Metodologija etnologije i kulturne antropologije daje sistematski uvid u metodologiju kvalitativnih znanstvenih istraživanja koja su temelj svakoj etnološkoj i antropološkoj praksi i sastavni dio disciplinarnih kurikuluma. Radi se o jezgrenom kolegiju koji studente upoznaje s principima znanstvenog istraživanja, zahtjevima terenskog rada kao sastavnog dijela disciplinarnog angažmana i osposobljava ih u prenošenju spoznaja o društvenom i kulturnom životu ljudi. Metodologija etnologije i kulturne antropologije je u funkciji dopune predmeta Uvod u kulturnu antropologiju i Teorije kulturne antropologije. Cilj je predmeta studente upoznati s poviješću etnološke i antropološke metodologije. Također, nastojat će ih se osposobiti za kritički odabir metodologije adekvatne ciljevima istraživanja, potaknuti na poduzimanje priprema i realizaciju vlastitog istraživanja. Predmetom se želi osigurati praktično i teorijsko znanje koje je potrebno da se osmisli, provede istraživanje i prikažu podaci koji su njime dobiveni. Posebna se pažnja posvećuje razvijanju znanja o strategijama interpretacije podataka, etičnosti, o akademskom pisanju i osvješćivanju autorskog glasa etnologa.

1. Uvodno predavanje.Studentima se daje osnovna informacija o kolegiju i temama koje se obrađuju te se raspoređuju obveze koje proizlaze iz kolegija. Određuju se istraživačke grupe u seminaru. Postavlja se prvi seminarski zadatak i daju objašnjenja za njegovo izvršenje.
2. Uvod u metodologiju, povijest hrvatske etnološke metodologije.
3. Razmatranje terena/mjesta istraživanja- od egzotičnih toposa do vlastitog stana.
4. Promatranje sa sudjelovanjem (Participant – observation)
5. Etnološke digresije – efemeridija kao etnografija.Autoetnografija.
6. Suvremeni etnografski tereni – ili o etici terenskog rada
7. Interpretativna antropologija
8. Antropologija prema političkoj ekonomiji
9. Antropologija kao kritika kulture
10. Nativni paradoks
11. Pisanje etnografije i autoritet
12. Realistički, impresionistički, ispovjedni stilovi.
13. Prezentacije istraživačkih rezultata - vrednovanje analitičke obrade
14. Prezentacije istraživačkih rezultata- vrenovanje analitičke obrade
15. Unutrašnja samoevaluacija kolegija

1. Identificirati, objasniti značajke i preispitati koncept autokulturne etnologije
2. Definirati i navesti osnovne elemente i raspraviti obilježja interpretativne antropologije
3. Navesti obilježja, raspraviti i upotrijebiti principe multilokalne etnografije
4. Navesti i raspraviti elemente strukovnog etičkog pravilnika
5. Sastaviti plan jednostavnog kvalitativnog istraživanja
6. Oblikovati i raspraviti istraživačku temu, istraživačka pitanja i ciljeve istraživanja
7. Analizirati intervju principima otvorenog i fokusiranog kodiranja
8. Izložiti rezultate provedenog kvalitativnog istraživanja
9. Sastaviti upitnicu za kvalitativni intervju i grupirati pitanja prema dionicama kvalitativnog intervjua
10. Ispuniti formular prijave istraživanja
11. Provesti jednostavni kvalitativni intervju
12. Transkribirati audio intervju

Predmet iz metodologije etnologije i kulturne antropologije izvodi se kombinacijom predavanja i seminara u kojima se razrađuje tjedna tema predavanja. U okviru predmeta potiče se tjedno čitanje predviđene literature, a također je predviđen obuhvatan konačni rad u obliku eseja, u kojem studenti izlažu rezultate svojih terenskih istraživanja. Istraživanje se provodi u grupama do 5 studenata.

Ocjena se temelji na uspješnom svladavanju predviđenih obveza: -sudjelovanje na nastavi: obvezno ( max. 3 izostanka) -kontinuirani terenski rad+završni pismeni rad+završno izlaganje-50 % ocjene -pismeni ispit-50 % ocjene Uvjet za pristupanje na pismeni ispit: Reguliranje svih seminarskih obveza i izlaganje rezultata rada te predaja rezulata predmetnom nastavniku sa zadnjim tjednom u semestru, preduvjet je za stjecanje prava izlaska na pismeni ispit.

1. Atkinson, Paul i Hammersley, Martyn. 1998. „Ethnography and Partaicipant Observation“. U Strategies of Qualitative Inquiry. London: Sage Publications, 110-136.
2. Frykman, Jonas. 2002. „Place for Something Else. Analysing a Cultural Imaginary“. Ethnologia Europea 32 vol (2): 47-68. (samo stranice 52-53; izvadak iz dnevnika)
3. Hamilton, Jennifer A. 2009. „On the Ethics of Unusable Dana“. U Fieldwork Is Not What It Used to Be. Learning Anthropology’s Method in a Time of Transition, ur. James Faubion i George Marcus. Ithaca, London: Cornell University Press, 73-88.
4. Malinowski, Bronislaw. 1979. Argonauti Zapadnog Pacifika. Beograd: BIGZ, 1-23.
5. Malinowski, Bronislaw. [1967] 1989. A Diary in the Strict Sense of the Term. Stanford: Stanford University press, 3-29.
6. Marcus, George i Michael Fischer. 2003. „Uzimanje u obzir političke ekonomije svjetske povijesti: spoznatljive zajednice u obuhvatnijim sustavima“. U Antropologija kao kritika kulture, ur. George Marcus i Michael Fischer. Zagreb: Breza, 95-130.
7. Pratt, Mary Louise. 1986. „Fieldwork in common places“. U Writing Culture, The Poetics and Politics of Ethnography, ur. James Clifford, George E. Marcus. Berkeley, Los Angeles. University of California Press, 27-58.
8. Reddy, Deepa S. 2009. „The Dracula Ballet: A tale of Fieldwork in Politics“. U Fieldwork Is Not What It Used to Be. Learning Anthropology’s Method in a Time of Transition, ur James Faubion i George Marcus. Ithaca, London: Cornell University Press, 89-112.
9. Šantek, Goran Pavel. 2006. „Etnografski realizam i uloga etnologa religije“. U „Etnologija bliskoga” - Poetika i politika suvremenih terenskih istraživanja, ur. Jasna Čapo Žmegač, Valentina Gulin Zrnić, Goran Pavel Šantek. Zagreb: Jesenski i Turk, 53-71.
10. Van Maanen, John. 1988. Tales of the Field. On Writing Ethnography. Chicago, London: University of Chicago Press, 45-124.
11. Zebec, Tvrtko et al. 2009. „Etika u etnologiji i kulturnoj antropologiji“. Etnološka tribina, vol. 32:15-53.(samo uvodni tekst rasprave Tvrtka Zebeca i odgovor Sanje Potkonjak).

1. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 3. semestar

1. Antropologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 3., 5. semestar