1. Detektirati različite privilegije i prerogative plemstva, od seniorskih privilegija koje proizlaze iz posjedovanja zemlje do sudskih, fiskalnih i statusnih privilegija (zahvaljujući političkim prerogativima plemstva uspostavljena je premoć plemstva kao društvenog sloja i najvažnijeg političkog aktera u ranonovovjekovnoj Europi; plemstvo je u svojoj staleškoj ulozi odigralo i ključnu ulogu u procesima institucionalizacije i nastanka ranonovovjekovne države; statusne su privilegije bile vrlo važne za održavanje elitnog plemićkog statusa u društvu, itd.). 2. Razmotriti sastav i transformiranje ranonovovjekovnih političkih elita 3. Pratiti institucionalno djelovanje plemstva u sklopu staleških institucija samog Kraljevstva te onih smještenih izvan Kraljevstva. 4. Analizirati unutarnje raslojavanje plemstva, vertikalnu i horizontalnu mobilnost ili imobilnost plemićkih slojeva, ovisno o njihovoj ekonomskoj ili političkoj situaciji te teorijska opravdanja društvenih podjela (sheme društvenih podjela, socijalne metafore, teorije otpora i drugo). 5. Komparirati status hrvatsko-slavonskog plemstva, kao jedne od najprivilegiranijih plemićkih skupina, s drugim regionalnim skupinama (Hrvatsko-slavonsko Kraljevstvo, Ugarsko Kraljevstvo, Austrijske Nasljedne Zemlje, Sveto Rimsko Carstvo, Francuska, Engleska, itd.). Komparacija će bit provedena i na razini staleškog djelovanja.

1. 1. Uvod: definiranje problema, historiografija na relevantne teme u Hrvatskoj i Europi
2. 2. Raslojavanje ranonovovjekovnog društva; statistički podaci; izvori
3. 3. Heterogenost plemstva kao društvenog sloja. Unutrašnje raslojavanje plemstva u Hrvatsko-slavonskom kraljevstvu, Ugarskoj, Austrijskim Nasljednim Zemljama, Svetom Rimskom Carstvu, Francuskoj, Engleskoj, itd.
4. 4. Plemstvo kao dio političkih staleža. Politički prerogativi plemstva: komparacija odabranih europskih primjera s hrvatsko-slavonskom situacijom
5. 5. Plemstvo u procesima institucionalizacije i nastanka ranonovovjekovne države
6. 6. Sudske privilegije i seniorski prerogativi plemstva: komparacija odabranih europskih primjera s hrvatsko-slavonskom situacijom
7. 7. Fiskalne privilegije plemstva: komparacija odabranih europskih primjera s hrvatsko-slavonskom situacijom
8. 8. Plemić kao vojnik. Metamorfoza vojne dužnosti i vojnog identiteta plemstva od srednjeg do ranog novog vijeka
9. 9. Statusne privilegije plemstva ("simbolički kapital"): odijevanje, stanovanje, prehrana
10. 10. Statusne privilegije plemstva: titule i grbovi, školovanje, ceremonije
11. 11. Mobilnost i/ili imobilnost plemstva kao društvenog sloja: razlozi i posljedice u komparativnom europskom kontekstu
12. 12. Ženidbene veze, nadnacionalni i multietnički karakter europskog plemstva
13. 13. Teorijska opravdanja društvenih podjela u srednjem vijeku (na primjer dvodijelna ili trodijelna podjela društva). Temeljne napomene o društvenom raslojavanju u srednjem vijeku. Teorijska opravdanja društvenih podjela u ranom novom vijeku. Na primjer, sheme i socijalne metafore preostale iz ranijih razdoblja, razvoj političkih teorija, teorije razvijene za opravdanje i ograničenje monarhijske vlasti, teorija prirodnog prava, teorija otpora, itd.
14. 14. Posjet Hrvatskom povijesnom muzeju s posebnim osvrtom na artefakte plemićke kulture
15. 15. Završno predavanje, podjela tema za završni esej.

1. Poznavanje temeljne relevantne domaće i strane literature
2. Usvajanje osnovne faktografije vezane uz povijest europskog plemstva
3. Sposobnost prepoznavanja i prezentiranja osnovnih procesa vezanih uz razvoj plemićkog sloja u Hrvatskoj i Europi
4. Usavršavanje vještine pisanja problemskih eseja
5. Izoštravanje vještine argumentirane usmene rasprave i verbalizacije misli
6. Usvajanje komparativnog pristupa složenim temama poput povijesti plemstva
7. Doprinos obveznoj nastavi iz hrvatske i regionalne povijesti ranoga novog vijeka kroz produbljivanje znanja iz socio-ekonomske i pravne povijesti te povijesti svakodnevice.

Osposobljavanje studenata na komparativno promišljanje hrvatske povijesti u, nezaobilaznim, regionalnim i europskim kontekstima, s ciljem osposobljavanja studenata za kvalificirano sudjelovanje u europskom historiografskom diskursu na odabrane teme. Upućivanje u najvažniju domaću i stranu literaturu te osposobljavanje za čitanje stručnih članaka na hrvatskom i stranim jezicima. Poticanje kritičke, fokusirane i argumentirane analize domaće i strane literature te izoštravanje sposobnosti iznošenja kritičkih i argumentiranih razmišljanja o historiografskim pitanjima kroz raspravu na satu te kroz eseje.Nastava će se temeljiti na predavanjima uz poticanje studenata da se na osnovu pročitanog materijala uključe u raspravu o pitanjima o kojima se predaje.

Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave, sudjelovanje u raspravi i aktivno izvršavanje mjesečnih obveza (čitanja od 30 do 50 stranica teksta mjesečno i pisanje tri eseja o pročitanome, po jedan na mjesečnoj bazi). Na kraju semestra studentima će biti ponuđene tri teme. Jednu od te tri teme trebat će esejistički razraditi (do 3 stranice teksta). Klasičnog ispita neće biti. U konačnoj ocjeni, aktivnost na satu i pohađanje vrednovati će se s 25%, tjedni eseji s 50%, a esej na kraju semestra s 25%. S obzirom na način rada, nastavnica će konstantno pratiti studentsko napredovanje prema više spomenutih parametara. Studenti će moći ocijeniti nastavničin rad kroz anonimnu anketu na kraju semestra.

1. Adamček, Josip. Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV. do kraja XVII. stoljeća. Odjel za hrvatsku povijest. Centar za povijesne znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb, 1980
2. Bak, János M. - Király, Béla K. From Hunyadi to Rákóczi. War and Society in Late Medieval and Early Modern Hungary. Columbia, 1982
3. Barada, Miho. "Postanak hrvatskog plemstva" u Časopis za hrvatsku poviest I.. Br. 3. Zagreb, 1943, 193-218
4. Benda, Kalman. "Absolutismus und ständischer Widerstandt in Ungarn am Anfang des 17. Jahrhunderts." u Südost-Forschungen. Vol. 33. München, 1974, 85-124
5. Beuc, Ivan. Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Zagreb, 1985
6. Bloch, Marc. Feudalno društvo. Zagreb, 2001, izabrani odlomci
7. Bohanan, Donna. Crown and Nobility in Early Modern France. Palgrave. Houndmills-Basingstoke-Hampshire, 2001
8. Bojničić, Ivan. Der Adel von Kroatien und Slavonien. Zagreb, 1995 (Nürnberg, 1899.)
9. Bracewell, Catherine Wendy. Senjski uskoci: piratstvo, razbojništvo i sveti rat na Jadranu u šesnaestom stoljeću. Zagreb, 1997
10. Brandt, Miroslav. Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka. Zagreb, 1995
11. Bush, M.L. Noble Privilege. Manchester, 1983; Bush, M.L. Rich Noble, Poor Noble. Manchester, 1988
12. Damjanov, Jadranka. Zrinski i Europa. Zagreb, 2000
13. Dewald, Johnatan. The European Nobility, 1400-1800. Cambridge, 1996
14. Duby, Georges. The Three Orders. Feudal Society Imagined. The University of Chicago Press. Chicago-London, 1982 (1978)
15. Endres, Rudolf. Adel in der frühen Neuzeit. München, 1993
16. Evans, R.J.W. (ed.). Crown, Church and Estates. Central European Politics in the Sixteenth and Seventeenth Centuries. London, 1991
17. Gross, Mirjana. Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16 stoljeća do početka 20. stoljeća. Zagreb, 1981
18. Hauptman, Ljudmil. "Podrijetlo hrvatskoga plemstva." u Rad HAZU. Br. 273., Zagreb, 1942, 79-112
19. Pörtner, Regina. "Gegenreformation und ständischer Legalismus in Innerösterreich, 1564-1628." u Zeitschrift für Historische Forschung. Bd 27. Heft 4. Berlin, 2000, 499-542
20. Rady, Martyn. Nobility, Land and Service in Medieval Hungary. Palgrave-SSEES. Houndmills-Basingstoke-Hampshire, 2000
21. Raukar, Tomislav. Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja. FF Press. Zagreb, 2002
22. Schulze, Winfried. Landesdefension und Staatsbildung. Studien zum Kriegswesen des inerösterreichischen Teritorialstaates (1564-1619). Wien-Graz-Köln, 1973
23. Scott, H.M. The European Nobilities in the Seventeenth and Eighteenth Centuries. Western Europe. Vol. 1. & The European Nobilities in the Seventeenth and Eighteenth Centuries. Northern, Central and Eastern Europe. Vol. 2. London-New York, 1995
24. Stone, Lawrence. The Crisis of the Aristocracy 1558-1641. Abridged edition. Oxford-London-New York, 1967 (1965)
25. Strohmeyer, Arno. "Vom Widerstand zur Rebellion: Praxis und Theorie des ständischen Widerstands in den östlichen österreichischen Ländern im Werden der Habsburgermonarchie (ca. 1550-1650)." u Friedeburg, Robert von (ed.). Widerstandsrecht in der frühen Neuzeit. Erträge und Perspektiven der Forschung im deutsch-britischen Vergleich. Berlin, 2001, 207-243
26. Štefanec, Nataša. Država ili ne. Ustroj Vojne krajine 1578. godine i hrvatsko-slavonski staleži u regionalnoj obrani i politici. Zagreb, 2011
27. Timon, Ákos von. Ungarische Verfassungs- und Rechtgeschichte. Berlin, 1904
28. Zmora, Hillay. Monarchy, Aristocracy and the State in Europe 1300-1800. Routledge. London-New York, 2001

1. Povijest, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
2. Povijest, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
3. Švedski jezik i kultura, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
4. Povijest i geografija; smjer: nastavnički, sveučilišni integrirani preddiplomski jednopredmetni studij, 5. semestar