usvajanje znanja o društvenopovijesnim i sistemskolingvističkim aspektima njemačko-hrvatskih jezičnih dodira, senzibiliziranje za sociolingvističku i dijalekatnu raslojenost hrvatskoga i njemačkoga jezika u njihovim međusobnim prožimanjima

1. Uvodna razmatranja o njemačko-hrvatskim jezičnim dodirima
2. Njemački jezik u Zagrebu
3. Njemački jezik u Vojnoj krajini
4. Njemački jezik u Osijeku - Esseker Deutsch
5. Podunavski Nijemci
6. Povijest nastave njemačkoga jezika u Hrvatskoj
7. Povijest hrvatske germanistike
8. Hrvatski migranti u Njemačkoj
9. Gradišćanski Hrvati
10. Germanizmi u hrvatskome - onomaziološki aspekti
11. Germanizmi u hrvatskome - fonološka adaptacija
12. Germanizmi u hrvatskome - morfološka adaptacija
13. Prebacivanje kodova - njemački i hrvatski
14. Jezičnobiografski aspekti njemačko-hrvatske dvojezičnosti
15. Završna rasprava

1. objasniti odrednice raznih povijesnih faza hrvatsko-njemačkih jezičnih dodira
2. raspoznati određene elemente hrvatskoga leksičkoga fonda kao germanizme
3. provesti sistemskolingvističku analizu proučavanih germanizama
4. ilustrirati na primjerima iz prikupljena korpusa proces leksičkoga transfera iz njemačkoga u hrvatski
5. koristiti relevantno dodirnojezikoslovno nazivlje u raspravama o hrvatsko-njemačkim jezičnim dodirima
6. smjestiti u društveno-povijesni kontekst pojedine pojave hrvatsko-njemačkoga jezičnoga dodira
7. objasniti ulogu južnonjemačkih dijalekata kao jezika davatelja za hrvatske germanizme
8. uzimati u obzir dijatopsku, dijastratsku i dijakronijsku dimenziju hrvatskoga i njemačkoga u analizi germanizama
9. prepoznati pojavu kodnoga prebacivanja iz njemačkoga u hrvatski i obratno
10. analizirati elemente hrvatskoga migrantskoga identiteta u njemačkom jezičnom području

frontalno izlaganje, grupni rad, diskusija, studentske prezentacije odabranih tekstova iz predmetnoga područja

seminarski rad na temelju vlastitoga istraživanja manjega opsega (npr. analiza germanizama u nekome tekstu ili mjesnome govoru, rekonstukcija društveno-povijesnoga okvira pojedinoga fenomena njemačko-hrvatskoga jezičnoga dodira, rekonstrukcija ispitanikove jezične biografije)

1. Čapo, Jasna (2012): Zweidaheimlichkeit. Kroatische „Gastarbeiter“-Migration. Eine zwischenräumliche Erfahrung. In: J. Nuber / A. Welebil (Hrsg.): Im Prisma. Gastarbeit. Gehen – Bleiben – Zurückkehren. Wien: St. Wolfgang: Edition Art Science, S. 129-157.
2. Hornstein Tomić, Caroline / Katica Ivanda Jurčević (2012): Gäste auf Zeit – Grenzgänger – Transkulturelle Vermittler. Identitätsbilungsprozesse in der Migration. In: In: J. Nuber / A. Welebil (Hrsg.): Im Prisma. Gastarbeit. Gehen – Bleiben – Zurückkehren. Wien: St. Wolfgang: Edition Art Science, S. 173-222.
3. Čapo Žmegač, Jasna (2004): Transnationalität, Lokalität, Geschlecht: kroatische Transmigranten in München. In: Ch. Köck u.a. (Hrsg.): Zuwanderung und Integration. München u.a.: Waxmann, S. 125-137.
4. Hornstein Tomić, Caroline (2014): „Ovdje sam vječno Švabica“: o izgradnji identiteta u kontekstu migracijskih procesa. In: J. Čapo / C. Hornstein Tomić / K. Jurčević (Hrsg.): Didov san. Transgranična iskustva hrvatskih iseljenika. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku / Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, S. 109-131.

1. Germanistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Kulturološki, 2. semestar