- definirati arheogenetiku kao znanstvenu disciplinu
- opisati povijesni razvoj discipline i objasniti značaj i mogućnosti interdisciplinarnog pristupa u proučavanju ljudske prošlosti
- objasniti organizaciju, način nasljeđivanja i varijabilnost pojedinih djelova humanog genoma
- objasniti i koristiti stručno nazivlje molekularne genetike i filogenije
- objasniti principe analize varijabilnosti ljudskih genoma i koristiti stručno nazivlje molekularno-bioloških tehnika i bioinformatičkih metoda koje se primjenjuju u arheogenetičkim istraživanjima
- identificirati i objasniti procese koji su oblikovali današnju filogeografsku sliku čovjeka
- samostalno s razumijevanjem obraditi, razumjeti i kritički evaluirati recentnu znanstvenu publikaciju iz područja arheogenetike po pitanju primjenjene metodologije i teorijskih zaključaka
Nastava obuhvaća predavanja, seminarske radionice, rasprave i grupno rješavanje problemskih zadataka. Studenti se kontinuirano potiču na postavljanje pitanja u svrhu razjašnjavanja eventualnih nejasnoća. U okviru seminara studenti samostalno obrađuju i prezentiraju pregledni članak vezan uz prethodno obrađene teme kolegija. Na ovaj način kontinuirano se ponavlja, ali i proširuje obrađeni sadržaj. Po izlaganju slijedi kratko usmeno ispitivanje vezano uz članak i poticanje diskusije. Razumijevanje temeljnih principa molekularne genetike provjerava se i po potrebi pojašnjava grupnim rješavanjem problemskih zadataka.
Ocjena se formira na osnovi uspjeha na pisanom ispitu (75%), pripremljenosti, kvaliteti prezentacije i razumijevanju sadržaja seminarskog rada (20%) te aktivnosti na nastavi (5%).
Stjecanje ishoda 3-7 specifično se provjerava prezentacijom seminarskog rada, a svih ishoda rezultatima pisanog ispita.