Osnove teorije književnosti

Naziv
Osnove teorije književnosti
Organizacijska jedinica
Odsjek za talijanistiku
ECTS bodovi
4
Šifra
132040
Semestri izvođenja
zimski, ljetni
Jezik izvođenja
Hrvatski
Satnica
Predavanja
45

Cilj
Upoznavanje s književno-teorijskom terminologijom, osnovnim kategorijama i pojmovima retorike, stilistike, poetike, genologije, versifikacije te naratologije, što je preduvjet za upoznavanje strukturalnih, kompozicijskih, metričkih i poetičkih značajki talijanske i svjetske književnosti, kao i za stjecanje sposobnosti kritičkog čitanja, usvajanja i promišljanja sekundarne literature u povijesnoj perspektivi.
Sadržaj
  1. Uvod u kolegij i dogovor o načinu rada. Pregled osnovnih pojmova i problema. Pregled kritičke bibliografije.
  2. Normativna poetika: od Platona i Aristotela do 18. st. Pitanje rodova i vrsta.
  3. Talijanska estetika od Vica do Crocea. Romantizam i pozitivizam.
  4. Suvremene književne teorije. Ruski formalizam, strukturalizam, semiotika.
  5. Metrika i versifikacija: osnovni pojmovi i versifikacijski sustavi. Metrička analiza. Talijanski stihovani oblici.
  6. Lirsko pjesništvo: osnovni pojmovi. Analiza lirske pjesme. Povijesni oblici talijanske lirike.
  7. Književnost i jezik: retorika i osnovne retoričke figure.
  8. Dramska umjetnost i kratki pregled talijanskog kazališta.
  9. Epsko pjesništvo u sustavu rodova i vrsta. Primjeri iz talijanske epike.
  10. Proza: podrijetlo, razvoj, prozne vrste i žanrovi. Roman.
  11. Proza: podrijetlo, razvoj, prozne vrste i žanrovi. Novela i kraće prozne vrste.
  12. Analiza proznog teksta: osnove naratologije.
  13. Analiza proznog teksta: osnove naratologije.
  14. Analiza proznog teksta: osnove naratologije.
  15. Zaključak.

Ishodi učenja
  1. Nabrojiti i definirati osnovna područja znanosti o književnosti
  2. Nabrojiti i definirati osnovne postavke normativne poetike od antike do klasicizma
  3. Nabrojiti i definirati osnovne teorijske modele u znanosti o književnosti od romantizma nadalje
  4. Prepoznati i definirati osnovne književnoteorijske i književnokritičke pojmove nužne za analizu književnoga djela na hrvatskom i talijanskom jeziku
  5. Nabrojiti, razlikovati i definirati književne rodove, vrste i žanrove
  6. Nabrojiti metričke i versifikacijske obrasce te stilske figure na hrvatskom i talijanskom jeziku
  7. Nabrojiti osnovne vrste i žanrove umjetničke proze te njihova osnovna obilježja
  8. Upotrijebiti znanje o metričkim i versifkacijskim obrascima te stilskim figurama u analizi književnih tekstova
  9. Upotrijebiti osnovne naratološke kategorije u analizi književnih tekstova
  10. Navesti osnovna obilježja dramske književnosti
Metode podučavanja
Frontalno predavanje Power point prezentacija Analiza izabranih ulomaka i tekstova
Metode ocjenjivanja
Vrednuje aktivno sudjelovanje u nastavi Ocjenjuje se zadaća Pismena provjera gradiva Usmena provjera

Obavezna literatura
  1. Milivoj Solar, Priroda književnosti i proučavanje književnosti, u Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, razl. izdanja.
  2. Miroslav Beker, Književne teorije u antici, u Povijest književnih teorija, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1979, str. 17-25.
  3. Miroslav Beker, Romantizam i kasnije, u Povijest književnih teorija, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1979, str. 211-238.
  4. Milivoj Solar, poglavlje Metodologija proučavanja književnosti, u Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, razl. izdanja.
  5. Svetozar Petrović, Stih, u Uvod u književnost, Globus, Zagreb, razl. izdanja.
  6. Zdenko Škreb, Mikrostrukture stila i književne forme, u Uvod u književnost, Globus, Zagreb, razl. izdanja.
  7. Milivoj Solar, poglavlje Drama, u Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, razl. izdanja.
  8. Pavao Pavličić, Epsko pjesništvo, u Uvod u književnost, Globus, Zagreb, razl. izdanja.
  9. Aleksandar Flaker, Umjetnička proza, u Uvod u književnost, ur. Z. Škreb, A. Sta-mać, Globus, Zagreb, 1998 i dr.
  10. Angelo Marchese, L'officina del racconto, Milano, 1983 (poglavlja II-VI).
  11. Beatrice Panebianco – Paolo Pullega, Il lettore consapevole, Bologna, 1993 (ulomci).
Dopunska literatura
  1. Mario Apollonio, Storia del teatro italiano, Firenze, 1938-1940 (izabrani ulomci). Aristotel, O pjesničkom umijeću, prev. i prir. Zdeslav Dukat, Školska knjiga, Zagreb, 2005. Vladimir Biti, Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb, 2000. Vladimir Biti (ur.), Suvremena teorija pripovijedanja, Zagreb, 1992. Benedetto Croce, Estetika kao znanost izraza i opća lingvistika: teorija i historija, prev. Sanja Roić, Globus, Zagreb, 1991 (izbor). Jonathan Culler, Književna teorija: vrlo kratak uvod, Zagreb, 2001. Terry Eagleton, Književna teorija, Zagreb, 1987. Umberto Eco, Sei passeggiate nei boschi narrativi, Milano, 2000 (hrv. izd. Šest šetnji pripovjednim šumama, Zagreb, 2005). Paolo Gibelli, Breve storia del teatro italiano, Milano, 1909. Zdenko Lešić, Poststrukturalistička čitanka, Sarajevo, 2002 (tekstovi O postkolo-nijalnoj kritici, o Edwardu Saidu i o drugima; Feminizam, feministička teorija i kritika – fotokopije u čitanci). Angelo Marchese, L'officina del racconto, Milano, 1983 (poglavlja II-VI). Beatrice Panebianco – Paolo Pullega, Il lettore consapevole, Bologna, 1993 (ulomci). Pavao Pavličić, Književna genologija, Zagreb, 1983. Platon, Država, Zagreb, 2009 (knj. X). Mario Santagostini, Il manuale del poeta, Milano, 1990. Milivoj Solar, Ideja i priča, Zagreb, 2004 (poglavlja Novela kao književna vrsta, Povijest novele, Diferencijacija vrste i terminološka pitanja). Milivoj Solar, Teorija proze, Zagreb, 1989 (poglavlja Problemi teorije romana, Pri-vatni svijet romana, Mitsko nasljeđe romana, Suvremeni roman i svakodnevni život). Boris Tomaševski, Teorija književnosti. Tematika, Zagreb, 1998.

Izborni predmet na studijima
  1. Talijanistika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 2. semestar
  2. Talijanistika, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 2. semestar