualnu ili likovno-umjetničku pojavu
Metode podučavanja
Frontalna nastava, radionička nastava, metodičke vježbe, diskusija, rad u grupi, rad u paru, samostalan rad.
Metode ocjenjivanja
Ocjenjuju se mape vježbi izvedenih tijekom semestra, aktivnost na satu, kolokviji, pismeni i usmeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Jadranka Damjanov, Vizualni jezik i likovna umjetnost. Zagreb: Školska knjiga, 1991.
  2. Jadranka Damjanov, Umjetnost Avantura – bilježnica. Zagreb: Hermes izdavaštvo, 1998.
  3. Jadranka Damjanov, Pogled i slika. Zagreb: Hermes izdavaštvo, 1996.
Dopunska literatura
  1. Josef Albers, Interaction of Color: Revised and Expanded Edition. Yale University Press, 2006.
  2. Rudolf Arnheim, Umetnost i vizualno opažanje. Beograd: Univerzitet umetnosti u Beogradu, 1987.
  3. Gyorgy Doczi, The Power of Limits: Proportional Harmonies in Nature, Art, and Architecture. Boston: Shambhala Pubns, 1994.
  4. Johann Wolfgang von Goethe, Učenje o bojama. I. svezak – Historijski dio. Zagreb: Scarabeus naklada, 2007.
  5. Johann Wolfgang von Goethe, Učenje o bojama. II. svezak – Didaktički dio. Zagreb: Scarabeus naklada, 2008.
  6. Matila Ghyka, The Geometry of Art and Life. Mineola, New York: Dover Publications, Inc., 1977.

Obavezan predmet na studijima
  1. Povijest umjetnosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij