Upoznavanje studenata s hrvatskom umjetničkom baštinom XV. – XVII. stoljeća u okviru europskoga konteksta i stilskih pojava gotike, renesanse, manirizma i baroka. znanja - poznavanje umjetnika, djela iz domaće baštine, razumijevanje uloge naručitelja i povijesnoga konteksta, posebnosti jadranske i kontinentalne Hrvatske, uvid u hrvatsku povijest povijesti umjetnosti o problemima stilskih razdoblja i njihove kronologije; vještine - prepoznavanje djela iz hrvatske baštine, uočavanje stilskih značajki, datacija; kompetencije - interpretacija odabranih djela i pojava.

1. Povijesno-umjetnička periodizacija ili periodizacije? Problemi određenja djela kroz stilske kategorije vs. određenja stoljećem (desetljećem) i sredinom (polovica XV. stoljeća u Dubrovniku, posljednja četvrtina XVII. stoljeća u Zagrebu). Stvaranje prepoznatljivih stilskih rješenja, njihova recepcija i sudbina. Što su značili i što danas znače pojmovi poput »navještaj stila«, »retardacija stila«, »zasićenje stila«, »arhaizam stila«, »dugo preživljavanje stila«?
2. Povijest hrvatske povijesti umjetnosti – otvorena pitanja stilske periodizacije i kronologije u djelima Branka Fučića (1959.), Ljube Karamana (1963.), Anđele Horvat (1975.) i drugih autora.
3. Gotičke i renesanse značajke: djela slikarstva, skulpture i primijenjene umjetnosti, 1450. – 1500. – 1550. godine; razlike u odnosu na zadatke (oltari, grobna plastika, slikarstvo, sitnoslikarstvo), uloga naručitelja.
4. Renesansne i manirističke značajke djela salikarstva, skulpture i primijenjene umjetnosti, 1550. – 1600. – 1650. godine; jadranska i kopnena Hrvatska.
5. Manirističke i barokne značajke djela slikarstva, skulpture i primijenjene umjetnosti (»kasni manirizam«? »barokni manirizam«? »alpski manirizam«?), druga polovica XVII. stoljeća; jadranska i kopnena Hrvatska.
6. Uvod u terensku nastavu u Remetama: pavlini, arhitektura, sudbina baštine; Ioannes Baptista Rang[g]er, Tirol – Hrvatska, literatura o temi, najvažniji spomenici.
7. Terenska nastava: Muzej Grada Zagreba – izložba Na nemirnim temeljima: arheologija i 725 godina svetišta u Remetama; Remete; predavanja, vježbe.
8. Barok, kasnobarokni manirizam, kasnobarokni klasicizam i rokoko u XVIII. stoljeću; slikarstvo, skulptura i primijenjene umjetnosti.
9. Terenska nastava: Oštarije – Trsat – Hreljin – Senj. Lokaliteti terenskih istraživanja se mijenjaju svake godine. Podjela drugih vježbi.
10. Osvrt na terensku nastavu i teme obrađene tijekom nje. Pisani kolokvij.
11. Seminarski rad na dogovorenu temu (pismeni dio 3600 znakova i vizualno rješenje); podjela tema; rok za predaju: XIV. tjedan nastave.
12. Terenska nastava: Zagrebačka katedrala (sakristija, riznica).
13. Studije slučaja iz hrvatske baštine: tema drvene arhitekture; povijest istraživanja, primjeri, problemi stilskih određenja. Tema renesansnoga kiparstva XV. i XVI. stoljeća; povijest istraživanja, problemi stilskih određenja i terminologije.
14. Studija slučaja iz hrvatske baštine: tema zidnoga slikarstva XVII. i XVIII. stoljeća; povijest istraživanja, problemi stilskih određenja i terminologije. Predaja pismenoga dijela seminara.
15. Razgovor o ispravcima u seminarima. II. pismeni kolokvij.

1. razumijevanje hrvatske likovne baštine u kontekstu Srednje Europe
2. poznavanje protokola istraživanja u terenskom radu
3. praktično iskustvo terenskoga rada
4. poznavanje povijesno-umjetničkih 'knjiga s tezom' Ljube Karamana, Anđele Horvat i Branka Fučića
5. razumijevanje problema umjetničke produkcije u centru i periferiji
6. prepoznavanje značajki provincijalizirane, periferne i granične umjetnosti
7. uočavanje dugoga trajanja gotičkih oblika u sakralnoj arhiktekturi i manirizma u slikarstvu
8. razumijevanje uzroka pluralizma stilova u XVII. stoljeću
9. uočavanje raznovrsnih kasnobaroknih stilskih značajki u XVIII. stoljeću
10. uočavanje posebnosti istraživanja periodizacije stilskih formacija u hrvatskoj likovnoj baštini

Frotnalna predavanja, seminari, vježbe, terenski rad, e-učenje, diskusije, mentorirana samostalna istraživanja studenata

Provjera znanja pismenim ispitom, bodovanje samostalnoga istraživanja studenata.

1. Anđela Horvat – Radmila Matejčić – Kruno Prijatelj, Barok u Hrvatskoj, Zagreb, Sveučilišna naklada Liber, 1982. (odabrana poglavlja).
2. Đurđica Cvitanović et al. (ur.), Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244 – 1786., Katalog izložbe, Zagreb, Globus – Muzej za umjetnost i obrt, 1989. (odabrani prilozi).
3. Vladimir Marković, Kapela blaženog Ivana trogirskog Nikole Firentinca i sakralna arhitektura u Dalmaciji 300 godina poslije, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 31, 2007., str. 121 – 130.
4. Branko Fučić, Ars non idonea u: Bulletin Odjela VII. za likovne umjetnosti JAZU, VII:/2, Zagreb: JAZU, 1959., str. 105-111.

1. Povijest umjetnosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Istraživački,
     • smjer Istraživački, Modul umjetnost renesanse i baroka, 1. semestar
2. Povijest umjetnosti, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Istraživački,
     • smjer Istraživački, Modul umjetnost renesanse i baroka, 1. semestar

1. Povijest umjetnosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Nastavnički, 1., 3. semestar
   • smjer Istraživački,
     • smjer Istraživački, Modul umjetnost antike i srednjeg vijeka, 1., 3. semestar
     • smjer Istraživački, Modul moderna i suvremena umjetnost, 1., 3. semestar
     • smjer Istraživački, Modul konzervatorstvo, 1., 3. semestar
     • smjer Istraživački, Modul umjetnost renesanse i baroka, 3. semestar
2. Povijest umjetnosti, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Istraživački,
     • smjer Istraživački, Modul umjetnost antike i srednjeg vijeka, 1., 3. semestar
     • smjer Istraživački, Modul moderna i suvremena umjetnost, 1., 3. semestar
     • smjer Istraživački, Modul konzervatorstvo, 1., 3. semestar
     • smjer Istraživački, Modul umjetnost renesanse i baroka, 3. semestar
3. Arheologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Antička, 3. semestar