Ovaj seminarski kolegij uključuje pregled reprezentativnih romana iz razdoblja britanskog modernizma (Conrad, Joyce, Forster), ali ima i tematsku odrednicu utoliko što posebnu pozornost udjeljuje temi prikazivanja imperijalizma i kolonijalizma u tim romanima (dobar dio sekundarne literature je s područja postkolonijalnih studija). Stoga ćemo se u našim diskusijama baviti kako književno-povijesnim karakteristikama modernizma, tako i nizom tema koje je definirala postkolonijalna kritika i teorija (kao što su odnos između metropole i kolonije, konstrukcija/prikazivanje drugoga, kulturna hibridnost, pitanje rodnih politika u koloniziranim društvima, itd.). Rad u seminaru imat će više modaliteta: prezentacije, seminarska diskusija, kompiliranje bibliografija, uz pomno čitanje formalnih i povijesnih odrednica tekstova. Kolegij zahtijeva viši stupanj studentskog angažmana u istraživačkom dijelu rada u seminaru, odnosno u prikupljanju sekundarne literature i radu s njom. Među ostalim, od studenata se očekuje da kroz zajednički rad u seminaru i individualni rad na kritičkoj bibliografiji i pisanju seminarskog rada razvijaju sposobnost stvaranja slike o strukturi književno-kritičke diskusije o temi ovog seminara, te da usavrše vještinu pismene analize književnih tekstova, osobito s obzirom na uporabu sekundarnih izvora.

1. Uvod u modernizam. Periodizacija, status romana kao žanra, povijesni kontekst imperijalizma. Said, orijentalizam. McClintock, i pitanje postkolonijalne teorije.
2. Kipling. Avanturistički imperijalni roman.
3. Kipling, nastavak. Cohn: pitanje kolonijalne vlasti u Indiji. Conrad. Europski imperijalizam u Africi.
4. Conrad, nastavak. Achebe: pitanje rasizma u književnosti.
5. Brantlinger, i odnos modernizma i imeprijalizma.
6. Joyce.
7. Prvi kolokvij.
8. Joyce, nastavak.
9. Joyce, nastavak. Renan, i pitanje definicije nacije
10. Fanon, i pitanje dekolonizacije.
11. Tagore. Rok za predaju kratkog eseja na zadanu temu.
12. Tagore, nastavak.
13. Nehru, i pitanje razvoja.
14. Drugi kolokvij.
15. Evaluacija.

1. Upoznatost s nekim od središnjih tekstova britanskog modernog romana
2. Uvod u postkolonijalnu kritiku kao jedan od najznačajnijih pravaca suvremenog proučavanja književnosti
3. Daljnje razvijanje vještina analize književnih tekstova, kroz istraživanje i pisanje

Kolegij kombinira metode predavanja i seminarskog rada. Već u onom dijelu nastavnog procesa koji je zamišljen kao klasično predavanje, studenti će sudjelovati u vlastitoj edukaciji kroz obrađivanje prethodno zadanog materijala, odnosno pripremu za rad u učionici, ali isto tako i kroz poticanje dijaloga o zadanim temama u učionici. Studenti će učiti i kroz pisanje eseja na zadanu temu, te konzultacije s nastavnikom. Ovisno o broju upisanih studenata, jedan od modaliteta nastavnog procesa bit će i studentske prezentacije na dogovorenu temu.

Ocjena se temelji na jednom pismenom radu tijekom semestra (4-5 kartica teksta), te na dva kolokvija, jedan sredinom semestra, a drugi u zadnjem tjednu nastave.

1. Anglistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Lingvistički, 1., 3. semestar
   • smjer Nastavnički, 1., 3. semestar
   • smjer Prevoditeljski, 1., 3. semestar
   • smjer Književno-kulturološki,
     • smjer Književno-kulturološki (anglistika), 1., 3. semestar
     • smjer Književno-kulturološki (amerikanistika), 1., 3. semestar
2. Anglistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Lingvistički, 1., 3. semestar
   • smjer Nastavnički, 1., 3. semestar
   • smjer Prevoditeljski, 3. semestar
   • smjer Književno-kulturološki,
     • smjer Književno-kulturološki (anglistika), 1., 3. semestar
     • smjer Književno-kulturološki (amerikanistika), 1., 3. semestar