Upoznati pedagoške aspekte i implikacije slobodnog vremena kao društvene pojave. Kritičko promišljanje oblikovanja slobodnog vremena djece i adolescenata. Unaprijediti kulturu planiranja i provođenja slobodnog vremena. Usvojiti temeljna teorijsko-metodološka znanja o slobodnom vremenu. Razumijeti važnost kvalitetnog provođenja slobodnog vremena u suvremenom životu. Motivirani studente za uspješnije oblikovanje vlastitog slobodnog vremena. Osposobiti studente za planiranje i izvođenje kraćih istraživanja slobodnog vremena. Razviti u okviru opće kulture posebne stručno-pedagoške slobodnovremenske kompetencije.

1. Pedagogija slobodnog vremena u sustavu znanosti o odgoju (predmet, cilj, zadaci, osnovni pojmovi, srodne discipline)
2. Slobodno vrijeme: kratak povijesni pregled
3. Slobodno vrijeme kao društvena, gospodarska, kulturna i pedagoška kategorija
4. Međusobni odnos radnog i slobodnog vremena
5. Teorijsko-metodološki pristupi istraživanju slobodnog vremena
6. Kulturni, odgojni i socijalni sadržaji u slobodnom vremenu
7. Vrste, sadržaji i klasifikacija aktivnosti u slobodnom vremenu
8. Načela organiziranja i provođenja slobodnog vremena i slobodnih aktivnosti
9. Ustanove, prostori, objekti i faktori provođenja slobodnog vremena djece, mladih, odraslih i ostarjelih osoba.
10. Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti učenika u slobodnom vremenu
11. Slobodno vrijeme i kultura mladih: stilovi, mjesta i sadržaji provođenja.
12. Mediji i slobodno vrijeme mladih
13. Turizam i slobodno vrijeme: učiti putujući. Slobodno vrijeme kao sustav otvorene socijalne i kulturne komunikacije
14. Razvijanje kulture provođenja slobodnog vremena
15. Kadrovi za rad u slobodnom vremenu

1. Opisati pedagogiju slobodnog vremena kao znanstvenu disciplinu.
2. Definirati temeljna ishodišta i pojmove slobodnog vremena.
3. Raspraviti interdisciplinarni tretman slobodnog vremena kao fenomena.
4. Analizirati i preispitati temeljne teorijske pristupe u proučavanju problematike slobodnog vremena.
5. Identificirati pedagoške implikacije strukture i sadržaja slobodnog vremena.
6. Prepoznati i povezati kulturu mladih i strukturu slobodnog vremena na temelju indikatora (stilovi i načini provođenja slobodnog vremena mladih).
7. Kreirati i organizirati izvanškolske i izvannastavne aktivnosti učenika.
8. Izabrati aktivnost slobodnog vremena i pedagoški je analizirati.
9. Osmisliti načine formiranja kulture života i provođenja slobodnog vremena.

predavanja seminari i radionice samostalni zadaci mentorski rad

Vrednovanje rada vrši se po elementima. Elemente čine: pohađanje i aktivnost na nastavi (10 bodova), priprema seminarksog rada (10 bodova) prezentacija seminarskog rada (10 bodova) pismeni ispit (20 bodova). Maksimalan broj bodova iznosi 50. Studenti koji postignu od 45 do 50 bodova postižu izvrstan uspjeh. Od 39 do 44 boda vrlo dobar. Od 33 do 38 bodova je dobar uspjeh. Od 27 do 32 boda je dovoljan uspjeh. 26 bodova i manje nije dovoljno za prolaznu ocjenu.

1. Martinić, T. (1987), Slobodno vrijeme i suvremeno društvo. Zagreb: Informator
2. Perasović, B. (2001), Urbana plemena. Zagreb: Sveučilišna naklada
3. Plenković, J. (2000), Slobodno vrijeme mladeži. Rijeka: Sveučilište u Rijeci
4. Rus, V., Arzenšek, V. (1984), Rad: kao sudbina i kao sloboda. Zagreb: SNL

1. Pedagogija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 3. semestar
2. Pedagogija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 3. semestar