Obrazovne politike

Naziv
Obrazovne politike
Organizacijska jedinica
Odsjek za pedagogiju
ECTS bodovi
5
Šifra
69711
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
Hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Osposobiti studente za analizu i razlikovanje teorijskih polazišta i prakse u oblikovanju i implementaciji obrazovne politike. Studente osposobiti za identificiranje i kritičku prosudbu obrazovne politike na različitim institucionalnim razinama i u odnosu na različita pedagoška pitanja i probleme te ih tako potaknuti na kontinuirano praćenje, vrednovanje i sudjelovanje u aktualnoj pedagoškoj praksi, u skladu s kompetencijama pedagoga.
Sadržaj
  1. Obrazovne politike – temeljni pojmovi, povijesni razvoj, paradigmatska polazišta.
  2. Obrazovanje kao političko područje.
  3. Ciljevi i institucije obrazovne politike.
  4. Metodologija znanstvenih istraživanja u području obrazovnih politika.
  5. Centralizacija i/ili decentralizacija obrazovanja.
  6. Implementacija obrazovne politike na nacionalnoj i lokalnoj razini.
  7. Politika upravljanja i financiranja obrazovnih sustava.
  8. Obrazovni standardi, kvaliteta obrazovanja i nacionalni kurikulum.
  9. Međunarodni programi kao indikator učinkovitosti nacionalnih obrazovnih politika i njihove implikacije na obrazovni sustav Hrvatske.
  10. Privatizacija i/ili komercijalizacija obrazovanja.
  11. Pluralizam u obrazovanju.
  12. Obrazovne politike u odnosu na posebne socijalne i obrazovne skupine.
  13. Reforme obrazovanja.
  14. Obrazovne politike odabranih zemalja.
  15. Specifična pitanja i problemi obrazovnih politika.

Ishodi učenja
  1. Analizirati i argumentirati teorijska polazišta i paradigme oblikovanja i implementacije obrazovnih politika.
  2. Analizirati i komentirati međunarodnu dimenziju obrazovne politike.
  3. Kritički prosuđivati djelovanje obrazovnog sustava na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.
  4. Komentirati kvalitetu obrazovanja i nacionalni kurikulum.
  5. Prezentirati rezultate PISA procjene, s implikacijama za obrazovnu politiku Hrvatske.
  6. Kritički prosuđivati obrazovnu politiku prema odabranim pedagoškim pitanjima.
  7. Analizirati i vrednovati obrazovne reforme.
Metode podučavanja
Predavanja, rasprave, samostalni zadaci, seminarski radovi s prezentacijom.
Metode ocjenjivanja
Seminarski rad s prezentacijom: Max. = 20 bodova Prolazni prag = 5 bodova Kolokvij: Max. = 30 bodova Prolazni prag = 18 bodova Pismeni dio ispita: Max. = 30 bodova Prolazni prag = 18 bodova Usmeni ispit: Max. = 20 bodova Prolazni prag = 12 bodova Konačna ocjena: 90-100 bodova – izvrstan (5) 80-89 bodova – vrlo dobar (4) 70-79 bodova – dobar (3) 60-69 bodova – dovoljan (2)

Obavezna literatura
  1. Cooper, B.; Cibulka, J.; Fusarelli, L. (eds.) (2008), Handbook of Education Politics and Policy. London: Routledge.
  2. Heck, R. (2004), Studying Educational and Social Policy: Theoretical Concepts and Research Methods, London: Routledge.
  3. Legrand, L. (1993), Obrazovne politike, Zagreb: Educa.
  4. Sahlberg, P. (2012), Lekcije iz Finske. Što svijet može naučiti iz obrazovne promjene u Finskoj. Zagreb: Školska knjiga.
  5. Strugar, V. (2012), Znanje, obrazovni standardi, kurikulum. Teorijsko-kritički pristup obrazovnoj politici u Hrvatskoj. Zagreb: Školske novine
Dopunska literatura
  1. Fuchs, H.W.; Reuter, L. R. (2000), Bildungspolitik in Deutschland. Entwicklungen, Probleme,Reformbedarf. Opladen: Leske + Budrich.
  2. Massing, P. (ur.) (2003), Bildungspolitik in der Bundesrepublik Deutschland. Schwalbach: Wochenschau Verlag.
  3. OECD (2007), Evidence in Education. Linking Research and Policy. Paris: OECD.
  4. OECD (2010), Educational Policy Analysis. Paris: OECD.
  5. Richter, I. (2001), Die sieben Todsünden der Bildungspolitik. Weinheim und Basel: Beltz Verlag.
  6. Tekuće godište časopisa Journal of Educational Policy. (London: Taylor and Francis Group) te odgovarajući izvori na webu.

Obavezan predmet na studijima
  1. Pedagogija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 6. semestar