Cilj predmeta je proširiti spoznaje studenata o utjecaju Osmanskog Carstva na hrvatsku i regionalnu povijest. Razviti u studenata smisao za razumijevanje povijesne uloge Osmanskog Carstva i njegovog naslijeđa za kulturni, politički i društveni razvoj hrvatskog naroda i naroda u regiji, odnosno smisao za razumijevanje uloge osmanskog čimbenika u oblikovanju regionalnih europskih imperijalnih baština i identiteta. Također će se nastojati osposobiti studente za kritičko i komparativnohistorijsko promišljanje temeljnih problema hrvatske povijesti, uklopljenih u šire kontekste europske i osmanske povijesti. Cilj je seminarske nastave osposobiti studente za samostalan rad s referentnom literaturom, razviti umijeće konceptualiziranja problema te umijeće adekvatne pismene i usmene prezentacije.

1. Koncept baštine. Baština kao historijski kontinuitet, baština kao percepcija. Percepcija osmanske baštine u hrvatskoj i regionalnim kulturama i povijesti.
2. Osmanska baština u širem kontekstu regionalne i nacionalne povijesti ranoga novovjekovlja. Historiografija, pristupi proučavanju i rezultati dosadašnjih istraživanja. Preispitivanja uvriježenih teza i teorija.
3. Osmanska rukopisna baština. Relevantni arhivi u zemlji i inozemstvu, zbirke i stanje arhivske građe osmanske provenijencije.
4. Osmanska vojna baština.Osmanska vojna prisutnost. Elementi organizacije i ustrojstva. Obrambeni sustav.
5. Osmanska politička i upravna baština. Bosanski pašaluk. Institucije osmanske provincijske vlasti. Odnos periferija – centar.
6. Osmanska demografska baština: migracijski tokovi, temeljne promjene u prostornoj slici naseljenosti. Kontinuiteti/ Diskontinuiteti naseljenosti.
7. Osmanska vjerska baština. Fenomen islamizacije i etnokonfesionalne promjene nastale pod utjecajem osmanskog čimbenika. Društveno-pravni položaj vjerskih institucija i zajednica.
8. Osmanska socioekonomska baština. Ruralno društvo: agrarni odnosi, poljoprivreda, vlasništvo nad zemljom, porezni sustav, porezni popisi.
9. Osmanska socioekonomska baština. Urbano društvo: razvoj gradova, društveni slojevi, gradska ekonomija. Urbanizam.
10. Socijalna stratifikacija (društvene skupine) i obzorja socijalnih promjena. Bune i previranja u 18. stoljeću.
11. Osmanska kulturna baština. Promjene u duhovnoj i materijalnoj kulturi pod utjecajem osmanskog čimbenika. Pučka kultura i kultura elita. Kulturni transferi.
12. Kulturno naslijeđe i živi odjeci osmanskog razdoblja (običaji, jezik, odijevanje, toponimija, svakodnevni život, popularna kultura, glazba itd.).
13. Osmanska graditeljska baština. Povijesni spomenici i materijalna baština iz osmanskog razdoblja (fortifikacijska, svjetovna, sakralna). Mogućnosti revitalizacije i revalorizacije.
14. Komunikacije i veze s ostalim imperijalnim silama (političke, prometne, trgovačke, osobne itd.).
15. Sumiranje spoznaja, otvorena pitanja i završna diskusija.

1. Poznavanje povijesne uloge Osmanskog Carstva i njegovog naslijeđa za kulturni, politički i društveni razvoj hrvatskog naroda i naroda u regiji,
2. Razumijevanje i poznavanje osmanskih baština (materijalne, vjerske, demografske, ekonomske itd.)
3. Usvajanje faktografije iz osmanske povijesti relevantne u regionalnim kontekstima
4. Sposobnost oblikovanja i pisanja seminarskog rada
5. Sposobnost samostalnog snalaženja u radu s referentnom literaturom
6. Sposobnost razvoja kritičkog i komparativnohistorijskog promišljanja temeljnih problema hrvatske povijesti uklopljenih u šire kontekste osmanske povijesti
7. Sposobnost konceptualizacije, argumentacije i zaključivanja

Predavanja su oblikovana kao usmena izlaganja popraćena PP prezentacijama odabranih tematskih cjelina, odnosno kao pregled osmanske društvene, političke, vojne, vjerske, kulturne i graditeljske baštine u Hrvatskoj i regiji. Predavanja ne isključuju komunikaciju između nastavnika i studenata. Težište rada u seminaru je rad s referentnom literaturom i izvorima. Svi studenti imaju obvezu napisati kvalitetan seminarski rad na zadanu ili izabranu temu, koji se prezentira uz diskusiju. Nastava se izvodi u 1 predavanja i 1 sat seminara tjedno.

Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastavnog rada. Nastavnik tijekom semestra kontinuirano prati i zasebno vrednuje svaki tip pojedinačnog studentskog doprinosa, na predavanjima i na seminaru. Na kraju semestra predviđen je pismeni ispit esejističkog tipa. Konačna ocjena temelji se na evaluaciji individualnog rada u seminaru (60% ) te na rezultatima pismenog ispita (40%). Ocjena seminarskog rada formira se na osnovu slijedećih parametara: pravilna i ujednačena upotreba stručnog aparata, oprema (tablice, grafikoni), prikladnost sadržaja naslovu i snalaženje u materiji te sposobnost konceptualizacije (uvod), argumentacije (razrada) i sinteze (zaključak) napisanog. Uspješnost nastavnikove izvedbe provjerava se anonimnom anketom koju ispunjavaju studenti na kraju semestra.

1. Bracewell, Wendy. Senjski uskoci. Piratstvo, razbojništvo i sveti rat na Jadranu u šesnaestom stoljeću. Zagreb, 1997
2. Handžić, Adem. «Konfesionalni sastav stanovništva u Bosni i Hercegovini u prvim stoljećima osmanske vladavine», Prilozi za orijentalnu filologiju, 42-43/1992-93, Sarajevo, 1995, 119-151
3. David, Geza-Pal, Fodor (eds.) Ottomans, Hungarians and Habsburgs in Central Europe. The Military Confines in the Era of Ottoman Conquest. The Ottoman Empire and its Heritage. Vol. 20, Brill, Leiden – Boston – Köln, 2000
4. Džaja, Srećko. Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine. Predemancipacijski period 1463-1804. Sarajevo, 1992
5. Faroqhi, Suraiya – McGowan, Bruce – Quataert, Donald – Pamuk, Şevket. An Economic and Social History of the Ottoman Empire. Volume two: 1600-1914. Cambridge, 1999-2000;
6. Goffman, Daniel. The Ottoman Empire and the Early Modern Europe. Cambridge, 2002;
7. Inalcik, Halil. An Economic and Social History of the Ottoman Empire. Volume one: 1300-1600, Cambridge, 1999;
8. Miović-Perić, Vesna. Na razmeđu. Osmansko-dubrovačka granica (1667.-1806.), Dubrovnik, 1997;
9. Moačanin, Nenad. Slavonija i Srijem u razdoblju osmanske vladavine. Slavonski Brod, 2001
10. Roksandić, Drago-Štefanec, Nataša (eds). Constructing Border Societies on the Triplex Confinium, Budapest, 2000;
11. Šabanović, Hazim. Bosanski pašaluk. Postanak i upravna podjela. Sarajevo, 1982

1. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Istraživački,
     • smjer Istraživački, Modul ranonovovjekovna povijest, 4. semestar

1. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Istraživački,
     • smjer Istraživački, Modul stara povijest, 2., 4. semestar
     • smjer Istraživački, Modul srednjovjekovna povijest, 2., 4. semestar
     • smjer Istraživački, Modul moderna i suvremena povijest (19-20. stoljeće), 2., 4. semestar
2. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Nastavnički, 2., 4. semestar
3. Švedski jezik i kultura, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Lingvistički, 2. semestar
4. Povijest i geografija; smjer: nastavnički, sveučilišni integrirani preddiplomski jednopredmetni studij, 8., 10. semestar