Povijesni uvod u sociologiju

Naziv
Povijesni uvod u sociologiju
Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
ECTS bodovi
6
Šifra
36005
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
Hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Upoznati studente s temeljnim pojmovima i učenjima o društvu tijekom povijesti koja su prethodila i vodila oblikovanju klasičnih socioloških teorija. Posebna pozornost posvećena je filozofijama društva i politike i njihovom odnosu spram cjeline pojedinih filozofijskih disciplina kao što su etika, spoznajna teorija, ontologija i metafizika. Prati se povijesne razvojne tijekove uspostave, razgraničenja i interakcije političkog i civilnog društva te ekonomije, uz kritički osvrt i nastojanje na sagledavanju cjeline, u cilju akumulacije znanja i senzibilizacije studentica i studenata za cjelovito i nejednoznačno promišljanje niza suvremenih društvenih pitanja u svjetlu šireg povijesnog konteksta.
Sadržaj
  1. Antička poimanja javne etičko-političke zajednice, društva, normi, zakona i države
  2. Spekulativno-konstruktivni i realno-empirijski elementi filozofije politike i etike u antici: oblici državnog uređenja, društvene nejednakosti, valjana i loša vladavina
  3. Srednjovjekovna poimanja vlasti, moći, vladara, te naravnog, pozitivnog i vječnog zakona
  4. Razvoj zakonskih i društvenih ograničenja arbitrarnog postupanja vlasti, prvi parlamenti, ideje participacije i reprezentacije u srednjovjekovnoj Europi
  5. Pojava građanskog staleža i uspon apsolutizma
  6. Građanska filozofija u utopijskim konstrukcijama u renesansi
  7. Društveni ugovor - stvaranje društva i države
  8. Građanska i politička prava pojedinca izvan dosega vlasti suverena – začeci novovjekovnog liberalizma
  9. Doktrina diobe vlasti; uvjetovanost i legitimitet vlasti
  10. Prosvjetiteljski antiapsolutizam i suprotstavljanje privilegijama klasa i staleža
  11. Od ograničenja moći vlastodržaca do koherentne ideje prava pojedinca za određene društvene skupine u prosvjetiteljstvu
  12. Građansko društvo i ekonomija
  13. Pravedni građanski poredak i republikansko državno uređenje
  14. Obitelj, građansko društvo i država; sistem potreba u građanskom društvu
  15. Tradicija interpretacije Hegelovih ideja o građanskom društvu

Ishodi učenja
  1. sposobnosti razumijevanja i upotrebe temeljnih filozofijskih pojmova, elementarnih hermeneutičkih vještina i filozofijskih raščlambi
  2. razumijevanje društvenih fenomena u cjelini njihova višestoljetnog razvojnog tijeka u kontekstu kompleksnosti povijesnih procesa
  3. analitičko sagledavanje normativnih i empirijskih vidova uređenja civilnog i političkog društva te ekonomije u različitim konceptualnim okvirima od antike do prosvjetiteljstva
  4. vježbanje holističkog, neredukcionističkoga promišljanja suvremenih pitanja uloga, određenja i odnosa civilne, političke i gospodarske sfere
Metode podučavanja
Predavanja su praćenja powerpoint prezentacijama. Bilješke predavanja postavljaju se na servis Omega. U seminarima se čitaju i interpretiraju odabrani tekstovi filozofa društva i politike uz poticanje proaktivnog sudjelovanja studenata.
Metode ocjenjivanja
Pisani ispit sastavljen od pitanja znanja i pitanja interpretativnog karaktera. Napredak pojedinaca tijekom godine odražava se na konačnu ocjenu.

Obavezna literatura
  1. Bilješke s predavanja koje se postavljaju na servis Omega
Dopunska literatura
  1. Barbarić, D. [et al.]. Hrestomatija filozofije. Zagreb Školska knjiga, 1995-1999. Svesci I-VIII. - 3 sveska po izboru
  2. Platon. Država, Zakoni, Državnik, Sedmo pismo, Fileb, Teetet, Timej. (različita izdanja).
  3. Aristotel. Organon, Metafizika, Politika, Nikomahova etika. (različita izdanja).
  4. Augustin, A. O državi Božjoj. De civitate Dei. Sv. I. Zagreb : Kršćanska sadašnjost, 1982.
  5. Akvinski, T. Izabrano djelo. Zagreb : Globus, 1981.
  6. Vladar. // Izabrano djelo. Sv. I / N. Machiavelli. Zagreb : Globus, 1985. Str. 97-147.
  7. Bacon, F. Novi organon. Zagreb : Naprijed, 1986.
  8. Petrić, F. Sretan grad. Zagreb : Fakultet političkih nauka : Sveučilišna naklada Liber, 1975.
  9. Campanella, T. Grad sunca. Beograd : Kultura, 1964.
  10. Morus, Th. Utopija. Beograd : Kultura, 1964.
  11. Descartes, R. Rasprava o metodi, Praktična i jasna pravila. Zagreb : Matica hrvatska, 1951.
  12. Spinoza, B. Etika. Zagreb : Demetra, 2000. (ili druga izdanja).
  13. Spinoza, B. Teološko-politički traktat. Beograd : Kultura, 1957
  14. Hobbes, Th. Levijatan. Beograd : Kultura, 1961.
  15. Locke, J. Ogled o ljudskom razumu. Beograd : Kultura, 1962
  16. Locke, J. Dvije rasprave o vladi. Beograd : Mladost, 1978
  17. Leibniz, G. W. Izabrani filozofski spisi. Zagreb : Naprijed, 1980.
  18. Rousseau, J.-J. Rasprava o podrijetlu i osnovama nejednakosti među ljudima. Društveni ugovor. Zagreb : Školska knjiga, 1978.
  19. Kant, I. Kritika čistog uma. Beograd : Kultura, 1970.
  20. Kant, I. Kritika praktičkog uma. Zagreb : Kultura, 1956.
  21. Hegel, G. W. F. Fenomenologija duha. Beograd : Beogradski izdavačko-grafički zavod, 1979.
  22. Hegel, G. W. F. Enciklopedija filozofijskih znanosti. Sarajevo : Veselin Masleša, 1965.
  23. Hegel, G. W. F. Filozofija povijesti. Zagreb : Kultura, 1951.
  24. Hegel, G. W. F. Osnovne crte filozofije prava. Sarajevo : Veselin Masleša, 1964.
  25. Nietzsche, F. Tako je govorio Zaratustra. Zagreb : Mladost, 1962. (ili druga izdanja)
  26. Nietzsche, F. Volja za moć. Beograd : Prosveta, 1972.

Obavezan predmet na studijima
  1. Sociologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  2. Sociologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2. semestar