Nakon ovog kolegija studenti će moći identificirati aktualne društvene probleme, prepoznati razvojne teškoće i razumjeti njihove korelate te kritički evaluirati načine njihovog rješavanja u okviru vladinih i nevladinih organizacija. Znat će razmotriti osobine obitelji kao sustava i primjenom tehnike genograma analizirati odnose u obitelji. Moći će opisati djelokrug rada psihologa s djecom, mladima i odraslima u okviru pojedinih ustanova odgoja i obrazovanja, zdravstva, socijalne zaštite i nevladinih udruga i procijeniti potrebne kompetencije te kreirati prijedlog psihosocijalnog preventivnog programa.

1. Psihosocijalni problemi u zajednici
2. Obitelj kao sustav i kontekst cjeloživotnog razvoja
3. Tehnika genograma
4. Zbrinjavanje djece s neodgovarajućom roditeljskom skrbi - posjeta Centru za djecu grada Zagreba
5. Dijagnostika i tretman zlostavljane djece
6. Djelovanje nevladinih udruga - posjeta jednoj udruzi
7. Razvojni intervju - posjeta Domu za starije i nemoćne osobe
8. Rad psihologa u Centru za socijalnu skrb - gostovanje psihologa
9. Problemi LGBT populacije i savjetovanje - gostovanje psihologa
10. Alkoholizam i druge ovisnosti - posjeta Odjelu za alkoholizam i druge ovisnosti Psihijatrijske bolnice Vrapče
11. Poremećaji u ponašanju i rizična ponašanja djece i mladih - posjeta ustanovi
12. Psiho-socijalni preventivni programi - upute za kreiranje prijedloga projekta
13. SOS dječje selo - ustroj i organizacija rada, djelokrug rada psihologa - posjeta ustanovi
14. Prezentacija studentskih radova (prijedlog psiho-socijalnog preventivnog projekta)
15. Prezentacija studentskih radova i evaluacija nastave

1. Identificirati i klasificirati psihosocijalne probleme u zajednici te identificirati njihove uzroke i posljedice
2. Objasniti osobine obitelji kao sustava, razlučiti obitljske podsustave i interpretirati faze obiteljskog životnog ciklusa;
3. Primijeniti tehniku genograma, analizirati i interpretirati odose u obitelji unutar i između generacija i kritički prosuditi mogućnosti mijenjanja nezdravih komunikacijskih obrazaca u obitelji
4. Upoznati, usporediti i ocijeniti kvalitetu različitih vidova zbrinjavanja i tretmana djece i mladih u neodgovarajućom roditeljskom skrbi;
5. Opisati, usporediti i ocijeniti obim i kvalitetu rada nevladinih udruga usmjerenih rješavanju određenih psihosocijalnih problema;
6. Razmotriti specifičnosti djelokruga i sadržaja rada psihologa u različitim ustanovama te identificirati potrebne kompetencije za rad;
7. Nabrojiti vrste grupa u grupnom radu i isplanirati pokretanje specifične grupe;
8. Kreirati prijedlog psihosocijalnog preventivnog programa i kroz javnu prezentaciju opravdati njegovu relevantnost i izvedivost.

Nastava uključuje različite vidove podučavanja: predavanja, vježbe, terenske posjete ustanovama, gostovanja psihologa iz prakse, izvedbu samostalnih i grupnih zadataka, konzultacije i studentska izlaganja. Različite teme se obrađuju različitim metodama podučavanja tako da se nastava razlikuje od tjedna do tjedna.

Tijekom nastave prati se i vrednuje aktivnost studenata što čini 5% udjela konačne ocjene, ocjenjuju se individualne i grupne zadaće studenata s tim da njihova ocjena čini 70% konačne ocjene. Na završnom usmenom ispitu ocjenjuje se integracija znanja stečena tijekom nastave, u okviru izrade samostalnih i timskih radova te iz propisane literature - što s udjelom od 25% određuje konačnu ocjenu iz kolegija.

1. Napan, K. (1997). Kako djelotvorno raditi s ljudima. Zagreb: Alinea.
2. Janković, J. (1997). Savjetovanje - nedirektivni pristup. Zagreb: Alinea.
3. Ajduković, M. i Pečnik, N. (1993). Nenasilno rješavanje sukoba. Zagreb: Alinea.
4. Olweus, D. (2004). Nasilje među djecom u školi: što znamo i što možemo učiniti. Zagreb: Školska knjiga.
5. Ajduković, M. i Pavleković, G. (2000). Nasilje nad ženama u obitelji. Zagreb: DPP.
6. Gordon, T. (1996). Škola roditeljske djelotvornosti (PET). Zagreb: Poduzetništvo Jakić d.o.o.
7. Jull, J. (1996). Vaše kompetentno dijete. Zagreb: Educa.
8. Katz, L.G. i Mc Clelland, D.E. (2003). Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije. Zagreb: Educa.
9. Lugomer Armano, G., Kamenov, Ž. i Ljubotina, D. (ur.) (2002). Problemi i potrebe mladih u Hrvatskoj. Izvještaj s XI. ljetne psihologijske škole (Brna, Korčula, 2001), Zagreb.škole
10. Bičanić, J. (2004). Vježbanje životnih vještina. Zagreb: Alinea.

1. Psihologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 2., 3., 4. semestar