Upoznavanje i vrednovanje arheološke građe koja pripada razdoblju doseljenja Hrvata i vremenu hrvatske ranosrednjovjekovne države. Osim s užeg teritorija hrvatske države između Zrmanje i Cetine, tematizirat će se ranosrednjovjekovna arheološka ostavština iz drugih područja današnje Hrvatske i razmatrati pitanja posebnosti i sličnosti u razvoju što su uvjetovane različitim političkim i kulturnim utjecajima.

1. Problematika početaka ranog srednjeg vijeka u Hrvatskoj. 7. stoljeće kao prijelomno razdoblje u odnosu na antiku. Slavenska doseoba postaje trajna činjenica što se zrcali i u karakteru arheološke građe
2. . Najranija slavenska ostavština u Hrvatskoj. Problematika martinovske kulture. Paljevinski slavenski grobovi u Hrvatskoj. Najvažniji lokaliteti.
3. Rani slavenski skeletni grobovi 7. i 8. st. – najvažnija groblja u Hrvatskoj.
4. Arheološki pokazatelji kristijanizacije Hrvata i mogućnost praćenja procesa kristijanizacije na temelju datirane građe.
5. Grobovi odličnika s prijelaza 8. u 9. st. na području Dalmacije i sjeverne Hrvatske.
6. Pojava predromaničke arhitekture i plastike u različitim područjima Hrvatske. Vezanost uz kasnoantičku baštinu i utjecaj dviju velesila – Franaka i Bizanta.
7. Odabrani predromanički lokaliteti na području starohrvatske države.
8. Teritorij bizantske Dalmacije u ranome srednjem vijeku.
9. Sjeverna Hrvatska u 9. i 10. stoljeću.
10. Razvoj Istre u 9. i 10. stoljeću.
11. Područje Neretvanske kneževine i južnije sklavinije.
12. Pojava romanike u Hrvatskoj. Gradovi bizantske Dalmacije i Hrvatska u 11. stoljeću.
13. Jačanje institucija crkve i države u 11. st. Postupno nestajanje grobalja na redove na području Dalmacije. Problematika grobalja na redove i crkvenih grobalja na području sjeverne Hrvatske.
14. Naselja i gradovi od 7. do kraja 11. st.
15. Zaključna razmatranja: arheološka ranosrednjovjekovna ostavština u Hrvatskoj u komparaciji s arheološkom ostavštinom drugih slavenskih područja .

1. Mogućnost prepoznavanja kronološki i kulturološki indikativnog arheološkog materijala na tlu ranosrednjovjekovne Hrvatske.
2. Mogućnost prepoznavanja radioničkog porijekla osnovnih tipova arheološkog materijala.
3. Znanje o osnovnim stilskim karakteristikama predromanike i rane romanike.
4. Znanje o utjecaju antike i kasne antike u ranome srednjem vijeku.
5. Znanje o potrebi interdisciplinarnosti u proučavanju ranoga srednjeg vijeka.

U obradi građe polazit će se od posebno važnih primjera koji će biti detaljno analizirani. Tako će, primjerice, problematika grobalja na redove poganskoga horizonta, biti tematizirana kroz analizu nekoliko posebno važnih grobalja čiji arheološki materijal ima opće značenje za razumijevanje te problematike

Pismeni ispit.

1. Hrvati i Karolinzi, Katalog i Rasprave, Split 2000.
2. Marasović, T. , Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji, Split 1994.
3. Klaić, N. – Petricioli, I., Zadar u srednjem vijeku, Zadar 1977.
4. Katičić, R., Uz početke hrvatskih početaka, Split 1993.
5. Marović, I., Reflexions about Year of the Destruction of Salona, VAHD 77/1984, 293- 314.
6. Karaman, Lj., O spomenicima VII. i VIII. stoljeća u Dalmaciji i o pokrštavanju Hrvata, VHAD, n. s., 22-23/1942-43, 73-113.
7. Delonga, V., Latinski epigrafički spomenici u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj, Split 1996.
8. Burić, T. –Čače, S.-Fadić, I., Sv. Juraj od Putalja, Split 2001.
9. Ferluga, J., Vizantiska uprava u Dalmaciji, Beograd 1957.

1. Arheologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 6. semestar
2. Arheologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 6. semestar

1. Grčki jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6., 8. semestar
2. Latinski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6., 8. semestar