Poredbena povijest južnoslavenskih književnosti - metodologija

Naziv
Poredbena povijest južnoslavenskih književnosti - metodologija
Organizacijska jedinica
Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti
ECTS bodovi
4
Šifra
131695
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
Hrvatski
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Cilj je kolegija pobliže upoznavanje studenata s koncepcijama, problemima i literaturom književnopovijesnoga studija književnosti (nacionalnoga i poredbenoga, odnosno interkulturalnoga), kao i s osnovama južnoslavenske poredbene i interkulturne književnosti. U suvremenom studiju književnosti, problemi književno-povijesnoga razumijevanja i sistematizacije (od zavičajne i nacionalne do međukulturne i komparativne književnosti) izdvajaju se specifičnim interslavenskim suodnosima, osobito odnosima pojedinih književnosti i kultura prema međusobno susjednim književnostima i kulturama (srodnost jezika, povijesna i prostorna povezanost). Stoga se studente upoznaje s tradicionalnim i suvremenim književno-povijesnim i komparatističkim pristupima, od koncepcija studija slavistike i studija nacionalnih književnosti, preko metodologija poredbene povijesti do teorije interkulturne povijesti književnosti, kulturalnih i postkolonijalnih studija. Pored iznošenja teorijskih koncepcija predavanja se proširuju problemskim (prema pojedinom teorijskom pitanju), odnosno poredbenim pregledom kanonskih pisaca i tekstova iz južnoslavenskih književnosti XX. stoljeća, zavisno od interesa i predznanja studenata.
Sadržaj
  1. - popis i upoznavanje studenata - aktualna preobrazba slavističkih/južnoslavističkih studija - stari i novi modeli studija, južnoslavistički studiji kod nas, u regiji i u svijetu
  2. - slavenska književna komparatistika: slavistički studiji i komparativna književnost; južnoslavenska/slavenska narodna književnost i mogućnosti poredbene analize (V. Jagić), slavenska poredbena književnost, slavenstvo u doba turskih osvajanja (R. Jakobson), južnoslavenske književnosti, moderna i avangarda u književnostima jugoistočne Europe (R. Lauer) - upoznavanje sa strukturom kolegija i s osnovnom literaturom
  3. - paradigme povijesti nacionalne književnosti - pretpostavke i granice paradigme povijesti književnosti (M. Solar), sistematika (medodologija) povijesti književnosti (Z. Lešić, V. Žmegač), upoznavanje sa suvremenim konceptima povijesti književnosti (M. Juvan) - metodološki pluralizam suvremene povijesti književnosti, koncepti objektivnosti i linearnosti, ideja cjeline
  4. - regionalna (zavičajna) književnost i regionalna komparatistika - regionalna književnost, književnost regije i komparativni studiji; kompleksnost književnih tekstova i procesa te suvremene znanosti o književnosti (J. Pogačnik); pitanja odnosa nacionalne poredbene povijesti slavenskih, odnosno južnoslavenskih književnosti; prikaz projekta Komparativno proučavanje jugoslavenskih/južnoslavenskih književnosti (F. Grčević) - analize teorijskih tekstova u vidu manjeg kolokvija
  5. - osnove poredbene književnosti (glavni pojmovi i predstavnici) - upoznavanje sa studentima dostupnim teorijama poredbene komparativne književnosti; o pojmovima: poredbena književnost, poredbena povijesti književnosti, poredbena znanost o književnosti; moderni sustavi književnopovijesne sistematizacije književnosti, - predstavnici : poredbena književnost poslije utemeljitelja studija Hergešića i Ocvirka: A. Flaker, Z. Konstantinović, J. Kos, D. Ďurišin, M. Beker i dr.
  6. - poredbena analiza tekstova iz srodnih jezika i kultura - povijest književnosti kao povijest reprezentativnih tekstova u njihovu poredbenom suodnosu; obnova metodoloških diskusija; pitanja periodizacije i kanona u svjetlu književne komparatistike
  7. - poredbena i/ili interkulturna povijest književnosti - upoznavanje s osnovnim metodološkim pretpostavkama teorije interliterarnog sistema (D. Ďurišin) i interkulturne hermeneutike (A. Wierlacher)
  8. - južnoslavenski interkulturni konteksti, slavenske međuknjiževne zajednice - kriteriji definiranja i elementarne forme i funkcije manifestiranja međuknjiževnih zajednica standardni i specifični južnoslavenski interkulturni konteksti u dijakronijskoj perspektivi
  9. - interkulturna povijest književnosti, interkulturna interpretacija - empirijska i intencijska interkulturalnost; interkulturni dijalog, interkulturna kompetencija i komunikacija, transdiferencijalno tumačenje - analize teorijskih tekstova u vidu manjeg kolokvija
  10. - kritička recepcija među južnoslavenskim kulturama - osnove teorije recepcije; modeli odnosa među južnoslavenskim kulturama; interkulturalnost časopisa
  11. - poredbeni pregledi južnoslavenskih književnosti između nacionalne i evropske književnosti - južnoslavenske književnosti u europskom kontekstu; poredbeno-kontrastivna slika južnoslavenskih književnosti kroz razdoblja; kritički prikaz dosadašnjih pregleda
  12. - poredbena povijest južnoslavenskih književnosti 20. st. - dijakronijski kontinuiteti, sinkronijski presjeci, poetike i tendencije; zajednički časopisi, inicijative i izdanja, prijevodi - poredbena sistematizacija književnopovijesnoga (pred) znanja studenata usmenim pripitivanjem
  13. -poredbeni i interkulturni aspekti suvremene književnosti (južnoslavenske, europska, svjetska)
  14. - problemi suvremene književne komparatistike i multikulturalizma - kriza književno-povijesnoga uvida i kritika suvremene komparatistike, novi oblici književne komunikacije, kriza slavistike - analize teorijskih tekstova u vidu manjeg pismenog kolokvija
  15. završno predavanje - poredbena i/ili interkulturna književnost - komentari i ocjene kolokvija

Ishodi učenja
  1. kritički prosuđivati te zastupati mišljenje o određenim metodološkim pitanjima proučavanja srodnih književnosti
  2. predložiti, kreirati i organizirati kulturne događaje i radiopnice o južnoslavenskim kulturama
  3. zastupati mišljenja, valorizirati i obraniti stavove o odnosima između južnoslavenskih kultura
  4. integrirati stečena teorijska znanja te ih znati komunicirati sa slavističkim stručnjacima
  5. interdisciplinarno, poredbeno i interkulturno povezati stečena znanja na studiju sa stečenim znanjima druge studijske grupe
Metode podučavanja
Dijaloškom i frontalnom nastavom studentima južne slavistike ovim se kolegijem nude teorijske osnove njihova dvojezičnoga i višekulturalnoga studija književnosti - uz razradu metodoloških pitanja nacionalne povijesti književnosti i regionalne književne komparatistike, daju se osnovni poredbeni uvidi u kulturne i književne suodnose južnoslavenske «međuknjiževne zajednice», s osobitim naglaskom na središnje književnosti policentričnoga jezičnog područja. Studentima ostalih studijskih grupa kolegij može koristiti kulturi teorijskoga razgovora o povijesti književnosti, kao i boljem razumijevanju relacija hrvatske sa susjednim južnoslavenskim književnostima.
Metode ocjenjivanja
Kontrolni kolokviji iz gradiva s predavanja tijekom semestra te usmeni ispit - obavezni pisani ekscerpti iz 15 rasprava iz obavezne (10) i dopunske literature (5), od kojih se na 5 odgovara usmeno. Alternativno ili dopunsko je gradivo s predavanja.

Obavezna literatura
  1. Jurij Tinjanov, Pitanja književne povijesti, (O književnoj evoluciji), Matica hrvatska, Zagreb, 1998. ili Feliks Vodička, Strukturalna književna povijest, Prijevod Predrag Jirsak (tipkoskript).
  2. Hans Robert Jauss, Povijest književnosti kao izazov znanosti o književnosti, Miroslav, Beker, Suvremene književne teorije, SNL, Zagreb, 1986. / Hans Robert Jauss, Poetski tekst u mijeni horizonta razumijevanja, Filozofska hermeneutika, Biblioteka Scopus, Zagreb, 1998.
  3. Miroslav Beker, Uvod u komparativnu književnost, selektivno, Školska knjiga, Zagreb, 1995. /Gvozden Eror, Književne studije i domen komparatistike, selektivno, Institut za književnost i umetnost, Mali Nemo, Beograd, Pančevo, 2007.
  4. Dionyz Ďurišin, Čo je svetovna literatura, Obzor, Bratislava, 1992./ Kako pisati literarno zgodovino danes? Ur. Darko Dolinar i Marko Juvan, selektivno, SAZU, Ljubljana 2003.
  5. Zvonko Kovač, Međuknjiževne rasprave - Poredbena i/ili interkulturna povijest književnosti, Službeni glasnik, Beograd, 2011. (zamjenska literatura za predavanja, na Omegi)
Dopunska literatura
  1. Miroslav Beker, Uvod u komparativnu književnost, selektivno, Školska knjiga, Zagreb, 1995. /Gvozden Eror, Književne studije i domen komparatistike, selektivno, Institut za književnost i umetnost, Mali Nemo, Beograd, Pančevo, 2007.
  2. Zdenko Lešić, Književnost i njena istorija, Veselin Masleša, Sarajevo, 1985. / Zdenko Lešić, Nova čitanja, Poststrukturalistička čitanka, selektivno, Buybook, Sarajevo 2003.
  3. Dionyz Durišin, Theory of Interliterary Process, VEDA, SAoS, Bratislava, 1989./ Dioniz Durišin, Osobitne medziliterarne spoločenstva 5, Slovanske literaturi, SAV, Bratislava, 1992.
  4. Alois Wierlacher, Das Fremde und das Eigene, Prolegomena zu einer interkulturellen Germanistik, Iudicum Verlag, München, 2001./Interkulturna hermeneutika, Kultura, 82-83, Beograd, 1988.
  5. Tomo Virk, Primerjalna književnost na prelomu tisočletja, Kritični pregled, selektivno, Studia litteraria / Založba ZRC, ZRC SAZU, Ljubljana, 2007. / Leksikon savremene kulture, Teme i teorije, oblici i institucije od 1945. do danas, prir. Ralf Schnel, Plato Books, Beograd, 2008. (odabrani pojmovi: alteritet, globalizacija, interkulturalnost, književnost imigranata, književnost manjina, komparatistika, poetika, postkolonijalizam, i dr.).