Kolegij ima za cilj upoznavanje s ključnim tendencijama, modelima, žanrovskim ostvarenjima, tematskim preokupacijama, društveno-političkim kontekstom, pojedinačnim autorskim i poetičkim praksama hrvatske književnosti od kraja 70-ih godina 20. st. sve do neposredne suvremenosti. Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij je propedeutički i pruža temeljna znanja iz povijesti novije hrvatske književnosti, neophodna za razumijevanje njezine dinamike i društvenog konteksta kao i procesa stvaranja kanona i njegova redefiniranja u promatranom razdoblju.

1. Upoznavanje sa sadržajem kolegija i načinom rada.
2. Obilježja postmodernističke književnosti. Pregled osnovnih žanrovskih tendencija (fantastičari, novopovijesni roman, proza u trapericama i dr.), temeljnih književnih postupaka i ključnih autora hrvatske postmodernističke književnosti (Pavao Pavličić, Goran Tribuson, Nedjeljko Fabrio, Ranko Marinković, Ivan Slamnig, Dubravka Ugrešić, Irena Vrkljan i dr.) dok će se na seminaru analizirati tekst Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja Ive Brešana.
3. Pjesništvo sedamdesetih. Pjesništvo koje se u nas javlja sedamdesetih godina 20. stoljeća iz temelja mijenja polje suvremenog hrvatskog pjesništva. Na udaru su se našle do tada neupitne institucije lirike poput Autora-Genija, pjesničkog jezika kao stabilnog medija te ideja jasnog i dosezljivog smisla književnog teksta. Na udaru se našla tako i sama ideja lirskog. U okviru predavanja studente će se upoznati s tim radikalnim promjenama u polju hrvatske lirike. Upozorit će se najprije na njihova iz
4. Historiografska (meta) fikcija: začetnici, predstavnici, nasljednici. Predavanje će dati pregled osnovih obilježja novopovijesnog romana, njegovih začetnika (Aralica), istaknutih predstavnika (Fabrio) i nasljednika (Jergović) dok će se kao reprezentativni tekst analizirati Gorak okus duše Feđe Šehovića.
5. Poezija osamdesetih. Unatoč radikalnim i ključnim promjenama u polju suvremene hrvatske lirike, pjesništvo sedamdesetih još uvijek, jednim dijelom, zadržava modernističku ili avangardističku ideju književnosti kao svoj okvir. Pjesništvo osamdesetih prvi put na tipično postmodernistički način propituje najtvrdokornije odnose unutar institucije književnosti. Studente će se stoga u okviru predavanja upozoriti na neke tipične postmodernističke taktike pjesnika osamdesetih te će se ukazati na razliku
6. Model proze u trapericama i njegovo naslijeđe u 80-ima. Predavanje će dati pregled strukturnih i semantičkih obilježja modela proze u trapericama (Flaker) koja je u suvremenu hrvatsku književnost unijela novih sklop tematskih i jezičnih tendencija (zapadnjačka popularna kultura, žargonska stilizacija, specifičan modus osporavanja dominantnih i tradicionalnih društvenih struktura i dr.). Na seminaru će se analizirati roman Sjaj epohe Borivoja Radakovića koji sažima navedene literarne tendencije 7
7. "Žensko pismo". Rodne perspektive proze 80-ih. Predavanje će dati pregled proznih tendencija koje problematiziraju specifičnu rodnu vizuru književnog teksta uz kritički osvrt na književnoteorijske i kritičke pojmove poput ''žensko pismo'' i ''ženska proza'' koji su bili aktualni u domaćem književnom kritičkom diskursu 80-ih godina, te će se osvrnuti na resemantizaciju ženskog subjektiviteta u suvremenoj prozi. Na seminaru će se analizirati roman Svila, škare Irene Vrkljan i dijelovi knjige Smrtn
8. Nevolje s identitetom u tranziciji. Nadovezujući se na prethodno predavanje s temom rodne vizure u prozi 80-ih, slijedimo tijek navedenih tendencija u razdoblju nakon raspada socijalizma kada su feministički osviješteni književni tekstovi Dubravke Ugrešić, Slavenke Drakulić, Jelene Lovrić i dr. predstavljali subverzivan element unutar homogenog nacionalnog diskursa. Predavanje će dati kritički pregled esejistike navedenih autorica u kontekstu suvremenih poststrukturalističkih teorija o identitet
9. Književnost i ratna trauma. Na predavanju ćemo dati pregled istaknutih tekstova koji se na različite načine odnose prema Domovinskom ratu. Posebna pozornost bit će posvećena transformaciji rata iz različitih ideoloških i generacijskih perspektiva (Mirković, Fabrio, Cvetnić, Drakulić, Kolanović, Simić-Bodrožić) i književnoj tvorbi heterogenih politika pamćenja tog traumatičnog mjesta novije hrvatske povijesti. Na seminaru će se obraditi roman Ratka Cvetnića Kratki izlet: Zapisi iz Domovinskog rat
10. Pjesništvo devedesetih i nultih. Devedesetih godina 20. stoljeća i nultih 21. stoljeća u poetičkom smislu ne dolazi do radikalnih promjena u polju hrvatske lirike. Međutim, zbog promjena u društvenom, ekonomskom i ideološkom polju lirika, jednim dijelom, svojom politikom odgovara novonastalim prilikama. U okviru predavanja govorit će se o prianjanju dijela lirike devedesetih za kapitalistički, odnosno nacionalni etos što će dovesti do nekih kratkotrajnih strateških pomaka u lirskom polju. U liri
11. Tranzicijski tekst i kontekst suvremene hrvatske proze. Predavanje će dati pregled transformacije književnog polja (Bourdieu) u tranziciji te glavnih tematskih tendencija u problematiziranju tranzicijskog društvenog konteksta. Na seminaru će se raditi tekstovi Ede Popovića: Oči (ulomci), Roberta Perišića: Parti je bio u uzlaznoj fazi; Naš čovjek na terenu (ulomak) i Vlade Bulića: Putovanje u srce hrvatskog sna (ulomak), sve iz: Tko govori, tko piše. Antologija suvremene hrvatske proze (ur. Jagna
12. Dramske tendencije u suvremenoj hrvatskoj književnosti. Predavanje će dati pregled poslijeratne dramske književnosti od poetske drame i drame situacije do političkog kazališta s posebnim problemskim fokusom na angažman, normu i estetiku suvremenog dramskog izričaja. Navest ćemo istaknute autorske poetike, kao i fenomene postdramskog kazališta, performansa i alternativnih izvedbenih umjetnosti. Na seminaru će se analizirati recentni dramski tekst koji će se taj mjesec prikazivati u nekom od grads
13. Tema egzila u suvremenoj književnosti: Buick Rivera Miljenka Jergovića
14. Suvremeni hrvatski roman kao filmski predložak. Gledanje filma Buick Riviera redatelja Gorana Rušinovića nastalog prema predlošku romana Buick Rivera Miljenka Jergovića. Diskusija na temu odnosa filma i književnog predloška.
15. Završni sat: sinteza i rezime.

1. Definirati postmodernizam kao stilsku, kulturološku i umjetničku paradigmu
2. nabrojati, razlikovati i opisati razdovlja, autore, stilske i poetičke tendencije u najnovijoj književnosti
3. Prepoznati i samostalno vrednovati žanrovska i autorska obilježja hrvatske postmoderne književnosti
4. Analizirati odnos umjetničkih praksi i političkih promjena
5. Poznavati osnove tendencije suvremene filmske i kazališne umjetnosti te njihov odnos prema suvremenoj hravtskoj književnosti

Poučavanje, rasprava, različiti oblici multimedijalne prezentacije, dijaloška nastava, rad na tekstu, samostalna analiza problema.

Ocjena rada u seminarima, testovi čitanosti kroz semestar, pismeni ispit na kraju kolegija.

1. Hutcheon, Linda (2002): ''Postmodernistički prikaz'' u: Biti, Vladimir, ur.: Politika i etika pripovijedanja, Hrvatska sveučilišna naklada: Zagreb, str. 59-73. Jameson, Fredric (1988): ''Postmodernizam ili kulturna logika kasnog kapitalizma'' u: Kuvačić, Ivan et al. ur.: Postmoderna: Nova epoha ili zabluda?, Zagreb: Naprijed, str. 187-232. Preveo Srđan Dvornik. Krešimir Bagić (1994): Živi jezici: poetska pisma I. Slamniga, J. Severa i A. Žagar, Naklada MD, Zagreb, 1994. Pavičić, Jurica (2011): Postjugoslavenski film: stil i ideologja, Zagreb: Hrvatski filmski savez. Pogačnik, Jagna (2006): Proza poslije FAK-a, Zagreb: Profil International Prica, Ines i Škokić, Tea, ur. (2011): Horror-porno-ennui: kultune prakse postsocijalizma, Zagreb: Institut za etnologiju I folkloristiku. Protrka, Marina (2008) Povijest ženska: supkultura i diskontinuitet, u: Stvaranje književne nacije. Oblikovanje kanona u hrvatskoj književnoj periodici, Zagreb, str. 251-260. Rafolt, Leo (2011): Priučen na tumačenje: deset čitanja, Filozofski fakultet, Zagrebačka slavistička, Zagreb. Sablić-Tomić, Helena (2005): Gola u snu: o ženskom književnom identitetu, Znanje, Zagreb Solar, Milivoj (1995): Kako govoriti o postmodernizmu? u: Laka i teška književnost, predavanja o postmodernizmu i trivijalnoj književnosti, Matica Hrvatska: Zagreb. Visković, Velimir (2006): U sjeni FAK-a, Zagreb: V.B.Z. Vuković, Tvrtko (2005): Svi kvorumaši znaju da nisu kvorumaši, Disput, Zagreb.

1. Kroatistika, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 4. semestar
2. Kroatistika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 6. semestar