Cilj kolegija je osposobiti studente za preispitivanje različitih etioloških objašnjenja psihičkih poremećaja i odabir odgovarajućih psihodijagnostičkih tehnika u njihovom razlikovanju.

1. Etiološki modeli u razumijevanju psihičkih poremećaja (biološki, psihološki i socijalni)
2. Psihodijagnostika – proces temeljen na dokazima?
3. Ograničenja psihodijagnostičkog procesa
4. Etiologija i dijagnostika socijalne anksioznosti
5. Etiologija i dijagnostika opsesivno-kompulzivnog poremećaja
6. Etiologija i dijagnostika ovisnosti o alkoholu
7. Etiologija i dijagnostika ovisnosti o narkoticima
8. Etiologija i dijagnostika shizofrenije
9. Razvoj i prognostički ishod shizofrenije
10. Etiologija i dijagnostika poremećaja raspoloženja
11. Etiologija i dijagnostika poremećaja ličnosti
12. Dijagnostika poremećaja ličnosti u forenzičkom kontekstu
13. Etiologija i dijagnostika seksualnih poremećaja
14. Etiologija i dijagnostika transseksualnosti
15. Završna razmatranja o psihodijagnostičkom poslu psihologa

1. samovrjednovati osobna iskustava i doživljaja u kontaktu s psihički oboljelim osobama te procijeniti vlastitu motivaciju za rad u području kliničke psihologije
2. usporediti različita etiološka objašnjenja psihičkih poremećaja (anksioznih, depresivnih, shizofrenih, seksualnih poremećaja, poremećaja ličnosti, ovisnosti)
3. izabrati odgovarajući etiološki model pojedinog poremećaja i svoj odabir poduprijeti relevantnim znanstvenim dokazima
4. dizajnirati proces kliničke procjene psihičkih poremećaja temeljen na dokazima
5. provesti cjelovitu kliničku procjenu, te intepretirati klijentu nalaze na razumljiv način
6. opisati i usporediti rad kliničkih psihologa u različitim kontekstima (bolničkom, ambulantnom, forenzičkom, savjetovališnom)

Nastava na ovom kolegiju se odvija kao terenska nastava, pri čemu su ustanove koje pse posjećuju tijekom kolegija dogovarane s obzirom na sadržaj koji se savladava u pojedinom terminu. Ustanove su: psihijatrijske bolnice i ambulante, savjetovališta, udruge koje okupljaju pojedine skupine, komuna za liječenje ovisnika, zatvor. Studenti su dužni pripremiti se za svaki termin čitajući unaprijed određenu literaturu, te pri posjeti ustanovi i razgovoru s klijentima koristiti teorijska znanja. Pismene aktivnosti (predaja zadaća i ocejnjivanje) se odvijaju putem Omege.

Pohađanje nastave čini 10% ukupne ocjene, aktivnost na nastavi također 10% , samostalni zadaci (7 referata) 60%, te završni esej 20%.

1. Youngstrom, E.A. (2013). Future Directions in Psychological Assessment: Combining Evidence-Based Medicine Innovations with Psychology’s Historical Strengths to Enhance Utility. Journal of Clinical Child & Adolescent Psychology, 42(1), 139–159.
2. Meyer G.J. i sur. (2001). Psychological Testing and Psychological Assessment : A Review of Evidence and Issues. American Psychologist
3. Jokić-Begić, N. i Begić, D. (Ur.) (2013). Suvremeni pristupi transseksualnosti. Zagreb:Medicinska naklada

1. Psihologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2., 4. semestar