Povijest psihologije i psihologijski sustavi

Naziv
Povijest psihologije i psihologijski sustavi
Organizacijska jedinica
Odsjek za psihologiju
ECTS bodovi
4
Šifra
52597
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
Hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
15
Seminar
15

Cilj
Upoznavanje s temeljnim informacijama iz povijesti suvremene psihologije kao znanosti. Uz to cilj je informirati o najvažnijim obilježjima i akterima velikih psihologijskih sustava s posebnim osvrtom na trendove u suvremenoj psihologiji (kognitivna psihologija, neuroznanost).
Sadržaj
  1. Uvod, definicije i pristupi povijesti psihologije
  2. Rana grčka filozofija
  3. Aristotel i psihologija
  4. Od Aristotela do početka suvremene znanosti
  5. Početak suvremene znanosti
  6. Empirizam-racionalizam-romantizam-egzistencijalizam
  7. Fiziologija i rani razvoj eksperimentalne psihologije
  8. W. Wundt - utemeljitelj psihologije kao znanosti
  9. Strukturalizam i funkcionalizam
  10. Biheviorizam i neobiheviorizam
  11. Gestalt psihologija; prezentacija seminara-referata
  12. Psihoanaliza
  13. Humanistička psihologija i kognitivna psihologija
  14. Pregled povijesti hrvatske psihologije
  15. Suvremena psihologija i budućnost psihologije

Ishodi učenja
  1. Usporediti povijest psihologije u odnosu na povijesti ostalih znanstvenih disciplina,a posebice u odnosu na povijest ostalih društvenih i humanističkih znanosti
  2. Ocijeniti ulogu glavnih aktera (od Aristotela do Wundta i Skinnera) značajnih za razvoj psihologije kao znanosti.
  3. Kritički usporediti odnos između razvoja filozofije, fiziologije, medicine i psihologije.
  4. Objasniti razvoj i usporediti glavne psihologijske sustave (od strukturalizma do suvremene kognitivne psihologije).
  5. Kritički interpretirati i diskutirati suvremenu znanstvenu i stručnu literaturu iz područja povijesti psihologije i psihologijskih sustava.
Metode podučavanja
Predavanja i seminari. Tijekom predavanja, a posebice tijekom seminarskog oblika nastave, poticanje što kvalitetnije izravne interakcija i rasprave što omogućava dobivanje neposredne povratne informacije o napretku studenata i razumijevanju gradiva; Putem individualnog seminara provjerava se uspješnost kritičkog interpretiranja stručne literature i usporedbe glavnih psihologijskih sustava. Teorijska znanja provjeravaju se putem kolokvija i završnog ispita.
Metode ocjenjivanja
Ukupna ocjena iz kolegija formira se na temelju nekoliko elemenata: - ocjene iz kolokvija nakon 1 ciklusa predavanja (maksimalni broj bodova je 30) - ocjene iz seminara (maksimalni broj bodova je 10) - ocjene iz ispita (maksimalni broj bodova je 60)

Obavezna literatura
  1. Hothersall,D. (2002). Povijest psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap
  2. Krstić,K. (1964). Marko Marulić - The Author of the Term Psychology ?. Acta Instituti Psychologici Universitatis Zagrabiensis, 36, 7-13.
Dopunska literatura
  1. Benjamin,L.T.., Jr.. (Ed.). (1988). A history of psychology : Original sources and contemporary research. New York: McGraw-Hill.
  2. Hergenhahn, R.R. (1992). An Introduction to the History of Psychology. Belmont, CA , Wadsworh Publishing Company

Obavezan predmet na studijima
  1. Psihologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 6. semestar