U okviru kolegija studenti će steći temeljne spoznaje o cjeloživotnom učenju i obrazovanju. Na kraju kolegija studenti će biti osposobljeni za analizu razvoja u području teorije i prakse cjeloživotnog učenja i obrazovanja u Hrvatskoj i u međunarodnom obrazovnom prostoru. Uz to će razviti potrebu za trajnim osobnim profesionalnim razvojem.

1. Upoznavanje s koncepcijom i sadržajem kolegija. Predstavljanje predviđenog načina rada. Prikaz ispitne literature te načina određivanja konačne ocjene u kolegiju.
2. Terminološka određenja cjeloživotnog učenja i obrazovanja.
3. Memorandum o cjeloživotnom učenju Europske Unije i drugi ključni dokumenti o implementaciji cjeloživotnog učenja u zemljama članicama Europske Unije.
4. Cjeloživotno učenje i obrazovanje u programima međunarodnih organizacija. Europa kao društvo znanja.
5. Genealogija cjeloživotnog učenja i obrazovanja. Koncepcije društva koje uči, organizacije koja uči i društva znanja.
6. Cjeloživotno učenje i obrazovanje u Hrvatskoj.
7. Promjene u obrazovanju utemeljene na koncepciji cjeloživotnog učenja i obrazovanja.
8. Odnos između inicijalnog obrazovanja i kasnijeg stručnog usavršavanja
9. Odnos između teorije i prakse
10. Profesionalne i stručne kompetencije nastavnika potrebne za cjeloživotno obrazovanje
11. Cjeloživotno učenje i obrazovanje pedagoga i nastavnika.
12. Refleksivna praksa kao način kontinuiranog stručnog usavršavanja učitelja
13. Žene i cjeloživotno obrazovanje; grupna aktivnost: izvori rodne nejednakosti u cjeloživotnome obrazovanju
14. Relevantni izvori i institucije za proučavanje problema vezanih za cjeloživotno učenje i obrazovanje.
15. Zaključna razmatranja

1. definirati i objasniti terminološka i pojmovna određenja cjeloživotnog obrazovanja
2. navesti i protumačiti osnovne koncepte cjeloživotnog učenja i obrazovanja
3. objasniti njihov doprinos u suvremenom cjeloživotnom obrazovanju
4. objasniti njihov doprinos u suvremenom cjeloživotnom obrazovanju
5. ustanoviti osnovne implikacije cjeloživotnog obrazovanja na obrazovnu politiku i praksu obrazovanja
6. ustanoviti osnovne implikacije cjeloživotnog obrazovanja na obrazovnu politiku i praksu obrazovanja
7. razvijati vještine kritičke analize različitih izvora i materijala

U radu se koristi metoda predavanja, seminari i radionice, vježbe, samostalni zadaci i mentorski rad

Ocjenjuje se pohađanje nastave, seminarski rad, kritički osvrt, pismena analiza i pismeni ispit

1. OECD, Knowledge Management in the Learning Society. Paris: OECD, 2001.
2. HAZU, Deklaracija o znanju. Zagreb: HAZU,2002. i HAZU, Hrvatska temeljena na znanju. Zagreb: HAZU, 2003.

1. Pedagogija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2. semestar