Program kolegija osposobljava polaznike za primjenu psihometrijske teorije u rješavanju problema u izradi, validaciji i evaluaciji psihodijagnostičkih instrumenata i njihovoj upotrebi; očekuje se da studenti nakon odslušanog kolegija mogu kritički prosuđivati vrijednost i upotrebljivost mjernih instrumenata namijenjenih psihologijskim istraživanjima i praksi s obzirom na metrijska svojstva izvedena pod nekim od postojećih modela teorije testova.

1. Opći modeli konstrukcije kompozitnih testova i skala (klasična teorija testova, teorija uzoraka iz domene ponašanja, teorija odgovora na zadatke (IRT));
2. Koraci u izradi kompozitnog testa; analiza metrjskih svojstava testa;
3. Analiza i izbor zadataka; Osobine čestica u odnosu na metrijska svojstva kompozitnih testova
4. Struktura testa i osobine ukupnih testovnih rezultata
5. Uvod u modernu teoriju testova – teorija odgovora na zadatke: osnovne pretpostavke i modeli;
6. Teorija odgovora na zadatke: Procjene parametara, Koncept informacije u okviru TOZ;
7. Teorija odgovora na zadatke: analiza i izrada testa; primjeri primjene TOZ
8. Usporedba Klasične teorije testova i Teorije odgovora na zadatke
9. Modeli temeljeni na klasičnoj teoriji testova (KTT): model paralelnih, tau-ekvivalentnih i kongeneričkih testova
10. Generalizacije klasične teorije testova u kontekstu modela latentnih varijabli
11. Teorija latentnih stanja i crta (LST)
12. analize specifičnih izvora varijabilitieta testovnih rezultata u kontekstu modela temeljenih na KTT i LST
13. demonstracija problema nepristranosti testovnih rezultata u kontekstu modela LST
14. Primjene testiranja: selekcijski problem. Test kao selekcijsko sredstvo
15. Teorija donošenja odluka; strategije odlučivanja u selekcijskoj situaciji; regresijski model i metoda kritičnih točaka.

1. objasniti i razlikovati temeljne pojmove i pretpostavke glavnih teorija testova, kao i modela u osnovi izrade, razvoja i evaluacije mjernih postupaka;
2. usporediti izvore validacijskih podataka;
3. razlikovati osnovne korake u izradi i razvoju mjernih postupaka u skladu s pretpostavkama klasične teorije testova i teorije odgovora na zadatke
4. preispitati čimbenike koji mogu utjecati na valjanost i prikladnost interpretacija testovnih rezultata u ovisnosti o svrsi ili okolnostima testiranja;
5. odabrati prikladan mjerni postupak za zadanu svrhu mjerenja;
6. kritički ocijeniti raspoložive validacijske podatke o upotrebljivosti izabranih instrumenata u konkretnim okolnostima;
7. osmisliti i obrazložiti postupak primjene i ishoda testiranja za određenu svrhu.

Nastava se izvodi kroz predavanja - u klasičnom i interakcijskom obliku, te auditorne, laboratorijske i kompjutorske vježbe, pri čemu obaveze studanata uključuju i grupni rad, rasprave i izlaganja, kao i izrade domaćih zadaća

Provjera znanja provodi se kontinuirano tijekom semestra - kroz praktično rješavanje zadataka u okviru vježbi (5%), praćenje aktivnosti studenata na nastavi (10%), pismene zadaće (5%), pismene (15%) i usmene kolokvije (15%) te ispitom (50%) nakon odslušanog kolegija.

1. Nunnally, C..J., Bernstein, I.H. (1994). Psychometric Theory; McGraw-Will, New York. Poglavlje 8: Construction of Conventional Tests (str. 293-334.)
2. Crocker,L., Algina,J. (1986). Introduction to ClassicalandModern Test Theory. Harcourt Brace Jovanovic, Fort Worth. (Poglavlje 15: Introduction to ItemResponseTheory) (str. 339.-375.)

1. Psihologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1. semestar