Kolegij je osmišljen u dva dijela. Prvi ciklus predavanja i seminara posvećen je obrađivanju temeljnih pragmatičkih (pragmalingvističkih) pojmova i teorija: predmet bavljenja i ciljevi (jezične) pragmatike; položaj pragmatike u odnosu na druge lingvističke discipline; jezične forme i funkcije; odnos jezika i konteksta; deiksa; govorni činovi; konverzacijska implikatura; presupozicija; pragmemi. Drugi ciklus predavanja i seminara posvećen je odnosu između gramatike i pragmatike, koji se problematizira kroz prizmu bavljenja gramatičkom i semantičko-pragmatičkom kategorijom određenosti i neodređenosti u južnoslavenskim jezicima. Cilj kolegija je upoznavanje studenata s osnovnim pragmatičkim pojmovima i teorijama te ukazivanje na važnost uloge pragmatičkog pristupa za postizanje cjelovitog gramatičkog opisa.

1. • upoznavanje studenata sa strukturom kolegija, obavezama i ispitnom literaturom • pragmatika – predmet bavljenja, definicija, ciljevi • odnos pragmatike i semantike te drugih lingvističkih disciplina
2. • transakcijska i interakcijska funkcija jezika • jezične forme: govoreni i pisani tekst • rečenica i iskaz • uloga konteksta u interpretaciji diskursa
3. • deiksa – reflektiranje odnosa između jezika i konteksta • filozofski i lingvistički pristup deiksi • organizacija i tipovi deikse • upotreba deiktičnih izraza
4. • govorni činovi • teorija govornih činova (Austin, Grice, Searle) • analiza diskursa i analiza konverzacije
5. • konverzacijska implikatura • model funkcioniranja i karakteristike konverzacijske implikature • temeljne konverzacijske maksime • konvencionalne i nekonvencionalne implikature
6. • semantička i pragmatička presupozicija • teorija identifikacije presupozicije • presupozicijski okidači
7. • pragmem kao hijerarhijski najniža jedinica pragmatičkog opisa • definicija i kategorizacija pragmema
8. • odnos pragmatike i gramatike • određenost i neodređenost kao gramatička i semantičko-pragmatička kategorija • tradicionalni i suvremeni pristupi određenosti i neodređenosti
9. • problemi postavljanja definicije određenosti i neodređenosti • primarna i sekundarna određenost i neodređenost • sredstva iskazivanja određenosti i neodređenosti u južnoslavenskim jezicima
10. • određenost i neodređenost kao skalarni koncepti • sinkronijski pristup: semantičko-pragmatička podobiljžja određenosti i neodređenosti • dijakronijski pristup: rađanje i „životni ciklus“ člana
11. • primarna određenost i neodređenost u južnoslavenskim jezicima • pridjevski vid u zapadnojužnoslavenskim jezicima • član u istočnojužnoslavenskim jezicima
12. • sekundarna određenost i neodređenost u južnoslavenskim jezicima: • modificiranost i određenost/neodređenost imenica • informacijska struktura iskaza i određenost/neodređenost
13. • leksičko-gramatička sredstva iskazivanja određenosti i neodređenosti • vlastita imena i pitanje inherentnosti njihova određenog statusa
14. • odnos posvojnosti i kategorije određenosti i neodređenosti • određenost i neodređenost u interakciji s drugim gramatičkim kategorijama • odnos među sekundarnim sredstvima iskazivanja određenosti i neodređenosti u južnoslavenskim jezicima
15. • zaključno predavanje

1. Definirati, opisati i objasniti osnovne pragmalingvističke pojmove
2. Objasniti mjesto pragatike među drugim lingvističkim disciplinama (pogotovo u odnosu na semantiku)
3. Objasniti i primijeniti metode proučavanja jezika u upotrebi
4. Nabrojati i opisati jezične forme i funkcije te objasniti odnos između jezika i konteksta
5. Definirati i objasniti pragmalingvističke pojmove: deiksa; govorni čin; konverzacijska implikatura; presupozicija, pragmem
6. Opisati odnos između pragmatike i gramatike te objasniti važnost pragmatičkog pristupa gramatičkim kategorijama
7. Primijeniti stečena teorijska znanja u pragmalingvističkoj analizi primjera na južnoslavenskim jezicima
8. Procijeniti vlastite interese i kompetencije

Predavanja i seminarski rad; PPT prezentacije, grupne diskusije.

Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada domaćih zadaća, pismeni ispit.

1. Станковић, Бранимир (2009): О одређености као категорији именица у српском језику. Савремена проучавања језика и књижевности. књ. 1 Крагујевац: ФИЛУМ. str. 139−149.
2. Тrenkić, Danijela (2004): Definiteness in Serbian/Croatian/Bosnian and some implications for the general structure of the nominal phrase. Lingua. 114. Portsmouth: University of Portsmouth. 1401–1427.

1. Južnoslavenski jezici i književnosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Jezično-prevoditeljski, 2., 4. semestar
   • smjer Književno-interkulturalni, 2. semestar
2. Švedski jezik i kultura, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Lingvistički, 2. semestar